3508033388_df87e45810_b Praški kvadrijenale

“Psihodelija na djelu” – Ivan Marušić Klif od vizualne umjetnosti do kazališta i natrag

“U svakom od područja svojeg djelovanja Klif angažira svoje vještine različitih provenijencija, tehničkih i umjetničkih disciplina, pri čemu je promatraču dostupan vizualni užitak u slojevitosti prikazanih materijala. U scenskim rješenjima prostornost je ovisna o dramskom predlošku i potrebama izvođača, a u likovnima ona omogućava kretanje promatrača i njegovu interakciju s djelom, ne samo vizualnu, iz različitih perspektiva promatranja, već i participativnu, koja utječe na krajnji ishod ponašanja djela samoga” – PIŠE: JANKA VUKMIR

sonda naslovna tekst Tekstovi

UŠČUVAN, KAO NOV! – Sondin dizajn sa šterne

“U Sondinom dizajnu nema autorskog potpisa, nema traga rukopisu koji bi ih odao, ili kojim bi se sami namjerno odali ne bi li ostavili svoj pečat na svemu što rade. Nema ga jer je Sondin dizajn sav u konceptima, u dobrim idejama koje su jasno i razumljivo artikulirane i kao takve uvijek vrlo lako pronalaze svoju vizualnu formu, sebi prikladan medij, materijal, sredstvo komunikacije. Zato se i jednako dobro snalaze u vrlo različitim kontekstima, kao što i lako nalaze načina da budu drugačiji i onda kada više puta iznova interpretiraju istu temu” – PIŠE: MARKO GOLUB

08 Tekstovi

Figura matematičkog tepiha

“Iz tako vizualno reduciranog, modularno-rešetkastog pristupa pojavljuju se svojstva matematičke logičke analize koja oživljavaju velike „priče o skupovima“ iz teorije beskonačnih skupova (primjerice, kako točaka na segmentu ima koliko i u kvadratu). Jedna je od takvih, no zornih a ne apstraktnih, Vilenkinova je priča koja se oslanja na narativ međuplanetarnog putnika iz SF romana ‘Solaris’ pisca Stanislawa Lema o neobičnom svemirskom hotelu koji je imao beskonačno mnogo soba, ali popunjenih, a u koje je trebalo smjestiti još beskonačno mnogo gostiju” – PIŠE: SONJA BRISKI UZELAC

P1740863 (Custom) Tekstovi

Uzorak i rešetka – polje prisutnog ili odsutnog znaka

“Treba imati u vidu da je tepih (sag) u povijesnom nastanku simbolički mišljen kao vrt i da je oduvijek baratao prostorom u kojem se tkanjem potke na osnovu vizualni elementi pojavljuju kao vizualni kodovi koji se međusobno odnose kao strukturni označitelji mreže, tj. rešetke. Sama rešetka zapravo je konstrukcija, unutarnja struktura prostora, polja, a crtani elementi (uzorci) kao tragovi ucrtavaju samo vrijeme. Kroz cijelu povijest plošnog mišljenja oni su svojevrsna abeceda strukturiranog teksta, pismo koje se upisivanjem dovodi do sintakse” – PIŠE: TONČI VLADISLAVIĆ

P1740425 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e

“Posebna draž Mallarméove poeme je i u tome što je kvadratni format iskorišten tako da se čita kao slijed cinemaskopskih duplerica, gdje tekst slobodno pluta cijelom širinom formata, a sam naslov poeme i još neke rečenice provlače se raščlanjeni kroz cijeli knjižni blok kao snažni naglasci. S druge strane, Marovićeva ‘Hembra’ upravo obiluje čudnim intervencijama u slogu, gdje osim inicijala i predimenzioniranih numeracija poglavlja poeme (koje se slobodno rotiraju po 90 ili 180 stupnjeva), Arsovski namjerno uvećavanjem akcentira i pojedine slovne i još češće  — interpunkcijske znakove” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

P1740449 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 2. dio: Razlog, Život umjetnosti i Kolo

