matko mestrovic naslovna 1 Diskurs

Kontinuirana istraživanja Matka Meštrovića ● I. dio: kritika, Nove tendencije, Gorgona

“Matko Meštrović nije autor kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, niti je grafički ili industrijski dizajner u užem smislu. Matko Meštrović je osoba drugačijeg profila. Njegovi radovi – koji uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga – obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija. No, upravo on sam ističe da ako za ijedno znanstveno područje može reći da je u njemu kod kuće onda je to teorija dizajna, industrijskog dizajna i dizajna u širem smislu koji dosiže integralnost poimanja čovjekove okoline.” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

matko svijet svijesti Diskurs

Kontinuirana istraživanja Matka Meštrovića ● III. dio: Od teorije dizajna do problema okoline, Studij dizajna, hrvatska kruna

“Ekonomske krize, globalne klimatske promjene, društveni i ekonomski izazovi tzv. četvrte tehnološke revolucije, problemi koncentracije ekonomske, komunikacijske i informatičke moći u rukama malog broja globalnih (ne više multinacionalnih!) kompanija te globalna disrupcija “normalnog načina života i rada” izazvana recentnom epidemijom, najednom su omogućili da iznova prepoznajemo relevantnost Meštrovićevih tema i promišljanja, te učinili da njegova preispitivanja postojećeg, kapitalističkog, društvenog poretka ponovo uzmemo ozbiljno. Financijalizacija i političke promjene neoliberalizma, razvoj digitalne sfere, posebno društvenih mreža kao nove infrastrukture world wide weba, umjesto očekivanog zlatnog doba liberalno-kapitalističke demokracije donose period nestabilnosti.” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

MATKO M BRIT DIZAJN Diskurs

Kontinuirana istraživanja Matka Meštrovića ● II. dio: CIO, ICOGRADA, RTZ

“Meštrovićev interes 70-ih godina za medije i komunikaciju dolazi od spoznaje da su upravo mediji, prvenstveno mediji masovnih komunikacija, područje na kojem se u suvremenom društvu vidljivo i društveno djelatno odvija ispreplitanje suvremene tehnologije, političke moći i ekonomskih interesa, ukratko da se i u zabavnom obliku televizijskih programa manifestiraju temeljna pitanja klasne borbe, političke dominacije i ekonomske eksploatacije. ” – PIŠU: DEJAN KRŠIĆ, MARKO GOLUB & ORA MUŠĆET

naslovnica teksta luketic Tekstovi

Raspjevani socijalizam: Dizajn, diskografija, politika i propaganda

“Vizualno, propaganda je savršeno polje za izučavanje tehnika, stilova i razvoja dizajna i tiska, u ovoj prilici, spoja glazbe i grafičkog dizajna. Iako je glazba na pločama revolucionarne i rodoljubne glazbe (domoljubna inačica u hrvatskom jeziku mijenja nažalost cijelu poziciju sa čovjeka na prostor), nazivana i „masovna“, ona je to željela biti samo po propagandnom dosegu, što je djelomično i uspjelo, jer mnoge se revolucionarne pjesme izvode i danas, u novom ili dodanom kontekstu prisjećanja, ali i novog otpora. U ostalome ona nije inkluzivna, nego ekskluzivna, jer se od prvih varijacija dizajna često držala onih klasičnih zadanosti i prikaza borbe u tehnikama reprodukcija slikarstva ili crteža. Ta nepomičnost i uzvišenost spomenika i crteža, praćena uvijek ozbiljnom tipografijom, smatrala se adekvatnom „uzvišenom cilju“, odnosno „poštovala“ je autoritete i zadane vrijednosti. ” – PIŠE: ŽELJKO LUKETIĆ

NEP, Shoulder to shoulder, plakat, 1987. Tekstovi

Glava umjetnika kao radar: elektronički intimizam Nove Evrope 1982. – 1992.

