Dio postava izložbe, fotografija: Boris Cvjetanović Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

naslovnica mreza hrane Plan D

Za korisnike / za ljude – Etički pogledi na dizajn

“Osim što su omogućile snažnije i frekventnije umrežavanje te dohvaćanje novih publika i tržišta za dizajnere, društvene su mreže istovremeno nametnule i nova pravila komuniciranja, kao i estetske trendove koji su uskoro počeli upravljati ne samo načinima na koje prezentiramo dizajn, već i načinima na koje ga promišljamo i oblikujemo. Prezentacija kao cilj, svrha i izvor počela je parazitirati gotovo sve domene dizajna, pa čak i one koje djeluju na frontama društvenih i ekoloških inicijativa, a koje su se već mnogo puta našle na meti kritika jer nerijetko zapadaju u površnost estetskog etera i populizam” – PIŠU: KARLA PALISKA & PETRA MILIČKI

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

What Can Design Tell Us About Itself? – The Exhibition of Croatian Design 1718

A designer who is usually recognised as good at what he or she does quite often exudes that glamorous aura of an inspired individual. However, good design oftentimes remains hidden behind the anonymous and the collective (in big agencies, for instance) or behind the omnipresent and almost undetectable, behind miniature, yet strategically important modifications and transformations of long-lasting brands, etc. One of the advantages of this sort of exhibition format for presenting design is that it provides a general idea about what is perceived as a good standard, an “example of good practice”, a benchmark of excellence. Since design has never been only “one thing” (and certainly it is not today), but rather many different things, it would be naive to talk about some universal standard. – WRITTEN BY: MARKO GOLUB

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Notes on the Relation between Matko Meštrović and Architecture

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Bilješke o odnosu Matka Meštrovića i arhitekture

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

postav tko radi scenu (18) Tekstovi

Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

Transjug prospekt, 60-e, Diz_ nepoznat Tekstovi

OZEHA: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

CS_Naslovna Tekstovi

PET OZEHINIH PRIČA – Od sokova i likera do obuće i motornih ulja

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

kol Tekstovi

ZAPADNJAČKA MELANKOLIJA: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

Baggizmo postav (2) (Custom) Tekstovi

KAKO NASTAJU PROIZVODI: Baggizmo i Wiseward premotani unatrag

“Glamurozna aura koju oko dizajna stvaraju revijalne izložbe, festivali i mediji ponekad nam zaklanja vrlo kompleksne priče iza pojedinih proizvoda, a time i njihovu stvarnu vrijednost koja se može početi iščitavati tek kada rasvijetlimo čitavu mrežu okolnosti, aktera, metoda, procesa, procedura i postupaka koja leži u pozadini. To je jednako važno za publiku i korisnike, kojima daje malo jasniju ideju o čemu stvarno govorimo kada govorimo o dizajnu, kao i za same dizajnere, kojima je dragocjeno svako novo saznanje o tome kako su njihovi kolege, na konkretnim projektima, prevladali prepreke s kojima se i oni sami susreću ili se tek trebaju susresti” – PIŠU: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

ivekovic naslovna Tekstovi

GRAFIČKI DIZAJN I UMJETNIČKE STRATEGIJE SANJE IVEKOVIĆ

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

ivekovic naslovna Tekstovi

Graphic Design and Artistic Strategies of Sanja Iveković

“When discussing the graphic design of Sanja Iveković, it is precisely the themes and choice of media that make it clearly distinct from her artwork. The context is different, i.e. the fact that they are commissioned professional assignments. However, the methods and approaches are often the same or very similar — although she approaches her work as a designer with the utmost professionalism, seriousness and distance, it also clearly expresses the self-aware attitude, a reflexive approach to the medium and the theme she interprets. Both in her art and her design, her works are focused on the medium, and characterized by a high degree of “anonymity”, not merely as the absence of a signature, but also as the absence of a visible and recognizable ‘hand’ and ‘handwriting'” – WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Resetke nisu prepreke (16) Tekstovi

„Kreativnost je za nas sloboda“ – O projektu Rešetke nisu prepreke

“Jedan od proizvoda nastalih na radionici u Požegi, ‘Muvice’, temeljen je na priči zatvorenice o cipelicama njene kćeri koja se rodila i prve godine svog života provela u kaznionici u Požegi, na odjelu za majke s bebama. Djeca koja se rode na izdržavanju kazne zatvora mogu ostati sa svojim majkama u zatvoru do navršene treće godine života, ali iz zatvora mogu izaći samo do liječnika. Čak i kad majka ostvari pogodnost izlaska za vikend ili u grad, dijete ne smije izaći vani s njom – ako izađe, ne smije se više vratiti u zatvor. Ova djevojčica nije nikad mogla imati cipele po mjeri, već uvijek prevelike ili premalene, kupljene preko otiska stopala koje su joj uzimali” – PIŠE: ANDREA HERCOG