“Već iz ovog doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno se da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju, imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji. U tom je periodu njegovo djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje – Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu od ranih 60-ih do sredine 70-ih, te izdavački program Centra za kulturnu djelatnost (CeKaDe) od sredine 70-ih do kraja osamdesetih” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

header 1 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 1. dio: Problemi interpretacije

“Problem stilističkog pozicioniranja rada Arsovskog otvara niz problema i pitanja o kojima će se nužno još raspravljati. Unatoč činjenici da se Arsovski autorski formira u razdoblju visokog modernizma (odnosno njegovoj drugoj, kasno-modernističkoj fazi), uranjajući u tumačenje specifičnih postupaka koje koristi  — poput kolažiranja, preplitanja elemenata popularne i visoke kulture, a naročito eklektičnog i radikalno nekonvencionalnog korištenja tipografije, koji su u mnogim aspektima bliski postmodernizmu 80-ih i 90-ih godina  — skloni smo njegov rad čitati prije kao stilsku anomaliju u njegovom vlastitom kontekstu nego kao neku anticipaciju perioda koji će uslijediti mnogo kasnije” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

anicic (5) (Custom) Tekstovi

Oblikovanje plovidbe Drugim morem

“Aničićev estetski, konceptualno, i ne manje važno, tehnološki rafiniran pristup dizajniranju ili oblikovanju neprofitne kulture od samog početka je bio ugođen s međunarodnim strujanjima u dizajnu prošlog desetljeća, ponajprije zapadnoeuropskim, gdje je nakon postmoderno kaleidoskopskih, “anything goes” devedesetih iznova otkrivana vrijednost spoznaja prvaka modernizma; a pored daljnjeg eksperimentiranja s novim mogućnostima (digitalnog) tiska i reprofotografije, vodeći autori posvetili su se mirenju šarma citatnosti i potreba funkcionalnosti” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

anicic burleska NASLOVNA Tekstovi

Izgaranje u tisku: o dizajnu Marija Aničića i Jele Dominis za Drugo more 2002. – 2015.

“Kao što Drugo more njeguje jedan refleksivan, kritički odnos prema društvu, tako i Aničić njeguje jednako takav pristup vlastitom mediju tiska prema kojemu ima naročito afektivan odnos kao dizajner. Kao što Drugo more djeluje u području presijecanja i sinergije različitih umjetničkih disciplina, društvenog angažmana i aktivizma, tako i Aničićev pristup grafičkom dizajnu, već na toj tehnološkoj razini, ukazuje upravo na sinergiju i međudjelovanje” – PIŠE: MARKO GOLUB

Safety-rubber-gloves,-naslovnica-kataloga,-RIS,-sredina-60-ih Tekstovi

Bekarov svijet slika i riječi

“Možda najveći doprinos Dušana Bekara komercijalnom dizajnu, koji proizlazi iz prirođene sklonosti novim tehnologijama i eksperimentu, jest implementacija suvremenih trendova s područja umjetničkih istraživanja prostora slike, u najširem smislu, u vizualnu poruku namijenjenu prosječnom potrošaču. Bekarov svijet slika i riječi, u kojemu aktivno participiramo kao potrošači već desetljećima, gotovo da se i ne spominje u pregledima grafičkog dizajna i likovne scene općenito od 50-ih do danas” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

Dio postava izložbe, fotografija: Boris Cvjetanović Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

naslovnica mreza hrane Plan D

Za korisnike / za ljude – Etički pogledi na dizajn

“Osim što su omogućile snažnije i frekventnije umrežavanje te dohvaćanje novih publika i tržišta za dizajnere, društvene su mreže istovremeno nametnule i nova pravila komuniciranja, kao i estetske trendove koji su uskoro počeli upravljati ne samo načinima na koje prezentiramo dizajn, već i načinima na koje ga promišljamo i oblikujemo. Prezentacija kao cilj, svrha i izvor počela je parazitirati gotovo sve domene dizajna, pa čak i one koje djeluju na frontama društvenih i ekoloških inicijativa, a koje su se već mnogo puta našle na meti kritika jer nerijetko zapadaju u površnost estetskog etera i populizam” – PIŠU: KARLA PALISKA & PETRA MILIČKI