“U svojim radovima Nova Evropa zagovarala je ideju postmoderne kao nove epohe, evocirala forme i ideologije historijskih avangardi (dada-konstruktivizam-suprematizam), miješajući ih s elementima suvremene pop kulture, medijske teorije, glazbe, filma, konceptualne umjetnosti, dizajna i oglašavanja. Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojala je afirmirati ideju umjetnika kao radnika i medijskog operatera, dekonstruirajući ideju o umjetničkom djelu kao jedinstvenom i neponovljivom u kopije, kopije kopija, kopije kopija kopija ‘vjernih originalu’. Tehnologije xeroxa, polaroida, presnimavanja i umnažanja magnetskih traka itd. vidjela je kao sredstvo ne samo demokratizacije, nego i emancipacije” – PIŠE: MARKO GOLUB

habjan naslovna za tekst Tekstovi

Mašta ili ništa! O „Neobjavljenom“ Stanislava Habjana

“Koncept izložbe ‘Neobjavljeno’ obuhvaća radove, većinom u formi plakata, koji daju neku vrstu alternativnog presjeka Habjanove karijere – nazvali je mi dizajnerskom, umjetničkom, spisateljskom ili općenito autorskom i suautorskom – odnosno Habjanovog karakterističnog plesa po rubu stvarnosti i fikcije, umjetnosti i života, imena i pseudonima, čovjeka i njegove sjene. Manji dio tih radova su doista neobjavljeni, odnosno nerealizirani radovi u onom smislu u kojem o njima govorimo kada govorimo o dizajnu. Daleko veći dio autorov je ponovni ili predviđeni posjet zbivanjima, pričama, mjestima, susretima, ljudima i situacijama koje su se odvile ili će se odviti unutar četrdeset godina između 1983. i 2023.” – PIŠE: MARKO GOLUB

Signalizacija na ulazu u Bol Dizajn na dan

Ljubav i Bol — 50 godina vizualnog identiteta Hotelskog poduzeća Zlatni rat autora Miloša Ćirića

“Zaštitni znak, već 1973. objavljen u sedmom tomu knjige Top symbols & trademarks of the world, predstavljat će osnovu vizualnog identiteta poduzeća. A činjenicu da je, i od turista i lokalnog stanovništva bio široko prihvaćen kao više od znaka poduzeća, simbol samog Bola, potvrđuju i brojni primjeri znakova koje su mještani crtali slobodnoručno, po utisku, bez konstrukcije, za različite lokalne potrebe. Kroz sljedećih skoro dva desetljeća, do kraja osamdesetih Ćirić je realizirao niz elemenata vizualnog identiteta i aplikacija zaštitnog znaka i surađivao na grafičkim elementima unutarnjeg uređenja hotelskih recepcija, ali velik broj ideja i prijedloga nikad nije bio realiziran” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

ural_music_night_posters Dizajn na dan

Poderani dizajn u podnožju Urala

“Osnovni logo naznačava neke od glavnih ideja identiteta Uralske glazbene noći koji je dizajnirala agencija Voskhod. Motiv trganja papira pojavljivat će se posvuda u praktički svim aplikacijama identiteta i sa sobom nosi nekoliko slojeva značenja. Kontura koju daje doista podsjeća na planine, odnosno podcrtava glavni ambijentalni okvir događanja. Podsjeća nas i na plakatna mjesta na kojima se oglašavaju koncerti, mjesta gdje se plakati lijepe jedni preko drugih, kidaju se i preljepljuju boreći se za pozornost. Konačno, Voskhodu je ova ideja omogućila da oblikuje visoko varijabilan logo koji titra između jedinstvenosti i mnogostrukosti, čvrstoće i fleksibilnosti, ozbiljnosti i lude zaigranosti – nešto što vizualno vibrira i rezonira na istoj frekvenciji s hrpetinom različitih muzičkih žanrova, čas je metal, čas disko, čas jazz, a sve to pod istim uralskim nebom” – PIŠE: MARKO GOLUB

