1971 Chypon 210 elektronski stolni kalkulator 18 (Custom) Tekstovi

INDUSTRIJSKI DIZAJN DAVORA GRÜNWALDA

„Mnogi od tih honorarnih angažmana ili čak stalnih zaposlenja u Hrvatskoj, a i kasnije u Kanadi, završavali su u istom tonalitetu Grünwaldove odlučnosti da s uvjerenjem započeti posao s jednakim takvim uvjerenjem i napusti u trenutku kada bi, po njegovoj ocjeni, situacija postala štetnom po njegov profesionalni integritet ili status. S druge strane, gledajući sav raspon dizajnerskih ostvarenja ovog autora od kasnih šezdesetih do umirovljenja 2008. pa i dalje, ona krajnje dosljedno, gotovo manifestno ukazuju kako mu nijedan dizajnerski zadatak nije manje vrijedan i važan te kako nema konteksta koji bi bio toliko specijalistički ekskluzivan da ne zaslužuje integralan, promišljen dizajnerski tretman“ – PIŠU: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

made in ilica (4) Tekstovi

Oaza je susjedstvo

“Oaza želi prije svega vidjeti na koje druge načine dizajneri danas uopće mogu djelovati, odnosno kako u uvjetima gotovo potpuno zamrle industrijske, ali i obrtničke proizvodnje stvoriti novu samoodrživu mrežu suradnji i odnosa baziranu na povjerenju, uzajamnosti, nesebičnoj razmjeni znanja i potencijalnoj dobrobiti za sve involvirane aktere. U tom smislu, njihova je pozicija prije svega spekulativna jer samu ideju dizajnerske produkcije te društvenih i ekonomskih okolnosti u kojima se ona odvija, pokušava sagledati i rekonstituirati na nov način” – PIŠE: MARKO GOLUB

Radical Chic 0007 za knjigu (Custom) Tekstovi

Kadar po kadar: NEP • Arkzin • WHW

“Jezik kojim je Nova Evropa govorila osamdesetih bio je karakteristično krajnje eklektičan ali koherentan, odnjegovan na svemu od tada reaktualizirane ruske avangarde, konceptualne umjetnosti, Andyja Warhola, Williama Burroughsa i Bryona Gysina, medijske teorije, do elektroničke i pop glazbe, pojavnosti i umjetničke filozofije Kraftwerka i Briana Enoa te intelektualno blizak suvremenim slovenskim kolektivima okupljenima oko Neue Slowenische Kunst. U produktima Nove Evrope umjetnost i njena teorija, te njena brižljivo producirana i kontrolirana medijska reprezentacija jedno su te isto” – PIŠE: MARKO GOLUB

Medvednica2 Tekstovi

Dizajn parkovi – Treba li zaštićena područja zaštititi i od dizajna?

Pojava korporativnog oblikovnog jezika, prilagođena zaslonima tableta i popločanim predvorjima hotela i ministarstava, u spektakularnoj divljini hrvatskih zaštićenih područja nije se pokazala samo nesenzibilnom i neprikladnom, nego često i agresivnom i destruktivnom. I dok su se neki prijašnji, naivni kultivizatori parkova silom materijalnih i drugih prilika koristili lokalnim materijalima i banalnim uradi-sam tehnologijama, korporativni dizajn 21. stoljeća nameće uniformirane, jednoobrazne elemente koji se, pored nemogućnosti funkcioniranja u radikalno drugačijim okruženjima, svojom pomodnošću i naglašenim “dizajnerskim” karakterom neprikladno nameću okolišu koji bi, naročito u “zaštićenim” područjima Parkova prirode trebao biti glavni nositelj doživljaja posjetitelja“ – PIŠE: NIKOLA RADELJKOVIĆ

_DCS7099 Tekstovi

‘Mir neće donijeti plakati’ – Povodom izložbe D(r)ugo sjećanje

“Zajedničko svim predstavljenim projektima je da ni na koji način nisu nastali u okrilju službene državne politike, većina ih nije neposredno vezana ni za bilo kakav institucionalni kontekst – nastali su na osobnu inicijativu njihovih autora, ili dolaze iz sektora civilnog društva, ili su pak realizirani kao popratni materijal kulturnih događanja ali funkcioniraju autonomno od njega, kao snažan komunikacijski iskaz” – PIŠE: MARKO GOLUB

_DCS7116 Tekstovi

Ars Memoria

“Radovi na izložbi D(r)ugo sjećanje istražuju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne režime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-društvene odnose, ali i zamišljaju nove budućnosti i zajednice. Prizivajući u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomoću plakata, medija oglašavanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istražen odnos između utjelovljene i zajedničke memorije u kojem “ranjena mjesta” postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sadašnjim mjestima, vremenom i ljudima” – PIŠE: SANDRA USKOKOVIĆ

bojan-02-1024x679 Tekstovi

STVARANJE ALTERNATIVNIH SUSTAVA – This Town Needs Posters u kontekstu glazbene scene

“Izvjesno je da se i TTNP bave izokola onime što su njihovi stariji kolege Škart (s kojima ih opravdano uspoređuju) nazvali ‘arhitekturom ljudskih odnosa’. Podjednako u njihovom slučaju i dosadašnjem opusu TTNP to se može nazvati metodologijom za koju je specifična supkulturna etika važna kao i estetika – štoviše, jedna određuje drugu. Ako se radi o fanatizmu, onda ga prenose fanatici čije originalno dizajniranje proizlazi iz duboke uvjerenosti u integritet vlastitih metoda rada, takvih koje im omogućuju veliku slobodu unutar granica koje su sami postavili” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

P1490236 Tekstovi

“PLAKATIMA PROTIV ARHITEKTURE” – O tiskarskim eksperimentima tandema This Town Needs Posters

“U širokom krajoliku dizajnerske produkcije koji je izrazito zasićen tekstom (dakako u njegovoj likovnoj dimenziji) i u višku vještine i nedostatku imaginacije sve češće anemičan, Sorić i Spudić pronašli su način da razviju jedan prljav ali artikuliran, izrazito individualan, autentičan grafički jezik. Ta individualnost ne oslanja se na neku ideju osobnog stila, nego na radikalnu redukciju sredstava, eksperimentiranje s medijem i senzibilitet za slučaj i grešku” – PIŠE: MARKO GOLUB

Iz postava izložbe u HDD galeriji, veljača 2017. HDD galerija

DIZAJNER PRI RADU – Osvrt na grafički dizajn Dalibora Martinisa

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

p1450551 HDD galerija

Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

002-borcic HDD galerija

DIZAJNER, UMJETNIK I NJIHOVI ODRAZI: U orbiti ‘superautoportreta’ Željka Borčića

“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

naslovna-resized Tekstovi

ČASOPIS KAO GALERIJA, FORUM I UMJETNIČKI OBJEKT – O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije

“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ

1516-kolaz Izložba hrvatskog dizajna

Strategija čega?

“Rad na Strategiji ipak nije bio u potpunosti uzaludan: uspio je osvijestiti važnost prikupljanja ključnih podataka o stanju sektora. Naime, bez relevantnih kvantitativnih podataka o trenutnoj situaciji ne može biti riječi o kreiranju strategija i akcijskih planova koji obavezno sadrže precizne, brojčano definirane ciljeve. Kako odrediti što nam je cilj (primjerice, desetpostotni rast broja dizajnera koji djeluju u proizvodnom sektoru u sljedeće dvije godine, dvadesetpostotno povećanje dizajnerskih natječaja u javnoj upravi u sljedeće dvije godine), ako ne znamo koja nam je polazišna točka?” – PIŠE: KORALJKA VLAJO

zu-kolaz Tekstovi

Dizajn Života umjetnosti – Iskušavanja časopisnog formata

“Kada se sagleda čitava produkcija Života umjetnosti: sistematična organizacija prijeloma i poneka atipična duplerica Arsovskog, poneka lijepa naslovnica Kuduza ili domišljata Bačića, suvisli prijelomi i tipografska mikrorješenja Ančića, Kuduza i Dominis, te konačno, projektno usmjeren pristup studija bilić_müller, sučeljeni smo s kvalitetnim reprezentima većine vodećih tendencija u novijem dizajnu u Hrvatskoj” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

borcic foto ne znam autora Izložba hrvatskog dizajna

Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2016: ŽELJKO BORČIĆ

Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2016. godini Upravni odbor HDD-a dodjeljuje grafičkom dizajneru Željku Borčiću (1942.-2015). Nagrada će biti uručena obitelji dizajnera u sklopu otvorenja Izložbe hrvatskog dizajna 1516 u Muzeju za umjetnost i obrt 13.9.2016. u 20 sati. U nastavku pročitajte tekst Marka Goluba iz nedavno objavljene male monografije posvećene ovom autoru.

16 (Custom) Tekstovi

BORBA ZA MODERNIZAM – POVODOM IZLOŽBE „DIZAJN ZA NOVI SVIJET“

“‘Bitka za modernizam’, koju kustos Ivan Manojlović imenuje u svom uvodnom tekstu, nije zapravo nikad ni prestala, jer moderna u prostoru regije nastavlja biti ‘nedovršeni projekt’ ― zakinut, ali ne i zaustavljen. Budući da dizajn ne nastaje u vakuumu, nego je u bitnome određen kretanjima različitih društvenih faktora, borba za modernitet u dizajnu nužno je i borba za obnovu i evoluciju modernih vrijednosti u širem socijalnom polju” Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

P1330040 (Custom) Tekstovi

Razglednice iz dizajnerskog limba

“Ove dvije sfere – profesionalna i needucirana – se u stvarnosti tek sporadično dodiruju i u najbolju ruku su komplementarne. S etičkog aspekta, u objema nalazimo i primjere pažnje i visoke odgovornosti prema zajednici i društvu, kao i one eksploatacije i manipuliranja. Vernakularni „dizajn“ je neuništiv jer je dio ljudske prirode, dio svakodnevnog života na sličan način na koji to jesu i najbolji dizajnirani objekti. Nisu si ni konkurencija, niti su u opreci jedno s drugim. Suprotnost dobrom dizajnu je uvijek, samo i isključivo – loš dizajn” – Piše: Marko Golub

ruta naslovnica Tekstovi

Anatomija Rutinih magazina i časopisa

“Časopisi i magazini koje je Ruta dizajnirao obraćaju se istoj publici kao i većina njegovih ostalih radova za naručitelje iz domena vizualnih umjetnosti, civilnog društva i nezavisne kulture. No, to znači da je za slične profile projekata i naručitelja bilo potrebno osmisliti i dovoljno različit i prepoznatljiv dizajn i to u visokom ritmu produkcije. Možda je upravo taj napor da se održi ravnoteža između kontinuiranog kolanja i mutacija dizajnerskih ideja s jedne strane, te imperativ izvornosti, pa i odgovornosti prema naručitelju s druge, Ruti osiguralo vitalnost i jednu logičnu i kontinuiranu evoluciju vlastitog prepoznatljivog rukopisa” – Piše: MAROJE MRDULJAŠ

Izvor snova, knjiga poezije, Festival prvih, Studio Artless 2003. Tekstovi

Stvari koje oponašaju druge stvari – o interpretacijama Dore Bilić i Tine Müller

“Dok Bilić_Müller nedvojbeno u svojim projektima investiraju same sebe, svoj osobni senzibilitet a time i dio svoje osobnosti, njihovi radovi za klijente iz područja kulture nijednim svojim dijelom nisu o njima samima – štoviše svaki od njih odlikuje se visokom razinom profesionalizma i ozbiljnosti. Upečatljivost njihovog dizajna proizlazi iz sposobnosti da u svakom projektu pažljivo prepoznaju autorski jezik osobe za koju rade, i zatim pokušaju progovoriti tim istim jezikom koristeći karakteristično dizajnerski instrumentarij. Kako se sadržaj ne bi izgubio u prijevodu, ponekad je potrebno preoblikovati formu, pa tako mnogi od predmeta koje su Bilić_Müller dizajnirale glume / izvode / interpretiraju nešto drugo” – Piše: MARKO GOLUB

razglednica Tekstovi

Između tradicije i suvremenosti – povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus

“Primjer varaždinske tvornice Mundus pripada općoj situaciji deindustrijalizacije u našoj zemlji u posljednja dva desetljeća, čime je učinjena neprocjenjiva šteta, ne samo za ekonomiju, nego prvenstveno za struku: gasi se specijalizirano znanje izrade namještaja od savijenog drva i pletenja trske temeljeno na tradiciji i kontinuitetu industrijske proizvodnje koja seže u same početke modernizacije u Hrvatskoj u 19. stoljeću” – Piše: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ

labrovic Praški kvadrijenale

SINIŠA LABROVIĆ: Dokolica – Komunistički manifest (PQ)

“Kao i sam manifest, Labrovićev performans unaprijed pretpostavlja kako se sustav (odnosno izvedba i pozicija njenih učesnika u njoj) ne može tek tako korigirati iznutra, već zahtijeva prevrat, što se odlično preslikava na sam čin izvedbe ovog ‘participativnog performansa’ koji, uspostavivši svoj imaginarni prostor i svoja imaginarna pravila u skladu s konvencijama umjetničkog događanja, uspostavlja i uvjete svog dokidanja” – Piše: Marko Golub

Leo Vukelić i Boris Bakal Praški kvadrijenale

BORIS BAKAL & LEO VUKELIĆ – OTAC HRABROST (PQ)

“U projektu Otac Hrabrost Bakal i njegova suradnička ekipa, u kojoj je i scenograf ali i izvođač Leo Vukelić, kamenu i poviješću natopljenu školjku Dubrovnika otkrivali su s njezine mračnije strane, čitajući njegove strahove, žudnje, lucidnosti i ludila, na koncu i kratkotrajni život u odnosu na nepreglednost i, unatoč ovakvim i brojnim drugim umjetničkim projektima, neuhvatljivost smrti.” Piše: IGOR RUŽIĆ

badurina Praški kvadrijenale

Božena Končić Badurina: Štićeni prostor (PQ)

“Mnogi od ovih radova mogli su se naći u našoj selekciji za Praški kvadrijenale upravo zato što, iz neočekivane vizure vizualne umjetnosti, tematiziraju ono što bi se unutar nje moglo zvati scenskim prostorom, čak i prostorom ‘fikcije’ za koji galerijska bijela kocka pruža temeljnu atmosferu i uvjete. U njima ova umjetnica najčešće ništa ne gradi, već uzima postojeću arhitekturu i naseljava je pogledima, ponašanjima i pravilima ophođenja koja brišu i poplavljuju granicu između publike, izvođača i prostora izvedbe” – Piše: MARKO GOLUB

IMG_0522 Tekstovi

Sinergija dizajna i ilustracije – o Danijelu Srdarevu i Maji Bagić Barić

“Autorski pristupi Maje i Danijela obradi teme rezultiraju zasebnim djelima, čija zajednička implementacija tvori prepoznatljiv identitet. Majina razrada koncepta i pristupa materiji te grafička obrada materijala je čista, jasna i usustavljena, vidljivih smjernica i bez suvišnih sadržaja koji su sami sebi svrha. Danijelove su pak ilustracije vrtlog ekspresije prepoznatljiva rukopisa. Daleko od generičkih ilustracija, one su pune života i u najmanjem detalju, slikarski svijet u malom” – Piše: Karla Pudar

grupa portret Tekstovi

DIZAJNIRANJE KARAKTERA – PORTRET STUDIJA GRUPA

“Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda” – Piše: MARKO GOLUB

Disco Disco Disco 12,
Diskos, dizajn: Danko Polić
1983 Tekstovi

PUTEVI ZABORAVA I EVALUACIJE JEDNE KULTURE: O VIZUALNOM JEZIKU DISCA

“Jedno od pitanja na koje odgovaramo na izložbi jest i tko su bile zvijezde jugoslavenskog disca. Odgovor se prirodno nudi preko omiljenog komunikacijskog medija te glazbe, dakako ovitaka glazbenih izdanja i njihove strategije da nipošto ne budu suzdržane, samozatajne ili sakrivene. Upravo suprotno i čak i danas, kada su te nove biografije popravljene i ušminkane, do tih izdanja nije lako doći zbog nekoliko razloga. Prvi je svojevrsni testni, probni karakter tih ploča. Njima se opipavalo tržište, odgovor medija i publike, te su se oprezno lansirale u nevelikim nakladama” – Piše: ŽELJKO LUKETIĆ

Designed in Croatia - Dan D 2015 Tekstovi

OD DOKUMENTIRANJA DIZAJNA PREMA NOVOJ PARADIGMI

“U području koje se nekad nazivalo grafičkim dizajnom odnosno dizajnom vizualnih komunikacija, danas često i komunikacijskim dizajnom, diskontinuitet 90-ih potaknuo je kod novih generacija interes za prošlost, relativno nepoznatu i nedovoljno dokumentiranu lokalnu tradiciju kao i dosege produkcije dizajna u doba socijalizma” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

mozaik arhiv dizajna Tekstovi

UVOD U ARHIV DIZAJNA

“Taj ‘praktičarski’ pristup teorijskom, ili diskurzivnom aspektu dizajnerske produkcije činio nam se važnim jer je posljednjih godina stekao jasnu vidljivost i niz sljedbenika prvenstveno među mlađom generacijom dizajnera, koji su očito imali potrebu da kroz istraživanje vlastitog zaleđa, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio nekog većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, zašto se tim bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našoj svakodnevici nekad i danas” – Piše: MARKO GOLUB

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

dan mladosti Tekstovi

PLAKAT BUDUĆNOSTI – VIRUS U STRUKTURAMA DRUŠTVA

“Dizajneri plakat iz statične, “zaokružene” prostorne forme polako preobražavaju u neku vrstu “komunikacije u vremenu”, one koja se očito mijenja trajanjem, animira se i pomiče u različitim digitalnim formatima kao što su gif-ovi i slični, kolažira se s raznovrsnim digitalnim otpatcima u obliku glitch-eva, ukratko, širi svoje semantičko polje na načine koje su ranije samo rijetki mogli zamisliti. Nasuprot tom spektru inovativnosti leži netalasanje onoga što se danas još uvijek naziva političkim plakatom, tržišnim plakatom ili naprosto plakatom kao elementom marketinških kampanja” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

img130 Tekstovi

PARADOKS AUTORSKOG INTEGRITETA – O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi

“Skoro sva Bekerova likovna rješenja bazirana su na pedantnom, istreniranom crno-bijelom crtežu, odnosno ilustraciji, koja je zbog specifičnosti i ograničenja ondašnjeg roto-tiska bila dominantna u komuniciranju komercijalnih sadržaja u dnevnim novinama. Ilustracija je taj dominantni status odavno izgubila, i tim više ovi radovi današnjem dizajneru sigurno djeluju doista egzotično, a Bekerova sposobnost da stil i maniru crteža radikalno prilagodi kontekstu kao iznimno dobro izbrušena crtačka disciplina” – Pišu: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

HDD_MAJAMAŠA (16) Tekstovi

Mjesto revizije svake buduće povijesti dizajna

“Prije nego li što se izvede ishitreni zaključak o zapriječenosti žena-dizajnerica na putu vlastite autorske samorealizacije, takva manjkavost odnosno „nedovršenost“ opusa otvara temeljeno pitanje o načelnoj primjerenosti institucije autora i njegova opusa za sagledavanje i razumijevanje povijesti dizajna u cjelini. Treba li, naime, povijest dizajna isključivo istraživati kroz kategoriju autorski profiliranih opusa, ili ju je moguće istraživati preusmjeravajući vrednovanje i tumačenje dizajna s razine autorske inovacije na razinu recepcije i uporabe odnosno ka instituciji korisnika i društvenoj funkciji proizvoda?” – Piše: IVANA MANCE