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

What Can Design Tell Us About Itself? – The Exhibition of Croatian Design 1718

A designer who is usually recognised as good at what he or she does quite often exudes that glamorous aura of an inspired individual. However, good design oftentimes remains hidden behind the anonymous and the collective (in big agencies, for instance) or behind the omnipresent and almost undetectable, behind miniature, yet strategically important modifications and transformations of long-lasting brands, etc. One of the advantages of this sort of exhibition format for presenting design is that it provides a general idea about what is perceived as a good standard, an “example of good practice”, a benchmark of excellence. Since design has never been only “one thing” (and certainly it is not today), but rather many different things, it would be naive to talk about some universal standard. – WRITTEN BY: MARKO GOLUB

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Notes on the Relation between Matko Meštrović and Architecture

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Bilješke o odnosu Matka Meštrovića i arhitekture

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

postav tko radi scenu (18) Tekstovi

Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

Transjug prospekt, 60-e, Diz_ nepoznat Tekstovi

OZEHA: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

CS_Naslovna Tekstovi

PET OZEHINIH PRIČA – Od sokova i likera do obuće i motornih ulja

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

kol Tekstovi

ZAPADNJAČKA MELANKOLIJA: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

Baggizmo postav (2) (Custom) Tekstovi

KAKO NASTAJU PROIZVODI: Baggizmo i Wiseward premotani unatrag

“Glamurozna aura koju oko dizajna stvaraju revijalne izložbe, festivali i mediji ponekad nam zaklanja vrlo kompleksne priče iza pojedinih proizvoda, a time i njihovu stvarnu vrijednost koja se može početi iščitavati tek kada rasvijetlimo čitavu mrežu okolnosti, aktera, metoda, procesa, procedura i postupaka koja leži u pozadini. To je jednako važno za publiku i korisnike, kojima daje malo jasniju ideju o čemu stvarno govorimo kada govorimo o dizajnu, kao i za same dizajnere, kojima je dragocjeno svako novo saznanje o tome kako su njihovi kolege, na konkretnim projektima, prevladali prepreke s kojima se i oni sami susreću ili se tek trebaju susresti” – PIŠU: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

ivekovic naslovna Tekstovi

GRAFIČKI DIZAJN I UMJETNIČKE STRATEGIJE SANJE IVEKOVIĆ

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

ivekovic naslovna Tekstovi

Graphic Design and Artistic Strategies of Sanja Iveković

“When discussing the graphic design of Sanja Iveković, it is precisely the themes and choice of media that make it clearly distinct from her artwork. The context is different, i.e. the fact that they are commissioned professional assignments. However, the methods and approaches are often the same or very similar — although she approaches her work as a designer with the utmost professionalism, seriousness and distance, it also clearly expresses the self-aware attitude, a reflexive approach to the medium and the theme she interprets. Both in her art and her design, her works are focused on the medium, and characterized by a high degree of “anonymity”, not merely as the absence of a signature, but also as the absence of a visible and recognizable ‘hand’ and ‘handwriting'” – WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Resetke nisu prepreke (16) Tekstovi

„Kreativnost je za nas sloboda“ – O projektu Rešetke nisu prepreke

“Jedan od proizvoda nastalih na radionici u Požegi, ‘Muvice’, temeljen je na priči zatvorenice o cipelicama njene kćeri koja se rodila i prve godine svog života provela u kaznionici u Požegi, na odjelu za majke s bebama. Djeca koja se rode na izdržavanju kazne zatvora mogu ostati sa svojim majkama u zatvoru do navršene treće godine života, ali iz zatvora mogu izaći samo do liječnika. Čak i kad majka ostvari pogodnost izlaska za vikend ili u grad, dijete ne smije izaći vani s njom – ako izađe, ne smije se više vratiti u zatvor. Ova djevojčica nije nikad mogla imati cipele po mjeri, već uvijek prevelike ili premalene, kupljene preko otiska stopala koje su joj uzimali” – PIŠE: ANDREA HERCOG

Greiner Collage tekst Tekstovi

PLAKATI I NOVINE KAO PISMA IZ PROŠLOSTI – O autorskoj praksi Borisa Greinera

“Greinerov cilj je ovdje, kao i u pisanju, osvajati tuđa područja, tuđe teritorije, i ugrađivati vlastiti imaginarij slika i tekstova u njihov horizont imaginacije. Same slike većinom su prisvojene iz starih časopisa 60-ih i 70-godina, praktički iz vremena autorovog djetinjstva. Izvađene su iz izvornog konteksta i stavljene u novi, gdje čine integralnu cjelinu sa specifično oblikovanim naslovima pažljivo odabrane tipografije, sada kao plakati koji pozivaju na putovanje nekim nepoznatim ili neposjećenim predjelima, ili kao novine koje izvještavaju o posjetu takvim mjestima. Oni nikoga ni na što ne nagovaraju, ne usmjeravaju, ništa određeno ne zagovaraju, kao što bi to činio neki aktualan, naručeni plakat” – PIŠE: MARKO GOLUB

lana cover Tekstovi

U društvu dizajnera – Nekoliko bilješki o Lani Grahek

“Suština izmiče sintaksi i linearnosti teksta. Taman misliš da si je uhvatio, zarobio između velikog slova i točke, vratiš se da vidiš je li ostao kakav zalom, tipfeler i… Lane tamo više nema. Iza naglašene i rijetko viđene sistematičnosti, urednosti, organiziranosti, radne etike, racionalnosti… krije se bogat i razvijen, intuitivni sliv. Vođen vlastitom emotivnom geografijom. Ova autorica oblikuje prirodno i organski, cijelim svojim bićem. Pretplatnike tradicionalnog dualizma emocija–racio to bi moglo zbuniti” – PIŠE: DAMIR BRALIĆ

P1670631 (Custom) Tekstovi

Last Woman Standing – O grafičkom dizajnu Lane Grahek

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

P1670344_ Tekstovi

LOGO PROTIV KAOSA: O dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića

“Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani. Za razliku od dizajna plakata ili knjige, takav vizualni iskaz je, uvjetno rečeno, impersonalan, a njegova daljnja diseminacija najčešće nije u rukama njihovog autora nego se neizmijenjen (jednina…) pojavljuje na potencijalno beskonačnom broju aplikacija, uvijek u dinamičnoj korelaciji s kontekstom u kojem se manifestira (…množine).” PIŠE: MARKO GOLUB

DSC_8148 (Custom) Tekstovi

KAKO JE GRUPA UKRALA MJESEC: O Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa

“Ionako nepredvidljiv i neizbježno dugačak proces dizajna i razvoja proizvoda postaje još kompliciraniji i dulji kada je dizajner ujedno i poduzetnik, što mnoge mlade hrvatske dizajnere stavlja u situaciju da se ne stižu posvetiti novim projektima jer za sobom i dalje vuku repove starih. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto se Grupa, barem u samoiniciranim projektima pod vlastitom etiketom, fokusirala isključivo na dizajn lampi. Koncentrirajući se na jednu temu, u mogućnosti su učiti iz prijašnjih iskustava, korigirati vlastite metode u hodu te se paralelno oslanjati na prokušane strategije i s takvim uporištem iskoračivati prema novim idejama” – PIŠE: MARKO GOLUB

1971 Chypon 210 elektronski stolni kalkulator 18 (Custom) Tekstovi

INDUSTRIJSKI DIZAJN DAVORA GRÜNWALDA

„Mnogi od tih honorarnih angažmana ili čak stalnih zaposlenja u Hrvatskoj, a i kasnije u Kanadi, završavali su u istom tonalitetu Grünwaldove odlučnosti da s uvjerenjem započeti posao s jednakim takvim uvjerenjem i napusti u trenutku kada bi, po njegovoj ocjeni, situacija postala štetnom po njegov profesionalni integritet ili status. S druge strane, gledajući sav raspon dizajnerskih ostvarenja ovog autora od kasnih šezdesetih do umirovljenja 2008. pa i dalje, ona krajnje dosljedno, gotovo manifestno ukazuju kako mu nijedan dizajnerski zadatak nije manje vrijedan i važan te kako nema konteksta koji bi bio toliko specijalistički ekskluzivan da ne zaslužuje integralan, promišljen dizajnerski tretman“ – PIŠU: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO