Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

U posljednjem smo tjednu prijava radova za IZLOŽBU HRVATSKOG DIZAJNA 23/24 – poziv je otvoren još samo do ovog četvrtka, 1. kolovoza do ponoći! Prijavite se za sudjelovanje na bijenalnoj izložbi koja u organizaciji HDD-a punih 25 godina predstavlja sam vrh hrvatske dizajnerske produkcije, a i ovog puta bit će održana u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na preko 300 stranica, te na online platformi! Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija!

Nakon velikog broja upita, produljili smo rok za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 23/24 do 1. kolovoza do ponoći! Prijavite se za sudjelovanje u novoj bijenalnoj IZLOŽBI HRVATSKOG DIZAJNA 23/24, koja u organizaciji HDD-a punih 25 godina predstavlja sam vrh hrvatske dizajnerske produkcije, a i ovog puta bit će održana u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na preko 300 stranica, te na online platformi! Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija!

Prijavite se za sudjelovanje u novoj bijenalnoj IZLOŽBI HRVATSKOG DIZAJNA 23/24, koja u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva punih 25 godina predstavlja sam vrh hrvatske dizajnerske produkcije, a i ovog puta bit će održana u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na preko 300 stranica, te na online platformi! Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija! Rok za prijavu je 10. srpnja 2024.

U četvrtak 9. ožujka u 19:30 u Multimedijalnom kulturnom centru / Domu mladih u Splitu otvaraju se dvije izložbe – IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22: NAGRAĐENI RADOVI i izložba BORIS LJUBIČIĆ: SLIKE VREMENA – POLITIKA I DIZAJN. Prva predstavlja izbor više od 50 najboljih hrvatskih dizajnerskih radova nastalih u protekle dvije godine, dobitnike nagrada i posebnih priznanja na nedavno održanoj bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna. Druga je pregled radova Borisa Ljubičića, nastalih od 1970-ih do 2000-ih godina, koje povezuje tema politike, u rasponu od plakata, preko vizualnih identiteta, kampanja i objekata u javnom prostoru, do samoiniciranih projekata i novinskih tekstova.

“Dok mi se prije petnaestak godina činilo kako su takvi ‘društvenokorisni’ radovi bili vrlo površni i služili više kako bi se njihovi autori predstavili kao dobročinitelji, za ove današnje imam dojam da ih rade osobe koje su i same pogođene dotičnom tematikom, koje mare za komunikaciju sa manjinskom publikom, i čiji projekti naposlijetku imaju kakav-takav utjecaj (onkraj — mrzim tu riječ — awarenessa) na probleme kojima se bave. Zlonamjernici bi rekli da tu pomalo nastupa ‘woke’ generacija, no smatram kako ta socijalna osviještenost i politička korektnost novih naraštaja baš u dizajnu može naći praktične i korisne primjene” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U srijedu 25. siječnja u 18 sati u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST održat će se promocija PREGLEDA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22 i besplatno stručno vodstvo kroz IZLOŽBU HRVATSKOG DIZAJNA 21/22! U sklopu promocije moći ćete kupiti ovo novo, raskošno izdanje na 500 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku koje donosi najbolje hrvatske dizajnerske radove iz protekle dvije godine, kao i pregršt intervjua i tekstova o suvremenom hrvatskom dizajnu. U promociji i vodstvu sudjelovat će urednik Pregleda Marko Golub te članovi žirija Izložbe hrvatskog dizajna Dario Dević i Zlatka Salopek. Ulaz je, samo za vrijeme promocije i vodstva, besplatan.

“U postavima je uvijek puno koordinacije i pregovora, s kustosima, umjetnicima, tehničkom ekipom, nekad arhitektima. Ali meni ta ograničenja odgovaraju, ja volim kada izložba ima neku prepoznatljivu foru, ali koja ne mora biti pretjerana i ne mora vući pažnju na sebe. To može biti boja zidova ili oblik kutova ili materijal od kojeg su napravljeni pregradni zidovi, ili vitrine ili bilo što. Isto tako mislim da ne treba zazirati od očitog. Nekad je najdirektnije i najočitije rješenje ujedno i najbolje. Ja nekad gledam na dizajn kao na oblik mangupluka. Najveći mi je užitak kad smislim neku jeftinu fintu za koju potom svi misle da je puno sofisticiranija nego što zapravo jest” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Zbog velikog interesa publike trajanje IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 21/22 u Laubi – Kući za ljude i umjetnost produljeno je do nedjelje 29. siječnja 2023! Iskoristite priliku i pogledajte najbolja dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine u svim područjima dizajnerskog djelovanja, od dizajna vizualnih komunikacija, preko produkt dizajna i dizajna ambalaže, do modnog dizajna, dizajna u digitalnim medijima i koncepata. Izložena su ukupno čak 324 profesionalna i studentska dizajnerska projekta, a radovi ovjenčani nagradama i posebnim priznanjima već u ožujku bit će prikazani i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu!

Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 21/22 razgovarali smo s članicom žirija, kustosicom MAO u Ljubljani, CVETKOM POŽAR: “Ono što me kod dizajnerskog stvaralaštva još uvijek najviše interesira je njegov utjecaj na društvo u kulturnom, ekonomskom i političkom smislu. Dizajn, pogotovo vizualne komunikacije, može imati i širi utjecaj na kulturne i političke događaje. Iz povijesti slovenskog grafičkog oblikovanja dobar primjer toga su plakati Matjaža Vipotnika za Slovensko mladinsko gledališče iz 1980-ih godina, koji nose snažne političke poruke. To je dobar primjer emancipatorne uloge dizajna, koju on itekako može imati ako postoji interes i angažman” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

“Uvijek je važno dizajnirati pravi proizvod za svakog kupca. Trebamo saznati kakav je njihov DNK da shvatimo što ih čini posebnima ili da zajedno stvorimo novi. Kao dizajneri, radimo stvari kako bismo nešto poboljšali, olakšali ili učinili lakšim za razumijevanje. Nikad nisam samo želio stvarati stvari koje su samo lijepe i dostupne malom broju ljudi. Želim stvarati proizvode koje ljudi koriste. Vidim veliku vrijednost ne samo u dizajniranju za elitu koja si to može priuštiti. Za mene je analitički dio procesa dizajna vrlo važan. Ako radite za mnogo različitih kupaca, možete prikupiti znanje iz svih ovih industrija a zatim ih kombinirati na nove načine.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Sinoć je u Laubi – Kući za ljude i umjetnost svečano otvorena Izložba hrvatskog dizajna 21/22, izložbeni pregled najboljih dizajnerskih radova iz protekle dvije godine koji je ovog puta obuhvatio čak 324 profesionalna i studentska projekta iz svih područja dizajnerskog djelovanja. Tom prilikom, dodijeljene su i nagrade i priznanja najboljim dizajnerskim radovima u pojedinačnim kategorijama, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva te Nagrada HDD-a za životno djelo. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u svečanosti i bili dio slavljeničke atmosfere, a dobitnicima nagrada i priznanja još jednom čestitamo. Tko su pobjednici, pročitajte u nastavku.

“Pogledamo li Ljubičićeva mnogobrojna ostvarenja, ne svjedočimo samo izuzetnoj snazi vizualnog komuniciranja, nego i radovima koji nas uče kako gledati i čitati našu suvremenu vizualnu stvarnost. Gotovo odreda zamišljeni iznimno ambiciozno, Ljubičićevi identiteti, plakati, knjige, kampanje, čak i pakiranja koja je oblikovao, snažno govore o našem vremenu, govore o našoj percepciji, govore o tome što znači biti uronjen u svijet slika i informacija, kao što svi jesmo, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne. Također, koliko god su usredotočeni na specifičan trenutak, prostor, kontekst i značenje, gotovo uvijek su univerzalno čitljivi” – PIŠE: MARKO GOLUB

U utorak 10. siječnja 2023. u 19 sati u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST svečano se otvara bijenalna IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 21/22 koja predstavlja najbolja dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine u svim područjima dizajnerskog djelovanja, od dizajna vizualnih komunikacija, preko produkt dizajna i dizajna ambalaže, do modnog dizajna, dizajna u digitalnim medijima i koncepata. U Laubi će biti izložena čak 324 profesionalna i studentska dizajnerska rada, što je najveći broj u posljednje 24 godine, otkad se održavaju HDD-ove Izložbe hrvatskog dizajna. Ususret otvorenju i dodjeli nagrada, sve njih možete pogledati i na online izložbi!

“Proces projektiranja sustava signalizacije ovisi od projekta do projekta. Također, ovisi i tome radi li se o zgradi koja je tek u fazi dizajna ili o nekoj postojećoj. Na primjer, ako je zgrada u fazi dizajna koriste se određene metode, a i nerijetko sugeriramo arhitektima određene intervencije koje u konačnici rezultiraju manjim brojem znakova. U postojećoj zgradi uvijek volim osobno proći kroz hodnike, promatrati korisnike, razgovarati s osobljem – oni je koriste na dnevnoj bazi i znaju za većinu navigacijskih problema. ” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Originalni „digitalni dizajneri“ nekoć su najčešće bili sami developeri koji su silom prilika bili one stop shop kod izrade web stranice, a pojam dizajner asocirao se uglavnom s industrijskim ili grafičkim dizajnom. Industrija je od tih gerilskih početaka značajno napredovala i njen je razvoj kontinuiran i nezaustavljiv. Digitalni dizajn usko je vezan uz razvoj novih tehnologija i samim time prisiljen je razvijati se i konstantno adaptirati, što dovodi do širenja sfera unutar kojih se UX/UI dizajn primjenjuje. To više nisu samo web stranice ili mobilne aplikacije, digitalni dizajn ključan je faktor različitih industrija – financijske, automobilske, health & wellness industrije, pa čak i urbanizma. ” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Autentičnost se vrlo lako čita i osjeća, ali je u današnjem svijetu rijetkost – bilo da govorimo o ljudskim karakterima ili proizvodima i uslugama. Iz nje proizlazi vrijednost, materijalna i nematerijalna. Upravo zato smatram da je ta povezanost s vlastitom tradicijom i poviješću dragocjeni izvor inspiracije, nešto što moramo čuvati, od čega se napajamo ali mu i vraćamo – ne dopuštajući zaboravu da prevlada.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Plakat radiš i gledaš, kad je gotov – osjetiš. U trenu kad je to postalo to, kad je plakat zaokružena cjelina, on na neki način postaje entitet, mali svijet koji ima smisla unutar sebe. Za doista kvalitetan plakat, koji nadilazi prostorno-vremenske granice, treba izbjeći zamku doslovnosti i pri tome se ne bojati neshvaćenosti – to je podcjenjivanje publike. To je ono što tradicionalno odvaja tzv. komercijalni plakat od autorskog – komercijalni plakat za neki proizvod uglavnom prikazuje taj proizvod, a umjetnik koji radi autorski plakat koristi priliku da uz reklamiranje proizvoda pokaže nešto svoje.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

Selekcijska komisija u sastavu: Robert Čanak, Dario Dević, Nataša Njegovanović, Luka Perić, Cvetka Požar, Zlatka Salopek Radić i Juraj Zigman, odabrala je 325 dizajnerskih ostvarenja koja će se predstaviti na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 21/22 u Laubi – kući za ljude i umjetnost 10. siječnja 2023. te na online izložbi i u publikaciji Pregled hrvatskog dizajna 21/22 u prosincu 2022. To je najveći broj radova ikad selektiran za ovu izložbu, kao i najveći broj prijava, kojih je ove godine bilo čak 573. Osim toga, objavljene su i nominacije za Veliku nagradu HDD-a za projekte koji su se prema ocjeni komisije najviše istaknuli svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću i jasnom porukom. Detalje pročitajte u nastavku!

Zadnji je trenutak za prijavu za sudjelovanje na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22 – posljednji rok je 19. kolovoza do ponoći! Izložba hrvatskog dizajna 21/22 ovog će se puta održati u Laubi – Kući za umjetnost i ljude, kao i na online platformi koju smo pokrenuli na prošlom izdanju! Radovi koji prođu selekciju naći će se i u reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna koja već 23 godine dokumentira najbolje od suvremenog hrvatskog dizajna! Svi radovi koji prođu selekciju natječu se i za nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija.

Nakon velikog broja upita, produljili smo rok za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 21/22 do 19. kolovoza do ponoći! Izložba hrvatskog dizajna 21/22 ovog će se puta održati u Laubi – Kući za umjetnost i ljude, kao i na online platformi koju smo pokrenuli na prošlom izdanju! Radovi koji prođu selekciju naći će se i u reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna koja već 23 godine dokumentira najbolje od suvremenog hrvatskog dizajna! Naravno, natječite se i za nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija.

Prijavite se za sudjelovanje na dvanaestoj bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 21/22 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se ovog puta prvi put odvija u Laubi – kući za umjetnost i ljude, kao i na online platformi! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na 300 stranica, koja već 23 godine dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj. Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija! Rok za prijavu je 22. srpnja 2022.

“Izazovi su brojni, a samostalni dizajner mora ujedno biti dobar radnik i šef. Zapravo si u poziciji menadžera jer moraš na adekvatan način upravljati resursima kao što su vrijeme, novac, znanje i oprema. Jedan od najvećih, ako ne i glavni izazov, je izgradnja i održavanje dobre baze klijenata i kvalitetnog odnosa s njima. Dodatno, potrebno je težiti stvaranju različitih tokova prihoda. To je na primjer moguće postići realizacijom projekata koji mogu dugoročno donositi zaradu ili tantijeme, i jednokratnih projekata koje je moguće odraditi u kraćim vremenskim intervalima. Kao treću i najizazovniju mogućnost vidim samostalnu proizvodnju i prodaju vlastitih proizvoda te izgradnju vlastitih robnih marki, na način dizajnera-poduzetnika” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Od subote 14. studenog do 5. prosinca u Muzeju za umjetnost bit će otvorena “Izložba hrvatskog dizajna 19/20: Nagrađeni radovi”. Izložba predstavlja najužu selekciju najboljih dizajnerskih radova iz protekle dvije godine u kategorijama Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski / produkt dizajn, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Nakon zagrebačke premijere, izložba nagrađenih radova početkom 2021. godine seli u Split i Rijeku, a potpunu selekciju, od ukupno 294 dizajnerska projekta, možete i dalje pogledati na online Izložbi hrvatskog dizajna 19/20.

Ususret Izložbi nagrađenih radova 19/20, koja će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt od subote 14. studenog do 5. prosinca, noćas su proglašene Nagrade i Posebna priznanja Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolje radove na Izložbi hrvatskog dizajna 19/20, prvoj koja se u svom cjelovitom obliku održava online. Samim tim predstavljena je i selekcija od ukupno 35 radova koji će biti izlagani u Muzeju za umjetnost i obrt tijekom sljedeća tri tjedna. Osim nagrada i priznanja u 8 studentskih i 8 profesionalnih kategorija, proglašena je i Velika nagrada HDD-a koja je ove godine pripala umjetničkoj organizaciji Oaza, te Nagrada HDD-a za životno djelo koja se dodjeljuje industrijskoj dizajnerici Blaženki Kučinac.

Večeras, 12. studenog u 20:00 na YouTube kanalu Hrvatskog dizajnerskog društva proglasit ćemo dobitnike Nagrada HDD-a za 2019. i 2020. godinu. Samim tim objavit ćemo i kojih će 35 projekata biti predstavljeno i na “Izložbi hrvatskog dizajna 19/20: Nagrađeni radovi” koju ćete moći posjetiti u Muzeju za umjetnost i obrt od 14. studenog do 5. prosinca. Nagrade će proglasiti članovi Međunarodnog ocjenjivačkog suda Izložbe 19/20 u 30-minutnom videu koji smo u suradnji s njima pripremili za vas. Link i sve dodatne informacije pročitajte u nastavku teksta!

“Mi danas (mislimo da) znamo što je dizajn; znamo njegove naručitelje, njegove kroničare i njegovu publiku, no budućnost… vjerujem da je moramo u izložbu svjesno uključiti i kroz izložbu usmjeravati, a ne samo pratiti” – PIŠE: DAMIR GAMULIN

Prva online inačica bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna, manifestacije koja već 21 godinu dokumentira najbolje recentne dizajnerske projekte u Hrvatskoj, od 27. listopada u 20 sati je otvorena na domeni http://www.izlozba.dizajn.hr/1920! Predstavljena su 294 dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine, među kojima su tri upravo nominirana za Veliku nagradu HDD-a, dok se ostali natječu za pojedinačne nagrade i posebna priznanja u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija. Vijesti o nominiranim projektima, tekstovima, i drugim sadržajima koje ćete naći na stranici Izložbe hrvatskog dizajna 19/20 pročitajte u nastavku!

“Eksperimenti često ovise o individualnom angažmanu dizajnera i trudu da si sami osiguraju uvijete jer na domaćem terenu nemaju nužno razvijen institucijski ili industrijski kontekst na koji se mogu lako prikopčati. Domaća modna scena je mala i možda se previše oslanja na okvir lokalnih tjedana mode kao bitnog modela legitimacije. Fali nam više nezavisnih inicijativa, kolektiva i novih modela udruživanja i umrežavanja na široj kulturnoj sceni. Mnogo je prostora za eksperiment i u online kontekstu koji je za sad slabo ili površno prisutan u domeni lokalnog modnog dizajna.” – razgovarala: ORA MUŠĆET

Prva online inačica bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna, manifestacije koja već 21 godinu dokumentira najbolje recentne dizajnerske projekte u Hrvatskoj, otvara se 27. listopada! Predstavit će se 294 dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine, među kojima će tri biti nominirana za Veliku nagradu HDD-a, a ostali se natječu za pojedinačne nagrade i posebna priznanja u pripadajućim kategorijama. Online izložbu i novu bazu podataka suvremenog hrvatskog dizajna oblikovala je Marina Jukić, programirao Emanuel Blagonić, autorica vizualnog identiteta je Tina Ivezić. Radovi, tekstovi, vijesti, intervjui – sve je spremno, radimo zadnje dorade, prva je i mora biti najbolja! U narednim danima dok odbrojavamo do utorka očekujte prve tekstove i nove intervjue!

Selekcijska komisija u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić, Karlo Kazinoti, Željko Serdarević, Svjetlana Despot, Marko Pavlović, Lea Vene, Vedran Židanik; odabrali su 294 dizajnerskih ostvarenja iz protekle dvije godine koja će od 20. listopada biti predstavljena na prvoj online Izložbi hrvatskog dizajna 19/20 te uvršteni u novu reprezentativnu tiskanu publikaciju Pregled hrvatskog dizajna 19/20 na preko 300 stranica, koja već 21 godinu dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj.

“U tandemu Bachrach & Krištofić nas je dvoje. Fotografijama smo htjeli izraziti različita stanja i ideje. Mario iza, a ja ispred objektiva − mogla sam biti bilo tko. Tada izmjena identiteta ili uloga nije bila samo za kameru, već dio svakodnevnice. Nosila sam muška odijela i kravate, intenzivno tamno se šminkala, nosila odjeću od tila i najlona. Na svoj smo način željeli reći da su sve te uloge, osobe, koje su dio nas – jednakovrijedne. Autoreferencijalnost upućuje na vlastitu situaciju, subjekt. Ova igra identitetima je bila oslobađajuća i zabavna, a postojala je svugdje oko nas.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

“Glava je puna i najteže je zaustaviti ideje i usmjeriti ih. Nekih se moraš odreći, odvojiti bitno od nebitnoga. Onda se javi prva ideja vodilja, upali se lampica. Tako blink krene s nekim sloganom ili filmom u glavi. Inspirirana sam organskim oblicima i svijetom oko sebe. Dizajnirati prostor je način stvaranja jedinstvenog senzornog okruženja koje djeluje neprimjetno i kohezivno. To je jedinstven mikro-svemir koji stvara utjecaj na svoje korisnike i može donijeti sreću, mir i inkluzivnost. Interijer često zamišljam kao nastavak urbanog tkiva koji povezuje okoliš s njegovom nutrinom, stvarajući vizualnu vezu između vanjskog i unutarnjeg prostora, uvažavanjem elemenata prirodnog okoliša.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

Podsjećamo da je rok za prijavu radova na jedanaestu bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna 19/20 do 31. srpnja do ponoći. Sudjelujte na prvoj verziji Izložbe hrvatskog dizajna koja se u većem dijelu odvija na novoj online platformi. Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na 300 stranica, koja već 21 godinu dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj. Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija! Najbolji radovi bit će predstavljeni i na Izložbi nagrađenih radova u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u studenom 2020.

Ususret dodjeli Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo industrijskoj dizajnerici BLAŽENKI KUČINAC donosimo razgovor koji je s njom za nas napravila mlada produkt dizajnerica SANJA ROTTER, zamišljen kao dijalog dizajnerica dviju generacija, ispunjen ne samo pričama o nekima od najvažnijih trenutaka dizajnerske karijere Blaženke Kučinac, nego i osobnim refleksijama i intimnim pogledom na život i rad dizajnerica nekad i danas, fotografijama iz privatnog albuma i – poezijom! Nagrada će joj biti uručena krajem godine u Muzeju za umjetnost i obrt povodom Izložbe nagrađenih radova 19/20 i promocije novog Pregleda hrvatskog dizajna.

Nakon velikog broja upita, produljili smo rok za prijavu radova na jedanaestu bijenalnu Izložbu hrvatskog dizajna 19/20 te je novi rok do 31. srpnja do ponoći. To su čitava dva dodatna tjedna, opustite se, iskoristite ih pametno i ne čekajte zadnji čas! Sudjelujte na prvoj verziji Izložbe hrvatskog dizajna koja se u većem dijelu odvija na novoj online platformi. Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na 300 stranica, koja već 21 godinu dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj. Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija! Najbolji radovi bit će predstavljeni i na Izložbi nagrađenih radova u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u studenom 2020.

Prijavite se za sudjelovanje na jedanaestoj bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 19/20 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se ove godine prvi put odvija na novoj online platformi od listopada 2020. Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na 300 stranica, koja već 21 godinu dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj. Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija! Najbolji radovi bit će predstavljeni i na Izložbi nagrađenih radova u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u studenom 2020. Rok za prijavu je 17. srpnja 2020.

A designer who is usually recognised as good at what he or she does quite often exudes that glamorous aura of an inspired individual. However, good design oftentimes remains hidden behind the anonymous and the collective (in big agencies, for instance) or behind the omnipresent and almost undetectable, behind miniature, yet strategically important modifications and transformations of long-lasting brands, etc. One of the advantages of this sort of exhibition format for presenting design is that it provides a general idea about what is perceived as a good standard, an “example of good practice”, a benchmark of excellence. Since design has never been only “one thing” (and certainly it is not today), but rather many different things, it would be naive to talk about some universal standard. – WRITTEN BY: MARKO GOLUB

U sklopu otvorenja IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1718, sinoć je u Muzeju za umjetnost i obrt održana je i svečanost dodjele nagrada i priznanja najboljim dizajnerskim radovima u pojedinačnim kategorijama izložbe, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva, Ico-D Excellence Award te Nagrada HDD-a za životno djelo. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u svečanosti i bili dio slavljeničke atmosfere, a dobitnicima nagrada i priznanja još jednom čestitamo. Tko su pobjednici, pročitajte u nastavku.

Pregled hrvatskog dizajna 1718 reprezentativno je popratno izdanje uz Izložbu hrvatskog dizajna 1718, s 480 stranica teksta i reprodukcija, koje služi ne samo kao katalog izložbe nego i temeljni dokument o tekućoj produkciji hrvatskog dizajna. Osim što je dosad najopsežnija publikacija u ovoj seriji (izdajemo ih od 1999.), “Pregled hrvatskog dizajna 1718” prva je publikacija u svijetu tiskana na papiru Gmund Bauhaus Dessau, koji se počeo proizvoditi u rujnu 2018. godine!

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

U petak 26.10.2018. s početkom u 17:30 u sklopu popratnog programa Izložbe hrvatskog dizajna 1718, u atriju MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja beogradskog dizajnera SLAVIMIRA STOJANOVIĆA i njujorške dizajnerice SUSAN SELLERS, članova Međunarodnog ocjenjivačkog suda Izložbe 1718. Program počinje u 17:30 Stojanovićevim predavanjem pod naslovom „Weare Percfet“, a Susan Sellers nastupa u 19:00 predavanjem „Make _______ _____ Again“. Da, točno smo napisali naslove, a detalje pročitajte u nastavku!

“I realized, after all my experience on different markets, that design was no longer my only channel for creative expression. I did a couple of independent exhibitions that were very well received, I wrote and drew an award-winning children’s picture book, and now, in September, I published my first novel. I have retained this space in the media because I wasn’t lazy, and people here, like anywhere else, like it when someone makes a genuine effort” – Interviewed by: Marko Golub

“Uvidio sam, poslije raznih proživljenih iskustava na različitim tržištima, da mi dizajn više nije jedini kanal za izražavanje. Napravio sam nekoliko autorskih izložbi koje su vrlo dobro primljene kod publike, napisao i nacrtao nagrađenu slikovnicu za djecu i evo sada u rujnu objavio svoj prvi roman. Dakle, zadržao sam svoj medijski prostor jer nisam bio lijen, a ljudi ovdje, ili bilo gdje drugdje, vole vidjeti kad se neko iskreno trudi” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U četvrtak 25. listopada 2018. u 20 sati u MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT i IZLOŽBENOM SALONU IZIDOR KRŠNJAVI u Zagrebu otvara se jubilarna deseta IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA, izložbeni pregled najbolje hrvatske dizajnerske produkcije u protekle dvije godine. U sklopu ovog izdanja izložbe, koju Hrvatsko dizajnersko društvo organizira od 1999. godine, predstavit će se 243 rada, od toga 212 profesionalnih i 31 studentski, a izložbu prati i novo izdanje publikacije PREGLED HRVATSKOG DIZAJNA na 480 stranica. Izložba ostaje otvorena do 25. studenog 2018.

Cover photo: Brigitte Lacombe Susan Sellers is a founding partner and creative director of 2×4 and Senior Design Critic at Yale School of Art. At 2×4, she leads a wide range of strategy and design projects in the cultural, commercial and urban sectors, from large-scale brand identity and…

  Fotografija na naslovnici: Brigitte Lacombe Susan Sellers je osnivačica, partnerica i kreativna direktorica u studiju 2×4 te viša kritičarka za dizajn na Fakultetu za umjetnost Sveučilišta Yale. U studiju 2×4 vodi široki raspon strateških i dizajnerskih projekata u kulturalnim, komercijalnim i urbanim sektorima, od velikih projekata identiteta…

“Programmer’s responsibility should be increasing, but I’m afraid it is not. Facebook’s motto Move fast and break things gained great popularity because it somehow gives us the license to “break things” and tells us this is OK because we need to go faster, further and higher, since we can always go back and fix things. In the end we are left with a bunch of broken things because no one goes back to fix them. It’s fine when all you break is someone’s cat photos or a funny status, but when you’re the biggest social network in the world and allow the spreading of fake news and the manipulation of users by allowing interference in elections, then we are no longer talking about things, but about human lives” – INTERVIEWED BY: MAŠA MILOVAC

“Kažem da bi odgovornost programera trebala biti sve veća, ali me strah da nije. Facebookova krilatica ‘Move fast and break things’ je dobila veliku popularnost jer na neki način daje dozvolu da se ‘potrgaju stvari’ i da je to ok, jer treba ići brže i dalje i više jer se kasnije možemo vratiti natrag i popraviti. Na kraju nam ostane gomila potrganih stvari, jer se nitko ne vraća. To je sve ok kad potrgate nečije slike mačaka i smiješne statuse, ali kad ste najveća društvena mreža na svijetu i dopuštate širenje lažnih vijesti i manipulaciju korisnika i dozvolite uplitanje u izbore, onda se više ne radi o stvarima nego o ljudskim životima” – RAZGOVARALA: MAŠA MILOVAC

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

I feel specialization rarely makes sense, and am more prone to an open and flexible structure of the design field. What makes a designer good is the way he or she responds to a certain task and the way he or she gives meaning to the solutions, viewing them in the widest possible context. It is the skills gained that create the specialization, and these can always be acquired through practice and training – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije – Interviewed by: Monika Džakić

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

“As Valéry said, steps cannot be taken without obstacles, which is why form is so important: the form must take from the obstacle as much as it needs to keep on moving, but no more than what it needs to keep on moving. This is, perhaps, why the language has developed in small steps, but digitalization emerged all at once, which is why I do not necessarily see a connection between the two — it does not matter whether I cut out letters with scissors or a computer mouse” — Interviewed by: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Specific actions should be viewed within their specific contexts, and we can see in the field that some practices resist rules more easily than others. Is the designer dealing with aerodynamics or systematizing a huge amount of data? Is the designer trying to communicate a message to a mass audience or a micro-scene, is he/she trying to provoke a reaction, interaction, contemplation? Designers are trying to find solutions, and in the process of work, they should constantly ask questions and provide answers” – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1718 – u sastavu Dejan Dragosavac Ruta, Boris Greiner, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Nika Pavlinek i Tomislav Mostečak – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva. O dobitniku Velike nagrade odlučivat će Međunarodni ocjenjivački sud Izložbe 1718, a odluka će biti objavljena na otvorenju Izložbe, 25. listopada 2018. u Muzeju za umjetnost i obrt.

Selekcijska komisija u sastavu Dejan Dragosavac Ruta, Boris Greiner, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Nika Pavlinek i Tomislav Mostečak odabrala je radove koji će biti predstavljeni na Izložbi hrvatskog dizajna 1718 koja će se održati od 25.10. do 25.11.2018. godine u Muzeju za umjetnost i obrt i ISO – Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi.