Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

“Dizajn Goge Golik općenito nam ukazuje na neodvojivost forme i sadržaja, govori nam o načinima na koje je naša vizualna kultura isprepletena s našim društvom i našim svakodnevnim životima. Daje nam dobar primjer kako malim koracima, pažljivim zapažanjima, jasnom i jezgrovitom vizualnom komunikacijom dizajner može biti sudionik borbe da se naše okruženje učini ravnopravnijim, kvalitetnijim i boljim, ali i koliko je u toj borbi dragocjeno, čak presudno, odgojiti građane da isto to okruženje čitaju kritičkim očima” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Za kakav god kontekst radili, uvijek na površinu izbije taj gotovo infantilno vedar pogled na svijet, no važno je istaknuti i osjetljivost ovih dizajnera na kontekst, sposobnost da u svakom sadržaju koji interpretiraju pronađu nešto što je univerzalno razumljivo, ali i od jasnog značaja za lokalnu sredinu i svoje sugrađane, te sposobnost da u vizualnu komunikaciju upletu one elemente koje su osluhnuli oko sebe, bilo da su ih pronašli u karakteru onog za što dizajniraju ili u prostoru i među ljudima s kojima žive. Stoga su mnogi od njihovih plakata, recimo, ne samo lijepi plakati, nego male studije o tome što sve i na koji način grafički dizajn može reći o, na primjer, glazbi, doživljaju gledanja filma pod vedrim nebom, zajednici, ili relaciji Brača i kozmosa.” – Piše: MARKO GOLUB

“Palovo grafičko oblikovanje iznjedrilo je edicije koje su obilježile živote širokih masa čitatelja: najpoznatije i najprepoznatljivije biblioteke hit, itd i EvergriN nakladničke kuće Znanje mogu naći svoje komotno i zasluženo mjesto u analima svjetskog oblikovanja knjižnih ovitaka – iz vremena kada se knjigu, kao taktilni objekt, željelo zaštiti kako bi podržala mnoga čitanja, oblikovati i ponuditi da bude prepoznata na policama privatnih i javnih knjižnica i u izlozima tada još brojnih gradskih knjižara širom jedne vrlo raznolike zemlje. Oblikujući te knjige, Pal se stalno dokazuje i kao vrstan ilustrator, karikaturist, ali i osoba s istančanim kinematičkim senzibilitetom” – Pišu: SONJA LEBOŠ & MARIJA PERKEC

U novom video [d]razgovoru pogledajte priču o grafičkom oblikovanju legendarnog hrvatskog umjetnika i grafičkog dizajnera ALFREDA PALA, kroz koju vas vode kulturna antropologinja SONJA LEBOŠ i grafički dizajner IVAN KLISURIĆ u dijalogu s Markom Golubom. Razgovor je vođen prilikom održavanja izložbe “Tragom oblikovanja Alfreda Pala” u HDD galeriji u prosincu 2021. godine, a dotiče sve sfere Palovog dizajnerskog rada, s naglaskom na plakatima i oblikovanju knjiga nekih od najuspješnijih biblioteka u Hrvatskoj i nekadašnjoj Jugoslaviji.

U novom [d]razgovoru programa Dizajn.tv, LOVORKA MAGAŠ BILANDŽIĆ i PATRICIA POČANIĆ govore nam o značajnom, ali nedovoljno istraženom poglavlju u povijesti hrvatskog dizajna – djelovanju Studija za industrijsko oblikovanje (SIO) koji je 1950-ih imao značajnu ulogu u afirmiranju industrijskog oblikovanja te dao važan doprinos aktualnim polemikama o „novom standardu“ i kulturi stanovanja. Razgovor je vodio Marko Golub, a održan je povodom izložbe “Novi standard: Studio za industrijsko oblkovanje i suvremeno stanovanje 1950-ih” koja je bila postavljena u HDD galeriji u studenom i prosincu 2021.

“Većina naših posljednjih radova ima taj interaktivni trenutak. Time želimo da se potrošač što više zbliži s proizvodom. Nije nužno da svatko iskoristi mogućnost interakcije, međutim, ona je prisutna za onoga tko to želi. Mislim da tako imamo priliku izaći iz klasičnih alata komunikacije koje nam dizajn pruža. Ovakav pristup posebno je izazovan jer ponekad moramo sami smišljati strategije izvedbe proizvoda kako bi ostali u standardima tehničkih mogućnosti strojeva.” – Razgovarala: Ora Mušćet

U novom videu pogledajte [d]razgovor sa zagrebačkom produkt dizajnericom MAJOM MESIĆ o njenom projektu Boya, koji smo vodili povodom izložbe “Anatomija dizajna: Boya”, održane u HDD galeriji u studenom 2021. U razgovoru s Markom Golubom, Maja Mesić govori o evoluciji projekta, od prvih skica, preko prvih modela i predstavljanja, dugotrajnog istraživanja i razvoja, pa sve do danas.

Kraj je godine i deseci naših knjiga ponovno su na akciji! Od 1. prosinca do kraja 2021. kupite ili naručite online naša izdanja, uključujući i recentne knjige o Mirku Iliću, Matku Meštroviću, Novoj Evropi i Stanislavu Habjanu, nezaobilazne Fragmente dizajnerske povijesti, štivo o dizajnu Borisa Ljubičića, Dalibora Martinisa, Davora Grunwalda, Damira Gamulina i Željka Borčića, Preglede hrvatskog dizajna iz zadnjih 20 godina, kataloge izložbi i festivala i mnogo toga drugog. Cijene se kreću između 125 kn za najskuplje i najopsežnije knjige i 20 kn za beskrajno vrijedne sitnice. Pregled ponude u nastavku!

Pogledajte snimku javnog razgovora s članicama umjetničke organizacije Oaza – Ivanom Borovnjak, Robertom Bratović i Mašom Poljanec. Razgovor je tematizirao njihove multidisciplinarne projekte od početka djelovanja do danas, uključujući osvrt na projekte članica kolektiva prije osnivanja Oaze, istraživanja ženske povijesti dizajna u sklopu projekta Dizajnerice, Projekt Ilica i međunarodni projekt MADE IN, ali naglasak je bio na izdavačkom projektu Oaza Books i njegovim sastavnicama. [d]razgovor s odvio u sklopu programa Plan D.konferencije u Orisu – kući arhitekture, a vodio ga je Marko Golub.

Boca Coca-Cole je, nakon jajeta, drugi čovjeku najprepoznatljiviji oblik: ambalaža je svojevrsni simbol konzumerizma. Što smo očekivali od materijalne okoline i potrošačkog društva, a što nas je dočekalo? Je li oblikovanje svijeta u skladu s ekosustavom – uistinu najveći posao našeg vremena? O ovim i sličnim pitanjima, te iskustvu ekološkog pristupa dizajnu govorila je produkt dizajnerica Sanja Rotter u svom predavanju “Šareni artikal – dizajn ambalaže u suvremenom svijetu” koje smo snimili na Plan D.konferenciji u Orisu – kući arhitekture 23. rujna 2021.

Pogledajte video snimku predavanja IVICE MITROVIĆA koje je pod naslovom “Kako vratiti oduzetu budućnost?” održano 23. listopada 2021. u sklopu programa Plan D.konferencije u Orisu – Kući arhitekture. Predavanje je tematiziralo spekulativnu dizajnersku praksu koja se već više od 20 godina bavi našim odnosom s tehnologijom, a neizbježno i društveno, političkim i ekonomskim kontekstom, no fokus je ovog puta bio upravo na recentnoj kritici spekulativne prakse zbog njenog bježanja u distopijske budućnosti i nemogućnosti hvatanja u koštac s isto tako kompleksnom i depresivnom stvarnošću.

U novom video vodstvu Dizajn.tv-a, kustos Marko Golub govori o dizajnu, ilustraciji i stripovima MIRKA ILIĆA, ukazujući na njihovu konceptualnu i medijsku inventivnost, eksplicitne i skrivene reference, kao i načine na koje su u njima interpretirani nekih od najvažnijih događaja tijekom cijelog 20. i 21. stoljeća. Vodstvo je snimljeno za vrijeme izložbe “Mirko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta” u HDD galeriji u rujnu 2021., pred samo zatvaranja izložbe i nakon niza sličnih vodstava održanih za publiku

Pogledajte snimku javnog [d]razgovora s dizajnerom i ilustratorom MIRKOM ILIĆEM, održanog u sklopu Plan D.konferencije u Orisu – Kući arhitekture u rujnu 2021. U razgovoru smo tematizirali ideju promjene na različitim razinama i mjerilima – od prijelomnih trenutaka na političkom i društvenom planu koje je sam Ilić interpretirao u brojnim svojim novinskim naslovnicama i ilustracijama te na plakatima, preko bitnih pomaka koji su se u posljednjih pola stoljeća odrazili na samu praksu dizajna, do trenutaka od osobne važnosti koji usmjeravaju naše živote. Razgovor je vodio MARKO GOLUB.

Pogledajte snimku predavanja kolektiva M28 pod naslovom “Survival kit za loše definirane situacije – Priča o uzajamnom (ne)razumijevanju”. Kolektiv M28 ovog puta su predstavljali Sven Soric, Sar Salamon, Lana Grahek i Luana Lojic. a predavanje je, uz diskusiju nakon njega, zapravo kratki presjek njihovog djelovanja baziranom na međusobnom dijeljenju resursa, autorskoj održivosti i kontinuitetu rada, međusobnom razumijevanju, prijateljstvu i zajedničkoj allnighter maniji. Bacite oko i uho!

Pogledajte video snimku predavanja dizajnera i sveučilišnog profesora BORUTA VILDA pod naslovom “Od odgovornosti – Radionica u Yahsibeyu”. Predavanje govori o dva tjedna analiziranja modernističkih dogmi i propitivanja kako (ili da li uopće) te postulate razumije, cijeni ili može transformirati netko tko se danas obrazuje da bude profesionalni dizajner sutrašnjice. Imaju li pravila i utopističke ideologije modernizma još neku vrijednost ili su stvarno postale gomila sentimentalnog i zastarjelog s..nja. Budući da svi živimo u zemljama „nedovršene modernizacije“, ovo je pitanje posebno važno. Predavanje je održano na Plan D.konferenciji u rujnu 2021.

“Gledati, iskusiti, analizirati Brigadin dizajn znači učiti o prostoru i njegovim potencijalima, njegovoj inherentnoj senzualnosti, njegovim skrivenim moćima, osjetima i narativima koje Brigadin tim vješto kanalizira i usmjerava. Ponekad je komunikacija koju Brigada kreira kompleksna, drugdje intenzivna, treći put izrazito jednostavna, sa „što manje komunikacije“, sve ovisno o tome što je željeni karakter prostora koji oblikuju i različitih vrsta dinamika koje se u njemu odvijaju. U eri paralelnog življenja u dvije sfere, materijalnoj i digitalnoj, ta vrsta pažnje prema prostoru, njegovim značenjima i skrivenim osobitostima koja se manifestira u Brigadinom radu je oblik njegovanja senzibiliteta prema našem okruženju” – Piše: MARKO GOLUB

Povodom javnog [d]razgovora koji će se održati u četvrtak 23.9. u 20 sati u ORISU – Kući arhitekture u sklopu PLAN D.konferencije – Tektonski pomaci, donosimo vam novi intervju s članicama umjetničke organizacije i dizajnerskog kolektiva OAZA. Od 2013. OAZA kontinuirano radi na projektima u domeni nezavisne kulture, od kojih su najistaknutiji projekt izdavaštva s ciljem promocije suvremene umjetnosti, dizajna i dječje literature Oaza Books, te međunarodna platforma MADE IN koja se bavi različitim aspektima proizvodnje u kontekstu dizajna i obrtništva. Članice OAZE su: Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec. Razgovor je vodila Ora Mušćet.

U petak 24.9. u 12 sati u sklopu PLAN D.konferencije, kustosica KORALJKA VLAJO će nas u MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT provesti kroz retrospektivnu izložbu “DEKODIRANJE”, legendarnog grafičkog dizajnera MILANA VULPEA. Riječ je o izložbi koja predstavlja i valorizira bogat dizajnerski opus Milana Vulpea koji je tijekom četrdesetak godina djelovanja intenzivno radio na unaprjeđivanju vizualne kulture u području dizajna i uvođenju suvremenih dizajnerskih postulata u područje ekonomske propagande u Hrvatskoj od pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tim povodom objavljujemo prvi iz serije tekstova o Vulpeovom radu koji je za dizajn.hr napisao DEJAN KRŠIĆ!

Intervjuirali smo IVICU MITROVIĆA i OLEGA ŠURANA, čijim predavanjem „Kako vratiti oduzetu budućnost“ u četvrtak 23. rujna u 18 sati otvaramo predavački dio programa PLAN D.KONFERENCIJE – TEKTONSKI POMACI u ORISU – KUĆI ARHITEKTURE. Ivica Mitrović i Oleg Šuran govore o dizajnu i tehnologiji, našoj današnjoj fascinaciji katastrofama, o utopijama i distopijama, o stvarnosti i fantazijama dizajna, tome može li se promišljanjem budućnosti spasiti sadašnjost – i obrnuto! S Ivicom i Olegom također razgovaramo u povodu hrvatskog i engleskog izdanja knjige “Izvan spekulativnog dizajna: Jučer – Danas – Sutra”, nastale u sklopu dvoipolgodišnjeg SpeculativeEdu, koju ćete moći pronaći i na samoj konferenciji. Dva pametna čovjeka, jedan ogroman intervju!

“Izostanak jedinstvenog vizualnog identiteta kao trajnog i dosljednog vizualnog sustava nešto je što pripada duhu vremena u kojem se organizacija formirala, duhu i dinamici organizacija civilnog društva u sferi kulture i umjetnosti te specifičnoj programskoj dinamici stalnih transformacija, mijena, učenja i nadogradnji. Vizualni identiteti tradicionalno pripadaju kontekstu korporacija i korporativnog brendiranja, a potom i institucija, nacija i država, dakle svemu čemu je [BLOK] ili u poziciji nepripadanja ili u statusu aktivnog svjetonazorskog suprotstavljanja” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Samom svojom formom i svojim pomicanjem (što su neki prepoznali kao „istraživanje“) uobičajenih pravila u prezentaciji stripa čitateljima, ali ništa manje i scenarističkim šarmom i crtačkom jednostavnošću, zapravo dramaturškom i vizualnom ingenioznošću kojom je uzdrmao dotadašnju percepciju stripa ponajprije kao zabave, pogotovo kao zabave za djecu i mlade, Dragićev Tupko (čije je, primjerice, zaglavlje – integralni dio svake zasebne pasice; odnosno bez tog prepoznatljivog zaglavlja Tupko bi bio okljaštren) se izdvojio od ostalih stripova” – Piše: VELJKO KRULČIĆ

Dizajn.tv ovog tjedna donosi priču o osječkom intermedijskom umjetniku i grafičkom dizajneru GORANU LIŠNJIĆU, i to povodom njegove retrospektivne izložbe u HDD galeriji pod naslovom “Arhitektura subjekta 1980 – 2021.” U jednosatnom videu obrađujemo dvadeset godina Lišnjićevog rada na sjecištu medijske umjetnosti, glazbe, izdavaštva, performansa i grafičkog dizajna i slijed različitih njegovih projekata, od Diskretnog šarma buržoazije i Metropolie Transa, preko Lebensformera i Novog Lefa, do Re:forma. U uvodnom dijelu o njemu govore i kolege dizajneri Ivan Klisurić i Dejan Kršić, a razgovor su vodili Marko Golub i Ora Mušćet.

U programu Dizajn.tv po drugi put smo ove godine razgovarali sa slavnim filmskim autorom, ilustratorom, grafičkim dizajnerom, karikaturistom i autorom stripova NEDELJKOM DRAGIĆEM. Ovog puta fokus nam je upravo strip, a preciznije Dragićev najslavniji stripovski lik TUPKO, koji je svojom pojavom u novinama 1969. pomicao granice razmišljanja o samom mediju stripa te značajno utjecao na naredne generacije strip autora. Za voditelja razgovora ovog smo puta imali još jednog gosta – kolegu kritičara, urednika i izdavača Veljka Krulčića koji u HDD galeriji u srpnju priprema i izložbu o Dragićevom “Tupku”.

“Samoinicirani, ručni rad na jedinstvenim komadima je bio jedini način da proizvedem nešto što želim. Usprkos tome, apsolutno nisam “handmade advokatkinja” ili ljubiteljica “one-of” komada, niti išta posebno promoviram taj način rada. Mislila sam kako ću jednog dana biti industrijska dizajnerica i projektirati stvari za serijsku proizvodnju, prilagođene strojnoj obradi i industrijskim procesima. To se nažalost još uvijek nije dogodilo, pa su moje metode i način oblikovanja silom prilika krenuli u dijametralno suprotnom smjeru. U tom procesu, morala sam prihvatiti da kod oblikovanja ne mogu kontrolirati baš sve, ali da je to u redu. Ne moram biti perfekcionist u tom smislu; jednom aspektu oblikovanja mogu dopustiti da se jednostavno – dogodi.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Novi [d]razgovor u sklopu programa Dizajn.tv upoznaje nas detaljno s dizajnerom vizualnih komunikacija IGOROM MANASTERIOTTIJEM. Igora smo snimili u ambijentu njegove izložbe “Ideja – znak – objekt”, a jednosatni razgovor koji su s njim vodili Marko Golub i Ora Mušćet pokriva praktički cijelu njegovu profesionalnu karijeru i zanimljivu životnu priču, od odrastanja na u nekadašnjem Sovjetskom Savezu i školovanja u Sjedinjenim Državama, preko dugogodišnjeg agencijskog iskustva do osnivanja i vođenja vlastitog studija, a osvrćemo se i na dizajnersku edukaciju, načela oblikovanja vizualnih identiteta itd.

“Jednako kao što su kopije kojima je raspolagala Filmoteka 16 takoreći „sekundarne“ kopije, tehnički inferiorne 35-milimetarskom standardu ali u to vrijeme pogodnije za širu distribuciju i prikazivanje, tako su i Pepeonikovi plakati na neki način grafička materijalizacija iste ideje demokratizacije filmske kulture, skromnim sredstvima, srcem u ideji edukacije, a ne spektakla. Gledajući Pepeonikove plakate iz sedamdesetih i osamdesetih kao da gledamo malu alternativnu verziju pripovijesti o filmskoj povijesti u drugoj polovici 20. stoljeća” – Pišu: MARKO GOLUB & SVEN SORIĆ

Pogledajte novi video iz programa Dizajn.tv, prvi od dva [d]razgovora s istaknutim filmskim umjetnikom, dizajnerom, ilustratorom, strip autorom i karikaturistom NEDELJKOM DRAGIĆEM. U ovom razgovoru Dragić govori ponajviše o svom radu u području dizajna i ilustracije – od slavnih naslovnica Biblioteke Vjeverica i animiranih reklamnih filmova, preko plakata, do najuspješnije domaće maskote i svojevrsnog simbola Zagreba, legendarnog Zagija. Razgovor je, povodom izložbe održane u HDD galeriji početkom ove godine, vodio njen kustos Marko Golub.

“Zadivljenost tipografskim mogućnostima najvidljivija je u časopisima, katalozima i knjigama koje je uređivao, ali paralelno i na skulpturama koje nastaju u to vrijeme. Dok se u dizajnu publikacija poigravanje s tekstom najbolje očituje u korištenju kako novih ili redizajniranih pisama objavljenih u stručnim časopisima i knjigama, tako i starih drvenih slova, u skulpturi se ona pojavljuju postepeno. Serija skulptura Oratora započinje s velikim, bezličnim masama koje glume ljudski lik i izgovaraju jedno slovo, da bi se kasnije izgovoreni kaos nepovezanih riječi pretvorio u kolažiranje novinskih naslova u stripovski oblačić iz kojeg progovara lik birokrata ili političara. Oratore je naslijedila serija Letermana, gdje slovni znakovi, nalik na tiskarska, trodimenzionalna slova, u potpunosti prekrivaju ljudski lik”
PIŠE: ORA MUŠĆET

Iz tiska nam je stigla nova knjiga, “Neobjavljeno 1983 – 2023.” grafičkog dizajnera, umjetnika i pisca Stanislava Habjana! Knjiga na jednom mjestu okuplja grafičke radove, većinom plakate, koji se odnose na razdoblje od početka njegovog autorskog djelovanja s projekcijom u budućnost, do navedene 2023. godine, bilježeći značajne stvarne i fikcijske trenutke i situacije iz različitih perioda Habjanove karijere, kao svojevrsni alternativni presjek njegovog umjetničkog i dizajnerskog djelovanja. Meki uvez s kutijom, 120 stranica s uvodnim tekstom, ekstenzivnim intervjuom i mnoštvom kratkih tekstova i komentara samog autora. Redovna cijena knjige je 99 kn, a promotivna cijena je 75 kn.

“Slično kao u „elektroničkom intimizmu Nove Evrope“, i Lišnjićev rad duhovno se temelji na ideji umjetnika kao svojevrsnog radara, prijemnika i odašiljača — grafički motivi, ideje, tekstovi, zvuk preuzet iz različitih, nerijetko nespojivih izvora, preobražava se i emitira dalje u najrazličitijim formama. Na taj se način, primjerice, Brian Enov špil Oblique Strategies susreće s reanimiranim tragovima Zenita Ljubomira Micića, Dada Tanka i Dada Jazza Dragana Aleksića, sovjetskom avangardom, rekolažima kolaža Johna Heartfielda, Kraftwerkom, Williamom Burroughsom i (značajnim lokalnim avangardnim historijskim trenutkom) dadaističkom matinejom u Osijeku 1922. godine. Na koncu, čak i sami Lišnjićevi projekti koji slijede i pretapaju se jedan u drugog, u neprekidnoj transformaciji, svakih nekoliko godina” – Piše: MARKO GOLUB

“Važno je osvijestiti da je dizajn i društvena i politička praksa. Uz urbanizam i arhitekturu, dizajn je alat pomoću kojeg strukture moći oblikuju i reguliraju društvene odnose. Najbanalniji primjer je sustav prometne regulacije – bez razmišljanja slijedimo set unaprijed postavljenih pravila, zaustavljamo se na semaforima, poštujemo horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Pa ako znamo da strukture koje oblikuju i reguliraju odnose među ljudima to čine zahvaljujući i dizajnu, zašto ne bismo u nekom izmijenjenom kontekstu, krenuli „odozdo“ i koristili dizajn kao alat za društvenu promjenu? Znam da izvedbeni kapaciteti i posljedični dosezi u ove dvije opcije ne mogu biti usporedivi i da ovim drugima zasigurno treba više napora i vremena, ali s druge strane, mnoštvo sitnih pomaka može imati utjecaj na društvo.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Dosadašnji dizajnerski rad Igora Manasteriottija iznenađujuće je konzistentan u gotovo svim svojim sastavnicama – riječ je o mnoštvu projekata, za velike i male klijente, domaće i inozemne, korporativna i intimna mjerila, vrlo različitih opsega primjene, ali postavljeni zajedno oni čine mrežu znakova i predmeta iznimne konceptualne i estetske jezgrovitosti koji su očigledno povezani čvrstim osnovnim oblikovnim načelima i tvrdoglavo odolijevaju vremenu. Samo ovo zadnje je, u kontekstu brendinga, kompliment. Svaki Manasteriottijev logo i identitet izgleda kao da je mogao nastati danas kao i prije dvadeset godina, ne zato što su bezvremeni, nego jer posjeduju neku autentičnu svježinu, distinktivnu osobnost i neposrednost.” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Svrha ovakvih antropomorfnih maskota, koje su tada uživale mnogo veću relevantnost nego danas, bila je dati osobnost nekoj manifestaciji, proizvodu, instituciji, mjestu ili tvrtki s kojom će se korisnik ili potrošač s radošću identificirati. Dragić je Zagijem Univerzijadi dao točno to, privlačnu figuru koja se svidjela najširem krugu konzumenata i pojavila se u bezbroj primjena, uključujući suvenire, prehrambene proizvode, nepreglednu količinu tiskanih materijala, reklama, čak i telefonski imenik Zagreba iz tog vremena, nastanjen čitavom vojskom malih Zagija koji preporučuju gdje jesti, kamo ići ili koga zvati. Bez obzira na nedvojben uspjeh, Zagi na neki način predstavlja Dragićev pragmatični ustupak diznifikaciji kojoj se uvjereno opirao u svemu što je radio” – Piše: MARKO GOLUB

Gost ovoga video [d]razgovora bio je Marijan Špoljar, koprivnički povjesničar umjetnosti i kustos čiji je fokus istraživanja uglavnom usmjeren na proučavanje lokalnih umjetnika iz Koprivnice i njezine okolice. Ovoga nam je puta Marijan Špoljar ispričao priču o Slavi Antoljak, koja je stjecajem različitih društveno-političkih i ekonomskih okolnosti, radila negdje između umjetničkog obrta i dizajna – u vrijeme kad se dizajn kod nas snažno borio za svoju poziciju u društvu i gospodarstvu. Razgovor s kustosom održan je još za vrijeme trajanja izložbe „Slava Antoljak – od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna“. Razgovor pokriva dizajneričin profesionalni put, fokusirajući se na velike uspjehe poput sudjelovanja na Milanskom trijenalu i Zagrebačkom salonu. Razgovor je vodila Ora Mušćet, a snimio i montirao Miran Krčadinac.

“Mogao bih se složiti da je vizualni identitet – znači ne samo logo, nego cjelokupni sustav – jedna od najvažnijih grana grafičkog dizajna. Od njega počinje vizualno komuniciranje i svi ostali grafički materijali se razvijaju prema tom sustavu. Ako gledamo ekonomski, njegova odgovornost je značajna: dobar vizualni identitet može ozbiljno pridonijeti povećanju prihoda tvrtke, etabliranju proizvoda na tržištu, isticanju nad konkurencijom. Svaki novi projekt podrazumijeva suradnju sa zanimljivim, ambicioznim ljudima, izučavanje njihove industrije, posjet njihovim pogonima – taj proces je sve samo ne dosadan. Privlači me taj pozitivni, pokretački, stvaralački aspekt.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Gledajući na jednom mjestu dizajnerski opus Blaženke Kučinac svjedočimo ne samo njenom strastvenom radu na oblikovanju estetskih i funkcionalnih predmeta, nego širem spletu faktora koji uvjetuju njihovo zamišljanje i realizaciju, poput reagiranja na specifične potrebe i zahtjeve tržišta i korisnika, tehnoloških mogućnosti tvornice, formiranja cijena proizvodnje i prodaje, marketinške domišljatosti, sretnih okolnosti, dobrih ili loših poslovnih odluka. U tom smislu, opus Blaženke Kučinac rasvjetljava nam kako nju kao osobu i dizajnericu, tako i cijelu konstelaciju aktera, tvornica, tvrtki, tehnoloških, društvenih i ekonomskih uvjeta na mapi hrvatskog dizajna u drugoj polovici 20. stoljeća.” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Mada se djelovanje Slave Antoljak pedesetih godina odvija unutar discipline primijenjene umjetnosti i koncepta unikatnog ili maloserijskog, zanatskog proizvoda, lako je primijetiti da neke od postupaka možemo kvalificirati iskoracima, da je organski pristup ponekad u naravi njezina rada, da prati suvremene tendencije u oblikovanju, da poznaje inozemna iskustva, da organizira studijska putovanja i da sve više surađuje s onim članovima ULUPUH-a koji preferiraju istraživačke pristupe, oblikovanje funkcionalnog predmeta i sintezu različitih disciplina.” – PIŠE: MARIJAN ŠPOLJAR

Gošća novog video [d]razgovora bila je Blaženka Kučinac, industrijska dizajnerica i ovogodišnja dobitnica Nagrade HDD-a za životno djelo. Sam razgovor održan je u HDD galeriji za vrijeme trajanja mini-retrospektive “Blaženka Kučinac i industrijsko oblikovanje u tvornici namještaja”, kustosice Vanje Brdar Mustapić. Koncipiran kronološki, razgovor prati iste teme kao izložba i daje nam uvide u profesionalnu karijeru ove izuzetne dizajnerice od kraja 1950-ih do kraja 1980-ih, osvrće se na njene najvažnije projekte te nam daje ideju o tome kako je u tom periodu izgledalo radno mjesto dizajnerice u industriji. Razgovor je vodio Marko Golub.

Video razgovor s fillmskim i glazbenim kritičarom, novinarom, izdavačem i kustosom Željkom Luketićem snimili smo povodom dviju istraživačkih izložbi koje je Luketić, u suradnji s nama, realizirao u HDD galeriji. Naglasak je, naravno, na ovogodišnjoj izložbi “Utilitarni dizajn raspjevanog socijalizma 1947 – 1990”, ali dotaknuli smo i prije pet godina održanu izložbu “Socijalistička disco kultura 1977 – 1983: Vizualni jezik disca”. Oba ova projekta doticala su temu dizajna i diskografske industrije, kao i pitanje odnosa prema nasljeđu vizualne kulture nekadašnje Jugoslavije, odnosa tzv. niske i tzv. visoke kulture te značenja tih fenomena za naše današnje vrijeme. Razgovor je vodio Marko Golub, a snimio ga je i montirao Miran Krčadinac.

Pogledajte novi [d]razgovor s modnim dizajnerom i medijskim umjetnikom Matijom Čopom koji je snimljen povodom njegove izložbe „Proces“ održane u listopadu 2020. godine u HDD galeriji. U razgovoru smo se dotakli tehnika i postupaka izrade haljina koje sam dizajner naziva modnim oplošjima, kao i o mogućnostima koje mu ljudsko tijelo, poput slikarskog platna, dopušta i inspirira na daljnja istraživanja. Matija nam govori o vlastitom viđenju modnog dizajna, pozitivnim stranama domaće modne industrije i budućim planovima. Razgovor je vodila Ora Mušćet.

“Nije uvijek bilo lako obraniti nužnost razvoja proizvoda i kvalitetnog dizajna, kad su u forsiranju izvoza lohn poslovi brže i jednostavnije donosili devize, a ukus se rukovodio lažnom reprezentativnošću pseudostilova i produkcijom ispod zadovoljavajućeg nivoa dizajna. Plasman je ovisio i o društvenoj strukturi kupaca. U područje rada dizajnera u tvornici spadali su i drugi aspekti likovnosti, kao što je vizualni identitet. Čitamo i povijest osječke tvornice, kako u konkretnim realizacijama, tako i u naznakama šireg društveno-ekonomskog konteksta. Na kraju njezina radnog vijeka, promjenom radnog mjesta, reflektira se i mogućnost rada u području trgovine i važnost prezentacije proizvoda kupcima.”
– PIŠE: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ

Pogledajte novi [d]razgovor u kojem su gostovali Marko Hrastovec i Andrija Mudnić, a snimljen je povodom njihove izložbe “Tipografske crtice”, održane u HDD galeriji u studenom 2020. Kao i na samoj izložbi, u razgovoru smo pokušali rasvijetliti fenomen suvremene tipografske edukacije u hrvatskoj, posebno na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, načine na koje je ona podigla standarde dizajna vizualnih komunikacija općenito, metode kojima se studente podučava oblikovanju tipografskih pisama i oblikovanju tipografijom. Razgovor je vodio Marko Golub.

Pogledajte snimku [d]razgovora s Dejanom Kršićem, snimljenog početkom srpnja povodom izložbe “NEP / Nova Evropa: Kunst ist zeitlos • Europa endlos”. Za razliku od nekoliko dosadašnjih intervjua s ovim iznimnim autorom, dizajnerom, publicistom i profesorom na DVK UMAS, ovog puta razgovor je u cjelini bio posvećen intermedijalnom kolektivu NEP / Nova Evropa, specifičnom duhu vrema 1980-ih godina, pitanju odnosa umjetničke i dizajnerske prakse i njene teorije, kao i nasljeđu NEP-a u novom stoljeću. Razgovor je vodio Marko Golub.

“I think that designers still have to put an effort into bringing awareness to the public and their clients about understanding our profession and the benefits that design engagement brings. One of our problems is the fact that the market is small and that makes certain production challenges too complicated or unprofitable. Culture and self-initiative projects have always pushed Croatian design, and I think that will not change, but I also hope that better connectivity will remove the borders and that designers with quality solutions will be able to reach the wider public.” – INTERVIEWED BY: Ora Mušćet

“Mislim da još uvijek dizajneri moraju ulagati napor u osvještavanje javnosti i svojih naručitelja o razumijevanju našeg posla i beneficijama koje dizajnerski angažman donosi. Često je problem i malo tržište zbog kojeg određeni produkcijski izazovi budu komplicirani ili neisplativi. Kultura i samoinicijativni projekti oduvijek su gurali hrvatski dizajn, mislim da će tako i ostati, ali se nadam da će se boljim povezivanjem obrisati granice i da će dizajneri s kvalitetnim rješenjima doprijeti do šire javnosti.” – RAZGOVARALA: Ora Mušćet

“The challenges are numerous, and a freelance designer must be both a good worker and a good boss. You are actually in a managerial position because you have to adequately manage resources such as time, money, knowledge and equipment. One of the biggest, if not the main challenge, is to build and maintain a good customer base and quality relationship with the customers. Additionally, it is necessary to strive to create diverse revenue streams. This can be achieved, for example, by implementing projects that can bring long-term earnings or royalties, and one-off projects that can be done in shorter time intervals. As the third and most challenging opportunity, I see independent production and sale of one’s own products, and building of one’s own brands as a designer-entrepreneur.” – INTERVIEWED BY: Marko Golub

“Izazovi su brojni, a samostalni dizajner mora ujedno biti dobar radnik i šef. Zapravo si u poziciji menadžera jer moraš na adekvatan način upravljati resursima kao što su vrijeme, novac, znanje i oprema. Jedan od najvećih, ako ne i glavni izazov, je izgradnja i održavanje dobre baze klijenata i kvalitetnog odnosa s njima. Dodatno, potrebno je težiti stvaranju različitih tokova prihoda. To je na primjer moguće postići realizacijom projekata koji mogu dugoročno donositi zaradu ili tantijeme, i jednokratnih projekata koje je moguće odraditi u kraćim vremenskim intervalima. Kao treću i najizazovniju mogućnost vidim samostalnu proizvodnju i prodaju vlastitih proizvoda te izgradnju vlastitih robnih marki, na način dizajnera-poduzetnika” – Razgovarao: MARKO GOLUB

U novom [d]razgovoru ugostili smo ANDREU HERCOG, ANDREJU LOVREKOVIĆ i LUKU PALESTRINU MAZIĆA, dio autorskog tima koji je nedavno u HDD galeriji realizirao izložbu DIZAJN U KONTEKSTU RAZVOJA TEHNOLOGIJE: BIODIZAJN. Razgovarali smo o inovacijama u dizajnerskoj edukaciji, spekulativnoj dizajnerskoj praksi koja kritičkim pristupom novim tehnologijama analizira i rasvijetljuje njihov utjecaj i implikacije na naše svakodnevne živote, a predstavili smo i četiri studentska projekta sa zagrebačkog Studija dizajna, autorica i autora Mirne Aržić, Leonarda Borovičkića, Mateje Brkić i Andreje Lovreković.

“Pogubni učinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najveći broj naručitelja hrvatskog dizajna još se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izložba 19/20 još uvijek je zemlja “bezbrižnih pozdrava” — šarmantnih kreativnih inicijativa i živahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za šmekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala pokazuje vitalnom unatoč izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilježila tekuću godinu” – PIŠE: ŽELJKO SERDAREVIĆ

“Mi danas (mislimo da) znamo što je dizajn; znamo njegove naručitelje, njegove kroničare i njegovu publiku, no budućnost… vjerujem da je moramo u izložbu svjesno uključiti i kroz izložbu usmjeravati, a ne samo pratiti” – PIŠE: DAMIR GAMULIN

“Experiments often depend on designers’ individual engagement and their efforts to provide conditions for themselves because they cannot necessarily rely on a well-developed institutional or industrial context. The domestic fashion scene is small and perhaps relies too much on local fashion weeks as an essential model of legitimacy. We lack more independent initiatives, collectives and new forms of association and networking on the wider fashion scene. There is also a lot of room for online experimentation, and this context is currently weakly or superficially present in the domain of local fashion design.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

“Eksperimenti često ovise o individualnom angažmanu dizajnera i trudu da si sami osiguraju uvijete jer na domaćem terenu nemaju nužno razvijen institucijski ili industrijski kontekst na koji se mogu lako prikopčati. Domaća modna scena je mala i možda se previše oslanja na okvir lokalnih tjedana mode kao bitnog modela legitimacije. Fali nam više nezavisnih inicijativa, kolektiva i novih modela udruživanja i umrežavanja na široj kulturnoj sceni. Mnogo je prostora za eksperiment i u online kontekstu koji je za sad slabo ili površno prisutan u domeni lokalnog modnog dizajna.” – razgovarala: ORA MUŠĆET

“The visual provocation was the holy grail. We played with taboos and national and international symbols. We were lucky enough to work with some of the most audacious characters and to learn from them. The challenge was to create small or big visual mischief with regard to forbidden topics: Tito, the Party, partisans, communists… It was a favourite mantra of rock performers as well as theatre directors, writers, and even us, the designers, who were lucky enough to work for them. We happily took on this challenge and wanted to create some kind of our own pop art and we had a really good time doing it.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

“Poigravali smo se tabuima i nacionalnim i internacionalnim simbolima. Imali smo sreće raditi s najbezobraznijim likovima i od njih učiti. Izazov je bio praviti male ili velike vizualne pakosti na zabranjene teme: Tita, Partije, partizana, komunista… Bila je to omiljena mantra i rokera kao i redatelja u predstavama, pisaca, pa i nas, dizajnera, koji smo imali sreću raditi za njih. Sa radošću smo se kačili na taj izazov, kreirajući nekakav naš pop art i stvarno smo se dobro zabavljali.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

“Digital design in the world is undergoing major changes and designers are required to be much more involved in the current problems of society. I think this can already be seen in the employment process of top companies, and it will certainly be even more pronounced in the near future. Designers from smaller, more conservative backgrounds, such as Croatia, will be in a weaker position. We can counteract this to some extent through a wider education and self-education, with the aim of increasing empathy for as wide a circle of people as possible. The core of design as a discipline is empathy, and empathy is nourished by new ideas, knowledge and experiences.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

“Digitalni dizajn u svijetu doživljava velike promjene i od dizajnera se traži mnogo više uključenosti u aktualne probleme društva. Mislim da se to već sad gleda kod zapošljavanja u vrhunskim tvrtkama, a zasigurno će biti još izraženije u skoroj budućnost. Tu će u slabijoj poziciji biti dizajneri iz manjih, konzervativnijih sredina poput Hrvatske. Tome možemo donekle doskočiti širom edukacijom i samoedukacijom, s ciljem što veće empatije prema što širem krugu ljudi. Srž dizajna kao discipline je empatija, a empatija se pak hrani novim idejama, znanjima i iskustvima.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Ekonomske krize, globalne klimatske promjene, društveni i ekonomski izazovi tzv. četvrte tehnološke revolucije, problemi koncentracije ekonomske, komunikacijske i informatičke moći u rukama malog broja globalnih (ne više multinacionalnih!) kompanija te globalna disrupcija “normalnog načina života i rada” izazvana recentnom epidemijom, najednom su omogućili da iznova prepoznajemo relevantnost Meštrovićevih tema i promišljanja, te učinili da njegova preispitivanja postojećeg, kapitalističkog, društvenog poretka ponovo uzmemo ozbiljno. Financijalizacija i političke promjene neoliberalizma, razvoj digitalne sfere, posebno društvenih mreža kao nove infrastrukture world wide weba, umjesto očekivanog zlatnog doba liberalno-kapitalističke demokracije donose period nestabilnosti.” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

“Meštrovićev interes 70-ih godina za medije i komunikaciju dolazi od spoznaje da su upravo mediji, prvenstveno mediji masovnih komunikacija, područje na kojem se u suvremenom društvu vidljivo i društveno djelatno odvija ispreplitanje suvremene tehnologije, političke moći i ekonomskih interesa, ukratko da se i u zabavnom obliku televizijskih programa manifestiraju temeljna pitanja klasne borbe, političke dominacije i ekonomske eksploatacije. ” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

“Matko Meštrović nije autor kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, niti je grafički ili industrijski dizajner u užem smislu. Matko Meštrović je osoba drugačijeg profila. Njegovi radovi – koji uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga – obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija. No, upravo on sam ističe da ako za ijedno znanstveno područje može reći da je u njemu kod kuće onda je to teorija dizajna, industrijskog dizajna i dizajna u širem smislu koji dosiže integralnost poimanja čovjekove okoline.” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

“There are two of us in the Bachrach & Krištofić tandem. We wanted to express different states and ideas with photographs. Mario behind the lens and me in front of it – I could have been anyone. Back then, changing identities or roles was not just for the camera, it was a part of everyday life. I wore men’s suits and ties, wore intense dark makeup, wore tulle and nylon clothes. In our own way, we wanted to say that all these roles, the people who are a part of us, are equal. Self-referentiality points to one’s own situation, the subject.” – interviewed by: Ora Mušćet

“U tandemu Bachrach & Krištofić nas je dvoje. Fotografijama smo htjeli izraziti različita stanja i ideje. Mario iza, a ja ispred objektiva − mogla sam biti bilo tko. Tada izmjena identiteta ili uloga nije bila samo za kameru, već dio svakodnevnice. Nosila sam muška odijela i kravate, intenzivno tamno se šminkala, nosila odjeću od tila i najlona. Na svoj smo način željeli reći da su sve te uloge, osobe, koje su dio nas – jednakovrijedne. Autoreferencijalnost upućuje na vlastitu situaciju, subjekt. Ova igra identitetima je bila oslobađajuća i zabavna, a postojala je svugdje oko nas.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

“The head is full, and the hardest part is stopping ideas and redirecting them. You have to give up some, separate the important from the irrelevant. Then the first guiding thread comes up, an aha moment happens. So the blink starts with a slogan or a movie in your head. I am inspired by organic forms and the world around me. Designing a space is a way to create a unique sensory environment that acts seamlessly and cohesively. It is a unique micro-universe that creates an impact on its users and can bring happiness, peace and inclusion. I often imagine the interior as a continuation of the urban fabric that connects the environment with its interior, creating a visual connection between the external and internal space, respecting the elements of the natural environment. ” – Interviewed by: Ora Mušćet

“Glava je puna i najteže je zaustaviti ideje i usmjeriti ih. Nekih se moraš odreći, odvojiti bitno od nebitnoga. Onda se javi prva ideja vodilja, upali se lampica. Tako blink krene s nekim sloganom ili filmom u glavi. Inspirirana sam organskim oblicima i svijetom oko sebe. Dizajnirati prostor je način stvaranja jedinstvenog senzornog okruženja koje djeluje neprimjetno i kohezivno. To je jedinstven mikro-svemir koji stvara utjecaj na svoje korisnike i može donijeti sreću, mir i inkluzivnost. Interijer često zamišljam kao nastavak urbanog tkiva koji povezuje okoliš s njegovom nutrinom, stvarajući vizualnu vezu između vanjskog i unutarnjeg prostora, uvažavanjem elemenata prirodnog okoliša.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

Ususret dodjeli Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo industrijskoj dizajnerici BLAŽENKI KUČINAC donosimo razgovor koji je s njom za nas napravila mlada produkt dizajnerica SANJA ROTTER, zamišljen kao dijalog dizajnerica dviju generacija, ispunjen ne samo pričama o nekima od najvažnijih trenutaka dizajnerske karijere Blaženke Kučinac, nego i osobnim refleksijama i intimnim pogledom na život i rad dizajnerica nekad i danas, fotografijama iz privatnog albuma i – poezijom! Nagrada će joj biti uručena krajem godine u Muzeju za umjetnost i obrt povodom Izložbe nagrađenih radova 19/20 i promocije novog Pregleda hrvatskog dizajna.