Greiner Collage tekst Tekstovi

PLAKATI I NOVINE KAO PISMA IZ PROŠLOSTI – O autorskoj praksi Borisa Greinera

“Greinerov cilj je ovdje, kao i u pisanju, osvajati tuđa područja, tuđe teritorije, i ugrađivati vlastiti imaginarij slika i tekstova u njihov horizont imaginacije. Same slike većinom su prisvojene iz starih časopisa 60-ih i 70-godina, praktički iz vremena autorovog djetinjstva. Izvađene su iz izvornog konteksta i stavljene u novi, gdje čine integralnu cjelinu sa specifično oblikovanim naslovima pažljivo odabrane tipografije, sada kao plakati koji pozivaju na putovanje nekim nepoznatim ili neposjećenim predjelima, ili kao novine koje izvještavaju o posjetu takvim mjestima. Oni nikoga ni na što ne nagovaraju, ne usmjeravaju, ništa određeno ne zagovaraju, kao što bi to činio neki aktualan, naručeni plakat” – PIŠE: MARKO GOLUB

lana cover Tekstovi

U društvu dizajnera – Nekoliko bilješki o Lani Grahek

“Suština izmiče sintaksi i linearnosti teksta. Taman misliš da si je uhvatio, zarobio između velikog slova i točke, vratiš se da vidiš je li ostao kakav zalom, tipfeler i… Lane tamo više nema. Iza naglašene i rijetko viđene sistematičnosti, urednosti, organiziranosti, radne etike, racionalnosti… krije se bogat i razvijen, intuitivni sliv. Vođen vlastitom emotivnom geografijom. Ova autorica oblikuje prirodno i organski, cijelim svojim bićem. Pretplatnike tradicionalnog dualizma emocija–racio to bi moglo zbuniti” – PIŠE: DAMIR BRALIĆ

P1670631 (Custom) Tekstovi

Last Woman Standing – O grafičkom dizajnu Lane Grahek

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

P1670344_ Tekstovi

LOGO PROTIV KAOSA: O dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića

“Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani. Za razliku od dizajna plakata ili knjige, takav vizualni iskaz je, uvjetno rečeno, impersonalan, a njegova daljnja diseminacija najčešće nije u rukama njihovog autora nego se neizmijenjen (jednina…) pojavljuje na potencijalno beskonačnom broju aplikacija, uvijek u dinamičnoj korelaciji s kontekstom u kojem se manifestira (…množine).” PIŠE: MARKO GOLUB

DSC_8148 (Custom) Tekstovi

KAKO JE GRUPA UKRALA MJESEC: O Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa

“Ionako nepredvidljiv i neizbježno dugačak proces dizajna i razvoja proizvoda postaje još kompliciraniji i dulji kada je dizajner ujedno i poduzetnik, što mnoge mlade hrvatske dizajnere stavlja u situaciju da se ne stižu posvetiti novim projektima jer za sobom i dalje vuku repove starih. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto se Grupa, barem u samoiniciranim projektima pod vlastitom etiketom, fokusirala isključivo na dizajn lampi. Koncentrirajući se na jednu temu, u mogućnosti su učiti iz prijašnjih iskustava, korigirati vlastite metode u hodu te se paralelno oslanjati na prokušane strategije i s takvim uporištem iskoračivati prema novim idejama” – PIŠE: MARKO GOLUB

1971 Chypon 210 elektronski stolni kalkulator 18 (Custom) Tekstovi

INDUSTRIJSKI DIZAJN DAVORA GRÜNWALDA

„Mnogi od tih honorarnih angažmana ili čak stalnih zaposlenja u Hrvatskoj, a i kasnije u Kanadi, završavali su u istom tonalitetu Grünwaldove odlučnosti da s uvjerenjem započeti posao s jednakim takvim uvjerenjem i napusti u trenutku kada bi, po njegovoj ocjeni, situacija postala štetnom po njegov profesionalni integritet ili status. S druge strane, gledajući sav raspon dizajnerskih ostvarenja ovog autora od kasnih šezdesetih do umirovljenja 2008. pa i dalje, ona krajnje dosljedno, gotovo manifestno ukazuju kako mu nijedan dizajnerski zadatak nije manje vrijedan i važan te kako nema konteksta koji bi bio toliko specijalistički ekskluzivan da ne zaslužuje integralan, promišljen dizajnerski tretman“ – PIŠU: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

made in ilica (4) Tekstovi

Oaza je susjedstvo

“Oaza želi prije svega vidjeti na koje druge načine dizajneri danas uopće mogu djelovati, odnosno kako u uvjetima gotovo potpuno zamrle industrijske, ali i obrtničke proizvodnje stvoriti novu samoodrživu mrežu suradnji i odnosa baziranu na povjerenju, uzajamnosti, nesebičnoj razmjeni znanja i potencijalnoj dobrobiti za sve involvirane aktere. U tom smislu, njihova je pozicija prije svega spekulativna jer samu ideju dizajnerske produkcije te društvenih i ekonomskih okolnosti u kojima se ona odvija, pokušava sagledati i rekonstituirati na nov način” – PIŠE: MARKO GOLUB

Radical Chic 0007 za knjigu (Custom) Tekstovi

Kadar po kadar: NEP • Arkzin • WHW

“Jezik kojim je Nova Evropa govorila osamdesetih bio je karakteristično krajnje eklektičan ali koherentan, odnjegovan na svemu od tada reaktualizirane ruske avangarde, konceptualne umjetnosti, Andyja Warhola, Williama Burroughsa i Bryona Gysina, medijske teorije, do elektroničke i pop glazbe, pojavnosti i umjetničke filozofije Kraftwerka i Briana Enoa te intelektualno blizak suvremenim slovenskim kolektivima okupljenima oko Neue Slowenische Kunst. U produktima Nove Evrope umjetnost i njena teorija, te njena brižljivo producirana i kontrolirana medijska reprezentacija jedno su te isto” – PIŠE: MARKO GOLUB

Medvednica2 Tekstovi

Dizajn parkovi – Treba li zaštićena područja zaštititi i od dizajna?

Pojava korporativnog oblikovnog jezika, prilagođena zaslonima tableta i popločanim predvorjima hotela i ministarstava, u spektakularnoj divljini hrvatskih zaštićenih područja nije se pokazala samo nesenzibilnom i neprikladnom, nego često i agresivnom i destruktivnom. I dok su se neki prijašnji, naivni kultivizatori parkova silom materijalnih i drugih prilika koristili lokalnim materijalima i banalnim uradi-sam tehnologijama, korporativni dizajn 21. stoljeća nameće uniformirane, jednoobrazne elemente koji se, pored nemogućnosti funkcioniranja u radikalno drugačijim okruženjima, svojom pomodnošću i naglašenim “dizajnerskim” karakterom neprikladno nameću okolišu koji bi, naročito u “zaštićenim” područjima Parkova prirode trebao biti glavni nositelj doživljaja posjetitelja“ – PIŠE: NIKOLA RADELJKOVIĆ

_DCS7099 Tekstovi

‘Mir neće donijeti plakati’ – Povodom izložbe D(r)ugo sjećanje

“Zajedničko svim predstavljenim projektima je da ni na koji način nisu nastali u okrilju službene državne politike, većina ih nije neposredno vezana ni za bilo kakav institucionalni kontekst – nastali su na osobnu inicijativu njihovih autora, ili dolaze iz sektora civilnog društva, ili su pak realizirani kao popratni materijal kulturnih događanja ali funkcioniraju autonomno od njega, kao snažan komunikacijski iskaz” – PIŠE: MARKO GOLUB

_DCS7116 Tekstovi

Ars Memoria

“Radovi na izložbi D(r)ugo sjećanje istražuju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne režime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-društvene odnose, ali i zamišljaju nove budućnosti i zajednice. Prizivajući u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomoću plakata, medija oglašavanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istražen odnos između utjelovljene i zajedničke memorije u kojem “ranjena mjesta” postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sadašnjim mjestima, vremenom i ljudima” – PIŠE: SANDRA USKOKOVIĆ

bojan-02-1024x679 Tekstovi

STVARANJE ALTERNATIVNIH SUSTAVA – This Town Needs Posters u kontekstu glazbene scene

“Izvjesno je da se i TTNP bave izokola onime što su njihovi stariji kolege Škart (s kojima ih opravdano uspoređuju) nazvali ‘arhitekturom ljudskih odnosa’. Podjednako u njihovom slučaju i dosadašnjem opusu TTNP to se može nazvati metodologijom za koju je specifična supkulturna etika važna kao i estetika – štoviše, jedna određuje drugu. Ako se radi o fanatizmu, onda ga prenose fanatici čije originalno dizajniranje proizlazi iz duboke uvjerenosti u integritet vlastitih metoda rada, takvih koje im omogućuju veliku slobodu unutar granica koje su sami postavili” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

P1490236 Tekstovi

“PLAKATIMA PROTIV ARHITEKTURE” – O tiskarskim eksperimentima tandema This Town Needs Posters

“U širokom krajoliku dizajnerske produkcije koji je izrazito zasićen tekstom (dakako u njegovoj likovnoj dimenziji) i u višku vještine i nedostatku imaginacije sve češće anemičan, Sorić i Spudić pronašli su način da razviju jedan prljav ali artikuliran, izrazito individualan, autentičan grafički jezik. Ta individualnost ne oslanja se na neku ideju osobnog stila, nego na radikalnu redukciju sredstava, eksperimentiranje s medijem i senzibilitet za slučaj i grešku” – PIŠE: MARKO GOLUB

Iz postava izložbe u HDD galeriji, veljača 2017. HDD galerija

DIZAJNER PRI RADU – Osvrt na grafički dizajn Dalibora Martinisa

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

p1450551 HDD galerija

Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

002-borcic HDD galerija

DIZAJNER, UMJETNIK I NJIHOVI ODRAZI: U orbiti ‘superautoportreta’ Željka Borčića

“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB