borcic za naslovnicu [d]razgovor

Promocija knjige ŽELJKO BORČIĆ: DIZAJN, UMJETNOST, FOTOGRAFIJA

U četvrtak, 3. 12. u 18 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu bit će predstavljena knjiga „Željko Borčić: Dizajn, umjetnost, fotografija“ autora Marka Goluba i Gorana Martina Štimca, prvo izdanje iz serije Male monografije hrvatskih dizajnera. Povodom predstavljanja bit će prikazan i film „Prvi svjetski psiho-kibernetički autoportret“ (u režiji Željka Borčića i Vladimira Peteka), kojim je dokumentiran istoimeni projekt i izložba Željka Borčića održana u Galeriji SC 1973. godine. O knjizi će govoriti njeni autori Goran Martin Štimac i Marko Golub, te dizajner i publicist Dejan Kršić.

P1200345 [d]razgovor

[d]razgovor: Fanzini iz dizajnerskog rakursa / Zatvaranje izložbe i dijeljenje fanzina

U subotu 28. 11. u 18 sati zatvaramo izložbu IZGUBLJENI POTENCIJALI – ODJECI IZ PROŠLOSTI FANZINSKE KULTURE i prigodno dijelimo sve primjerke reprinta fanzina koje smo pokazali na izložbi! U neformalnoj atmosferi razgovarat ćemo o samom projektu, ali i o fenomenu fanzina općenito, o fanzinima kao dizajnu ili bolje rečeno anti-dizajnu, o tome odakle su potekli, tko ih je radio, distribuirao, čitao i zašto. Sudjeluju izdavač i osnivač knjižare “Što čitaš?” MARKO STRPIĆ, medijski aktivist i producent OLIVER SERTIĆ, ANTONIO KARAČA i MARKO GOLUB. Svi ste pozvani!

11224397_937364322976051_7817389978208420409_o [d]razgovor

[d]razgovor: Thonet / Mundus

U utorak 20. 10. 2015. u 19 sati održat će se [D]RAZGOVOR povodom zatvaranja izložbe NAMJEŠTAJ OD SAVIJENOG DRVA KAO PARADIGMA DIZAJNA: VARAŽDINSKA TVORNICA MUNDUS. Ovom prilikom ugostit ćemo  dizajnericu MIRJANU MARAČIĆ, koja je krajem 60-ih i 70-ih godina radila u Odjelu za razvoj proizvoda tvornice Mundus – Florijan Bobić. Osim nje sudjelovat će i produkt dizajnerica KSENIJA JURINEC te kustosica izložbe VANJA BRDAR MUSTAPIĆ, koja će, uz voditelja galerije Marka Goluba, i moderirati razgovor.

razglednica Tekstovi

Između tradicije i suvremenosti – povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus

“Primjer varaždinske tvornice Mundus pripada općoj situaciji deindustrijalizacije u našoj zemlji u posljednja dva desetljeća, čime je učinjena neprocjenjiva šteta, ne samo za ekonomiju, nego prvenstveno za struku: gasi se specijalizirano znanje izrade namještaja od savijenog drva i pletenja trske temeljeno na tradiciji i kontinuitetu industrijske proizvodnje koja seže u same početke modernizacije u Hrvatskoj u 19. stoljeću” – Piše: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ

labrovic Praški kvadrijenale

SINIŠA LABROVIĆ: Dokolica – Komunistički manifest (PQ)

“Kao i sam manifest, Labrovićev performans unaprijed pretpostavlja kako se sustav (odnosno izvedba i pozicija njenih učesnika u njoj) ne može tek tako korigirati iznutra, već zahtijeva prevrat, što se odlično preslikava na sam čin izvedbe ovog ‘participativnog performansa’ koji, uspostavivši svoj imaginarni prostor i svoja imaginarna pravila u skladu s konvencijama umjetničkog događanja, uspostavlja i uvjete svog dokidanja” – Piše: Marko Golub

Leo Vukelić i Boris Bakal Praški kvadrijenale

BORIS BAKAL & LEO VUKELIĆ – OTAC HRABROST (PQ)

“U projektu Otac Hrabrost Bakal i njegova suradnička ekipa, u kojoj je i scenograf ali i izvođač Leo Vukelić, kamenu i poviješću natopljenu školjku Dubrovnika otkrivali su s njezine mračnije strane, čitajući njegove strahove, žudnje, lucidnosti i ludila, na koncu i kratkotrajni život u odnosu na nepreglednost i, unatoč ovakvim i brojnim drugim umjetničkim projektima, neuhvatljivost smrti.” Piše: IGOR RUŽIĆ

badurina Praški kvadrijenale

Božena Končić Badurina: Štićeni prostor (PQ)

“Mnogi od ovih radova mogli su se naći u našoj selekciji za Praški kvadrijenale upravo zato što, iz neočekivane vizure vizualne umjetnosti, tematiziraju ono što bi se unutar nje moglo zvati scenskim prostorom, čak i prostorom ‘fikcije’ za koji galerijska bijela kocka pruža temeljnu atmosferu i uvjete. U njima ova umjetnica najčešće ništa ne gradi, već uzima postojeću arhitekturu i naseljava je pogledima, ponašanjima i pravilima ophođenja koja brišu i poplavljuju granicu između publike, izvođača i prostora izvedbe” – Piše: MARKO GOLUB

skupni Praški kvadrijenale

Pogledajte filmove s nagrađene hrvatske izložbe na Praškom kvadrijenalu 2015

U lipnju 2015. na Praškom kvadrijenalu, najvećoj svjetskoj manifestaciji posvećenoj scenografiji i scenskom prostoru, Republika Hrvatska predstavljena je izložbenom koncepcijom INTANGIBLE / NEOPIPLJIVO, koja predstavlja autore, scenografe, redatelje i vizualne umjetnike: BADco., Boris Bakala & Lea Vukelića, Damira Bartola Indoša & Tanju Vrvilo, Olivera Frljića & Igora Paušku, Sinišu Labrovića, Katu Mijatović, Boženu Končić Badurina, Boruta Šeparovića i Vlastu Žanić. Kustosi izložbe bili su Marko Golub, Nikola Radeljković i Igor Ružić. Izložba je tom prilikom i nagrađena jednom od Zlatnih medalja Kvadrijenala.

IMG_0522 Tekstovi

Sinergija dizajna i ilustracije – o Danijelu Srdarevu i Maji Bagić Barić

“Autorski pristupi Maje i Danijela obradi teme rezultiraju zasebnim djelima, čija zajednička implementacija tvori prepoznatljiv identitet. Majina razrada koncepta i pristupa materiji te grafička obrada materijala je čista, jasna i usustavljena, vidljivih smjernica i bez suvišnih sadržaja koji su sami sebi svrha. Danijelove su pak ilustracije vrtlog ekspresije prepoznatljiva rukopisa. Daleko od generičkih ilustracija, one su pune života i u najmanjem detalju, slikarski svijet u malom” – Piše: Karla Pudar

grupa portret Tekstovi

DIZAJNIRANJE KARAKTERA – PORTRET STUDIJA GRUPA

“Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda” – Piše: MARKO GOLUB

ivan ivezic Intervju

IVAN IVEZIĆ: Za omotnice ploča nikad se nisam inspirirao glazbom

„Znao sam sresti svoje kolege u gradu, pozvali bi me na kavu i pitali: za koliko radiš u Jugotonu? Pa bi mi rekli: Ja to nikad ne bih za te novce radio! Rekoh im, dobro, ti ne. No kad bi odlazili sa kave pitali bi me – imaš 200 dinara za posudit? I dao bih im. Jer sam taj dan napravio barem tri omota“ – RAZGOVARAO: ŽELJKO LUKETIĆ

Veronique Marrier Video

VIDEO: Véronique Marrier – Graphisme en France (CNAP)

U sklopu ovogodišnjeg festivala Dan D u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta održano je i predavanje projektne menadžerice francuskog Nacionalnog centra za likovne umjetnosti (CNAP) Véronique Marrier o publikaciji i projektu “Graphisme en France”. Predavanje u cijelosti možete pogledati u nastavku.

Borut Vild predavanje Video

VIDEO: Borut Vild – Jesam li išta naučio? Edukativni sentiš o stvarima koje nisu dizajn

U sklopu video rubrike pogledajte snimku predavanja beogradskog grafičkog dizajnera i edukatora Boruta Vilda održanog u sklopu festivala dizajna Dan D 2015: Arhiv dizajna, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta. Kroz predavanje naslovljeno “Jesam li išta naučio? Edukativni sentiš o stvarima koje nisu dizajn”, Vild se osvrće na svoj dosadašnji rad, s posebnim fokusom na rad u području edukacije kreativaca i dizajnera.

radni tim dizajn centra sa suradnicima Intervju

RADMILA MILOSAVLJEVIĆ: U tranziciji, cilj treba biti humanitet dizajna

”Ne slažem se sa permanentnim, sentimentalnim, takoreći antikvarnim osvrtom na prošlost, kao što se ne slažem ni sa hrljenjem u budućnost bez poznavanja onoga što je bilo u prošlosti. Smatram da sa onim što je prošlo treba uspostaviti kritički dijalog, uz analizu motiva i povijesne realnosti, da bismo sa onim što dolazi uspostavili kreativni dijalog, u skladu s kulturnim potrebama, društvenim idealima, ekonomskim uvjetima i tehnološkim inovacijama” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

BeFunky Collage (Custom) [d]razgovor

[d]razgovor: Dizajn i pop glazba / IVAN IVEZIĆ – Nevidljivi rekorder Jugotonovih vinila

U četvrtak 23. 7. u 20 sati u sklopu izložbe Socijalistička disco kultura 1977-1983: Vizualni jezik disca poseban gost HDD galerije bit će Ivan Ivezić, dizajnerski rekorder zlatnog doba jugoslavenske diskografske industrije. Autor je nekoliko tisuća grafičkih rješenja za omote ploča, ali i popratnih reklamnih materijala, koje je gigant iz zagrebačke Dubrave izbacivao u impresivnim količinama. Ivan Ivezić najčešće je spominjano ime na omotima Jugotonovih ploča u razdoblju od 1967. do 1991. godine koliko sveukupno traje njegov angažman. Izrađivao je omote kao grafički one-man-show, brinući se ne samo za idejna rješenja, nego i pripremu i produkciju finalnih materijala.

Disco Disco Disco 12,
Diskos, dizajn: Danko Polić
1983 Tekstovi

PUTEVI ZABORAVA I EVALUACIJE JEDNE KULTURE: O VIZUALNOM JEZIKU DISCA

“Jedno od pitanja na koje odgovaramo na izložbi jest i tko su bile zvijezde jugoslavenskog disca. Odgovor se prirodno nudi preko omiljenog komunikacijskog medija te glazbe, dakako ovitaka glazbenih izdanja i njihove strategije da nipošto ne budu suzdržane, samozatajne ili sakrivene. Upravo suprotno i čak i danas, kada su te nove biografije popravljene i ušminkane, do tih izdanja nije lako doći zbog nekoliko razloga. Prvi je svojevrsni testni, probni karakter tih ploča. Njima se opipavalo tržište, odgovor medija i publike, te su se oprezno lansirale u nevelikim nakladama” – Piše: ŽELJKO LUKETIĆ

Designed in Croatia - Dan D 2015 Tekstovi

OD DOKUMENTIRANJA DIZAJNA PREMA NOVOJ PARADIGMI

“U području koje se nekad nazivalo grafičkim dizajnom odnosno dizajnom vizualnih komunikacija, danas često i komunikacijskim dizajnom, diskontinuitet 90-ih potaknuo je kod novih generacija interes za prošlost, relativno nepoznatu i nedovoljno dokumentiranu lokalnu tradiciju kao i dosege produkcije dizajna u doba socijalizma” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

mozaik arhiv dizajna Tekstovi

UVOD U ARHIV DIZAJNA

“Taj ‘praktičarski’ pristup teorijskom, ili diskurzivnom aspektu dizajnerske produkcije činio nam se važnim jer je posljednjih godina stekao jasnu vidljivost i niz sljedbenika prvenstveno među mlađom generacijom dizajnera, koji su očito imali potrebu da kroz istraživanje vlastitog zaleđa, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio nekog većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, zašto se tim bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našoj svakodnevici nekad i danas” – Piše: MARKO GOLUB

koraljka vlajo portret Intervju

KORALJKA VLAJO: Kako napraviti izložbu a da kontekst ne pojede autora?

“Mislim da bi arhiv dizajna trebao funkcionirati kao mreža već postojećih i nekih budućih arhiva. Dio te mreže činili bi i podaci projekta Dizajnerice i nekih sličnih budućih projekata, i već postojeći online arhiv Muzeja za umjetnost i obrt, i arhivi drugih relevantnih muzeja i institucija. Tu bi se trebali nalaziti pretraživi skenovi nekih rijetkih ključnih izdanja, časopisa, članaka o dizajnu. Istina, nemam pojma kako to izvesti, kako provesti “međuarhivski” način tagiranja, sustav pretraživanja podataka ali sigurna sam da je to sasvim moguće” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Fotografija: Mirko Pivčević Intervju

DEJAN KRŠIĆ: Nema dizajna bez teorije i ideologije

„Još krajem osamdesetih mi je kolega Ljubičić blagonaklono savjetovao da se trebam koncentrirati na jedno područje i usmjeriti svu energiju na to. Jer si ovako, kao, u opasnosti da u svemu ostaneš diletant. Razumijem tu logiku, ali je ne prihvaćam. Mislim da se upravo u tim spojevima, prebacivanjima utjecaja i ideja iz jednog u drugo područje, stvara neka nova vrijednost“ – Razgovarao: MARKO GOLUB

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

dan mladosti Tekstovi

PLAKAT BUDUĆNOSTI – VIRUS U STRUKTURAMA DRUŠTVA

“Dizajneri plakat iz statične, “zaokružene” prostorne forme polako preobražavaju u neku vrstu “komunikacije u vremenu”, one koja se očito mijenja trajanjem, animira se i pomiče u različitim digitalnim formatima kao što su gif-ovi i slični, kolažira se s raznovrsnim digitalnim otpatcima u obliku glitch-eva, ukratko, širi svoje semantičko polje na načine koje su ranije samo rijetki mogli zamisliti. Nasuprot tom spektru inovativnosti leži netalasanje onoga što se danas još uvijek naziva političkim plakatom, tržišnim plakatom ili naprosto plakatom kao elementom marketinških kampanja” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

img863 [d]razgovor

[d]razgovor: Dizajner u oglašivačkoj industriji

U utorak, 28. 4. u 19 sati HDD galeriji održat će se razgovor na temu DIZAJNER U OGLAŠIVAČKOJ INDUSTRIJI. Razgovor je dio popratnog programa izložbe Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda, a u njemu će sudjelovati GORAN MARTIN ŠTIMAC, DAVOR BRUKETA, BRANIMIR LAZANJA, te kustosi izložbe MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO.

img130 Tekstovi

PARADOKS AUTORSKOG INTEGRITETA – O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi

“Skoro sva Bekerova likovna rješenja bazirana su na pedantnom, istreniranom crno-bijelom crtežu, odnosno ilustraciji, koja je zbog specifičnosti i ograničenja ondašnjeg roto-tiska bila dominantna u komuniciranju komercijalnih sadržaja u dnevnim novinama. Ilustracija je taj dominantni status odavno izgubila, i tim više ovi radovi današnjem dizajneru sigurno djeluju doista egzotično, a Bekerova sposobnost da stil i maniru crteža radikalno prilagodi kontekstu kao iznimno dobro izbrušena crtačka disciplina” – Pišu: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

irapayer_cdss2 Intervju

IRA PAYER: Dizajnere ne bi trebalo gurati u poduzetničke vode

“Od dobrog koncepta do tržišnog uspjeha dug je i trnovit put i rijetki su dizajneri koji znaju s tim izaći na kraj. No moram priznati da prateći rad nekih izuzetno talentiranih dizajnera koji čak i jesu sposobni kao poduzetnici vidim kako zbog svakodnevne borbe oko proizvodnje, kredita, sufinanciranja, distribucije i svega ostalog nemaju vremena ni kapaciteta za nove ideje i nove dizajnerske projekte pa u svojim najkreativnijim godinama vuku jedan te isti projekt” – Razgovarao: MARKO GOLUB

HDD_MAJAMAŠA (17) [d]razgovor

[d]RAZGOVOR: Ženska povijest dizajna

U petak, 27. 3. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR povodom izložbe DIZAJNERICE 1930 – 1980: Kontekst, produkcija i utjecaji. U razgovoru, osim autorskog tima izložbe, sudjeluju i IVANA MANCE (Institut za povijest umjetnosti), KORALJKA VLAJO (kustosica, MUO), IVANA HANAČEK (Blok), dizajnerice JASENKA MIHELČIĆ, JAGODA KALOPER i druge autorice čiji je rad obuhvaćen ovim projektom. Moderator je Marko Golub

HDD_MAJAMAŠA (16) Tekstovi

Mjesto revizije svake buduće povijesti dizajna

“Prije nego li što se izvede ishitreni zaključak o zapriječenosti žena-dizajnerica na putu vlastite autorske samorealizacije, takva manjkavost odnosno „nedovršenost“ opusa otvara temeljeno pitanje o načelnoj primjerenosti institucije autora i njegova opusa za sagledavanje i razumijevanje povijesti dizajna u cjelini. Treba li, naime, povijest dizajna isključivo istraživati kroz kategoriju autorski profiliranih opusa, ili ju je moguće istraživati preusmjeravajući vrednovanje i tumačenje dizajna s razine autorske inovacije na razinu recepcije i uporabe odnosno ka instituciji korisnika i društvenoj funkciji proizvoda?” – Piše: IVANA MANCE

borcic3 Tekstovi

IN MEMORIAM – ŽELJKO BORČIĆ (1942. – 2015.)

“Autorski opus Željka Borčića karakterizira zavidno širok raspon aktivnosti kojima je tijekom više od četiri desetljeća dotaknuo ne samo neke od najvažnijih dizajnerskih, nego i umjetničkih tema svog vremena. Riječ je o profesionalnoj i ljudskoj otvorenosti kakva je mogla s lakoćom dotaknuti krajnosti – od iznimno osobnih, autoreferencijalnih radova do stroge impersonalne utilitarnosti velikih oglašivačkih kampanja, od konceptualne umjetnosti i hepeninga do zavodljivih ambalaža proizvoda masovne potrošnje, od spontanih istraživanja u fotografskom mediju do ikoničke jezgrovitosti znakova i identiteta komercijalnih tvrtki i institucija” – Piše: MARKO GOLUB