nevidljivi arsovski Dizajn na dan

Slike bez slika – “bijeli” plakati Mihajla Arsovskog

“Bijeli plakati tako predstavljaju svojevrsnu “nultu točku” plakatnog opusa Arsovskog, koja mu radikalnim pomicanjem granica čitljivosti otvara prostor za osobno nesputano korištenje tipografije kao vizualnog znaka, s tek rijetkim vizualno-interpretativnim aspiracijama. I u mnogim drugim plakatima Arsovskog cilj nije brzo i efikasno prenošenje informacije (štoviše mnogim njegovim plakatima nedostaju neke konkretne informacije, jer računa da ih publika već zna ili ih lako može pronaći) nego uvlačenje publike, stvaranje atmosfere, okoliša, određenog horizonta očekivanja, međusobno prepoznavanje kulturnih kodova ali i dovođenje u pitanje svih takvih pretpostavki i očekivanja” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

naslovnica telopi Dizajn na dan

Televizijska grafika Radiotelevizije Zagreb 1970-ih – Sanja Iveković i Dalibor Martinis

“Vjerojatno zahvaljujući baš Matku Meštroviću, kao figuri jednako povezanoj i s ključnim umjetničkim (Nove tendencije) i dizajnerskim aktivnostima tog vremena (CIO), posao izrade telopa dobiva ovo dvoje tada vrlo mladih suvremenih umjetnika. Iako već tada ne bez iskustva u grafičkom dizajnu, stvarna prednost Martinisa i Iveković u tom trenutku je upravo njihova tadašnja umjetnička preokupacija medijima, ali i konkretni počeci rada u videoumjetnosti. Telopi, osim toga, s obzirom na svoj iinterventnii karakter i ulogu (označavanje prekida programa, tehničkih smetnji, najave emisija ili seta programskih sadržaja), predstavljaju idealan materijal za umjetnike koji se tada upravo i bave interveniranjem u medije, pitanjima stvarnosti i njene medijske reprodukcije, itd.” – PIŠE: MARKO GOLUB

Durutti naslovna Dizajn na dan

“The Return of the Durutti Column” – Ploča koja uništava druge ploče

“Materijal u koji je upakirana ploča The Return of the Durutti Column (Factory Records, 1980.) je brusni (šmirgl) papir – tvrd, oštar, abrazivan, neprijateljski prema svemu s čim je u kontaktu. To je bila i ideja, naime, napraviti ploču s omotnicom koja uništava druge omotnice ploča ako se stavi među njih, koja grebe, žulja, neugodna je i nepraktična. Bila bi to najpankerskija omotnica nekog muzičkog albuma ikad, kao što sam pročitao više puta čitajući o njoj, da se na samoj ploči ne nalazi najnepankerskija glazba ikad, izašla na legendarnoj nezavisnoj etiketi Factory Records – meditativni, ambijentalni gitaristički instrumentali mančesterskog usamljenika Vinija Reillyja” – PIŠE: MARKO GOLUB

naslovna koltes gamba Dizajn na dan

“Dan umorstava u priči o Hamletu” – Damir Gamulin

“Vjerojatno nema kazališne predstave za koju je dizajnirano toli­ko plakata koliko ih je dizajnirano za Shakespeareova Hamleta i najbolji plakati Hamleta vje­rojatno su već davno napravljeni i pro­vučeni kroz stotine autorskih jezika i interpretacija. Stoga Gamulin, kao i Koltès, također pretpostavlja isto — da publika već predobro poznaje kon­tekst i ima unaprijed određene ideje o tome što Hamletovu priču najbolje vi­zualno reprezentira. Njegovo rješenje zapravo je spretna kombinacija s jedne strane repliciranja Koltèsovih vlastitih autorskih metoda u dizajnu, a s dru­ge je svojevrsna dizajnom uprizorena detektivska procedura “traženja kriv­ca” (što u ovakvoj interpretaciji zvuči pomalo ironično, s obzirom na to da je Koltèsova drama zapravo Hamlet sve­den na slijed ubojstava)” – PIŠE: MARKO GOLUB

Bife Titanik
foto: Lili Zaneta Praški kvadrijenale

STROJEVI KOJI DAJU “PING”: Ivan Marušić Klif i kazalište

“Od fascinacije filmskom trakom i zvukom te rubno pripadajuće perkusije i elektroničkih šumova, do današnje posvećenosti spajanju novog i starog nipošto samo u tehnološkom smislu, Ivan Marušić Klif prešao je put od zainteresiranog adolescenta do umjetnika ovjenčanog prestižnim nagradama i, što je još važnije, ozbiljnog statusa čak i u krugovima koji s njegovim nemaju veze. S komercijalne i egzistencijalne strane, Klif je danas “brend” koji kao takav funkcionira tamo gdje se brendovi plasiraju, prodaju i koriste. Tamo, međutim, cijene rezultat a ne proces, spektakularnost ih zasljepljuje a ne nadahnjuje, dok ih raskoš tretmana fascinira. ” – PIŠE: IGOR RUŽIĆ

detalj za naslovnicu cuculic Tekstovi

Fantastic Beasts, People and Things: On Vanja Cuculić’s posters for Gavella Drama Theatre

“Unmistakably belonging to our time, particularly with respect to the use of typography and the choice of typographic fonts, Cuculić’s style de¬veloped for Gavella is still basically eclectic. In a way, his theatre posters are also a reflection on what has been done in this specific genre through¬out its glorious history, including the golden age of the sixties and the seventies when the poster as a promo¬tional medium was still relevant and represented the pinnacle of creative expression.” – written by: MARKO GOLUB

detalj za naslovnicu cuculic Tekstovi

FANTASTIČNE ZVIJERI, LJUDI I STVARI: O plakatima Vanje Cuculića za GDK Gavella

“Iako nepogrešivo pripadaju našem vremenu, naročito po načinu upotrebe tipografije i odabiru tipografskih pisama, Cuculićev autorski stil razvijen za Gavellu u suštini je eklektičan. Njegovi kazališni plakati na neki su način i refleksija o onome što je u tom specifičnom žanru napravljeno kroz njegovu slavnu povijest, uključujući i zlatno doba plakata šezdesetih i sedamdesetih godina, dok je kao promotivno sredstvo još uvijek bio relevantan, a kao prostor za kreativno izražavanje na vrhuncu snaga.” – PIŠE: MARKO GOLUB

naslovnica dizajn izlozbe Tekstovi

STRATEGIJE SKRETANJA PAŽNJE – Izazovi oblikovanja izložbi

“Prirodu dizajnerskog rješenja određuje velik broj faktora od tehničkih uvjeta i izložbenog materijala do tema i koncepata izložbi i muzeja. Upravo zbog ovakve visoke osjetljivosti na kontekst, projekti koje smo izdvojili za izložbu međusobno se razlikuju u pristupima, načinima razmišljanja, estetskim i tehničkim karakteristikama, ali sve ih povezuje uspješna vizualna i prostorna komunikacija muzejskog ili galerijskog sadržaja. Cilj ove izložbe je približiti posjetitelju praksu dizajniranja izložbi u Hrvatskoj kako bismo dodatno osvijestili značaj dizajnera i njihovu aktivnost u izložbenim i muzejskim prostorima učinili vidljivijom.” – PIŠU: MARTINA BOBINAC, TENA STARČEVIĆ, IVANA ŠEŠLEK I DARIO VUGER

naslovnica borut Tekstovi

PROCES KOJI DIJELIMO S DRUGIMA – Borut Vild, dizajn i edukacija

“Borut Vild nije ideološki dizajner koji bi u svom radu nastupao borbenim parolama, ali je u čitavoj njegovoj dizajnerskoj aktivnosti naglašeno shvaćanje o socijalnoj ulozi dizajna. Dobrog života, blagostanja pojedinca ne može biti bez blagostanja čitavog društva. I tu nije riječ isključivo o pukim financijskim parametrima. Zato je više nego lovac na vrhunske dizajnerske iskorake, zagovornik upornog i kontinuiranog podizanja prosjeka, općeg standarda, onoga što se naziva vizualnom kulturom društva” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

P1480240-Custom-300x300 Tekstovi

THE DESIGNER AT WORK – The graphic design of Dalibor Martinis

“The first half of the 80s was the time, after all, of what was called the New Image, the trans-avant-garde, the painting of memory, neo-Expressionism… concepts and names of artists easily spotted on Martinis’ posters of the time, and he felt that the landscape format corresponded best to the idea of the painting. Martinis, an artist of different orientations and interests from those of the then dominant “return to the image and painting”, has a clear and critical distance from these phenomena, often from artists for whose GSU exhibitions he did posters. He points this out as one of the reasons for his loss of interest in this kind of job, but also as a spur to some quite uncommon approaches.”- WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

hamper postav 2 Tekstovi

HAMPEROVI TAKTILNI FETIŠI – o dizajnu knjiga Ivane Vučić i Toma Jure Kaćunića

“Kao i kod većine najboljih dizajnera njihove generacije, upravo i jest riječ o tome da se svaki projekt koji rade temelji na idejama, odabiru medija, materijala, izražajnih sredstava i pristupa koji najbolje reflektiraju sadržaj kojim se u svakom specifično slučaju bave. Zato njihov dizajn, osobito u području knjiga i publikacija, najviše karakteriziraju dvije stvari. S jedne strane to je izrazita vještina i pažnja u art direkciji, a posebno u korištenju fotografije i vizualnom pripovijedanju. S druge, riječ je o promišljanju knjige kao objekta, taktilnog fetiša, čije su materijalne karakteristike – tiskarski postupci, teksture papira, tipografija, konvencionalni i nekonvencionalni tretmani anatomije knjižnog bloka, ovitka, sadržajne strukture itd. – uvijek u fokusu Hamperovog zanimanja” – PIŠE: MARKO GOLUB

61308802_2277824995596637_1381016669257728_o Tekstovi

ONKRAJ CRNOG OGLEDALA – kritički pogledi na spekulativnost

“Spekulativni dizajn je kao pristup otvoren, nudi poticajan set alata, metoda, tehnika (ne samo dizajnerima, nego i srodnim praksama) koje je moguće uzeti te u lokalnom kontekstu adaptirati i unaprijediti u skladu s kritikama i refleksijama. Posebno je poticajan kao edukacijski alat jer kreće od kritike, refleksije i odmaka od tradicionalne dizajnerske prakse i ima ambicije za generiranje aktivnosti i promjena u stvarnom svijetu. Spekulativna praksa nije „ultimativno rješenje“, neće sama promijeniti svijet, neće srušiti dominantne društveno-ekonomske modele, ali može potaknuti na promišljanje novih horizonata i vratiti vjeru u bolju budućnost” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

diaprojektor (1) Tekstovi

Prostor, mehanizam, tijelo, tekst — scenografije Ane Martine Bakić i Ivane Knez

“Bakić i Knez često naglašavaju važnost scenografske promjene u scenskom tkivu kao prostoru u kojem koncentriraju većinu svojih arhitektonskih invencija. Za razliku od brechtovske vizije kazališta u kojoj se dramski tekst razgrađivao u korist općih političkih poruka ili suvremenih scenografskih trendova, poput rada Roberta Wilsona u čijoj je kazališnoj viziji scenografija postala čak i važnija od samog dramskog teksta, pristup Ane Bakić i Ivane Knez suvremen je upravo po njihovoj smjernosti i poštovanju ravnopravnosti svih sastavnih komponenti kazališta” – PIŠE: IVAN RUPNIK

naslovna tekst ilic 3 Tekstovi

Trenutak pred katastrofu – dizajn, ilustracija i strip Mirka Ilića

“Doista, gdje god se našli u Ilićevom golemom ilustratorskom, dizajnerskom i stripovskom opusu naići ćemo na snažne i pamtljive slike, na kompleksne misli prenesene na sažet, efektan i komunikativan način, na autora sposobnog dozvati i najdramatičnije spoznaje o svijetu u kojem živimo bez imalo doslovnosti i površinske ekspresivnosti. Mirko Ilić je netko tko stvari razumije na vrlo apstraktan, verbalan način, a interpretira ih na prikazivački, vizualan način u kojem sve verbalno, pa i naše tumačenje, djeluje nemoćno u artikulaciji onog što vidimo”
– PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

_DSC4500 (Custom) mailchimp Tekstovi

“ZA ŽENE SVIH DRUŠTVENIH SLOJEVA!” O progresivnim ženskim časopisima 30-ih i 40-ih

“Od sredine 1930-ih nakon unaprjeđenja tiskarskih tehnika, prvenstveno ofseta koji početkom 1930-ih postaje dominantna tehnologija za tiskanje ilustriranih časopisa i uslijed nove političke aktivacije ženskih udruženja nakon pada diktature 1934. godine, ženske organizacije počinju tiskati časopise u većim nakladama i promišljeno uređene, kako bi bili zanimljiviji i pristupačniji širem broju žena. Uredništva će početi voditi brigu o dizajnu, te će časopisi i svojom likovnom opremom zagovarati ideje udruženja. Časopisi će biti bogato opremljeni fotografijama i ilustracijama, a dizajn nekih naslovnica zaista jest progresivan” – PIŠE: BARBARA BLASIN

3508033388_df87e45810_b Praški kvadrijenale

“Psihodelija na djelu” – Ivan Marušić Klif od vizualne umjetnosti do kazališta i natrag

“U svakom od područja svojeg djelovanja Klif angažira svoje vještine različitih provenijencija, tehničkih i umjetničkih disciplina, pri čemu je promatraču dostupan vizualni užitak u slojevitosti prikazanih materijala. U scenskim rješenjima prostornost je ovisna o dramskom predlošku i potrebama izvođača, a u likovnima ona omogućava kretanje promatrača i njegovu interakciju s djelom, ne samo vizualnu, iz različitih perspektiva promatranja, već i participativnu, koja utječe na krajnji ishod ponašanja djela samoga” – PIŠE: JANKA VUKMIR

sonda naslovna tekst Tekstovi

UŠČUVAN, KAO NOV! – Sondin dizajn sa šterne

“U Sondinom dizajnu nema autorskog potpisa, nema traga rukopisu koji bi ih odao, ili kojim bi se sami namjerno odali ne bi li ostavili svoj pečat na svemu što rade. Nema ga jer je Sondin dizajn sav u konceptima, u dobrim idejama koje su jasno i razumljivo artikulirane i kao takve uvijek vrlo lako pronalaze svoju vizualnu formu, sebi prikladan medij, materijal, sredstvo komunikacije. Zato se i jednako dobro snalaze u vrlo različitim kontekstima, kao što i lako nalaze načina da budu drugačiji i onda kada više puta iznova interpretiraju istu temu” – PIŠE: MARKO GOLUB

08 Tekstovi

Figura matematičkog tepiha

“Iz tako vizualno reduciranog, modularno-rešetkastog pristupa pojavljuju se svojstva matematičke logičke analize koja oživljavaju velike „priče o skupovima“ iz teorije beskonačnih skupova (primjerice, kako točaka na segmentu ima koliko i u kvadratu). Jedna je od takvih, no zornih a ne apstraktnih, Vilenkinova je priča koja se oslanja na narativ međuplanetarnog putnika iz SF romana ‘Solaris’ pisca Stanislawa Lema o neobičnom svemirskom hotelu koji je imao beskonačno mnogo soba, ali popunjenih, a u koje je trebalo smjestiti još beskonačno mnogo gostiju” – PIŠE: SONJA BRISKI UZELAC

P1740863 (Custom) Tekstovi

Uzorak i rešetka – polje prisutnog ili odsutnog znaka

“Treba imati u vidu da je tepih (sag) u povijesnom nastanku simbolički mišljen kao vrt i da je oduvijek baratao prostorom u kojem se tkanjem potke na osnovu vizualni elementi pojavljuju kao vizualni kodovi koji se međusobno odnose kao strukturni označitelji mreže, tj. rešetke. Sama rešetka zapravo je konstrukcija, unutarnja struktura prostora, polja, a crtani elementi (uzorci) kao tragovi ucrtavaju samo vrijeme. Kroz cijelu povijest plošnog mišljenja oni su svojevrsna abeceda strukturiranog teksta, pismo koje se upisivanjem dovodi do sintakse” – PIŠE: TONČI VLADISLAVIĆ

70 Ruska avangarda Flaker naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e

“Posebna draž Mallarméove poeme je i u tome što je kvadratni format iskorišten tako da se čita kao slijed cinemaskopskih duplerica, gdje tekst slobodno pluta cijelom širinom formata, a sam naslov poeme i još neke rečenice provlače se raščlanjeni kroz cijeli knjižni blok kao snažni naglasci. S druge strane, Marovićeva ‘Hembra’ upravo obiluje čudnim intervencijama u slogu, gdje osim inicijala i predimenzioniranih numeracija poglavlja poeme (koje se slobodno rotiraju po 90 ili 180 stupnjeva), Arsovski namjerno uvećavanjem akcentira i pojedine slovne i još češće  — interpunkcijske znakove” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

10 Razlog biblioteka naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 2. dio: Razlog, Život umjetnosti i Kolo

“Već iz ovog doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno se da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju, imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji. U tom je periodu njegovo djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje – Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu od ranih 60-ih do sredine 70-ih, te izdavački program Centra za kulturnu djelatnost (CeKaDe) od sredine 70-ih do kraja osamdesetih” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

71 umjetnost galerija sc naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 1. dio: Problemi interpretacije

“Problem stilističkog pozicioniranja rada Arsovskog otvara niz problema i pitanja o kojima će se nužno još raspravljati. Unatoč činjenici da se Arsovski autorski formira u razdoblju visokog modernizma (odnosno njegovoj drugoj, kasno-modernističkoj fazi), uranjajući u tumačenje specifičnih postupaka koje koristi  — poput kolažiranja, preplitanja elemenata popularne i visoke kulture, a naročito eklektičnog i radikalno nekonvencionalnog korištenja tipografije, koji su u mnogim aspektima bliski postmodernizmu 80-ih i 90-ih godina  — skloni smo njegov rad čitati prije kao stilsku anomaliju u njegovom vlastitom kontekstu nego kao neku anticipaciju perioda koji će uslijediti mnogo kasnije” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

anicic (5) (Custom) Tekstovi

Oblikovanje plovidbe Drugim morem

“Aničićev estetski, konceptualno, i ne manje važno, tehnološki rafiniran pristup dizajniranju ili oblikovanju neprofitne kulture od samog početka je bio ugođen s međunarodnim strujanjima u dizajnu prošlog desetljeća, ponajprije zapadnoeuropskim, gdje je nakon postmoderno kaleidoskopskih, “anything goes” devedesetih iznova otkrivana vrijednost spoznaja prvaka modernizma; a pored daljnjeg eksperimentiranja s novim mogućnostima (digitalnog) tiska i reprofotografije, vodeći autori posvetili su se mirenju šarma citatnosti i potreba funkcionalnosti” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

anicic burleska NASLOVNA Tekstovi

Izgaranje u tisku: o dizajnu Marija Aničića i Jele Dominis za Drugo more 2002. – 2015.

“Kao što Drugo more njeguje jedan refleksivan, kritički odnos prema društvu, tako i Aničić njeguje jednako takav pristup vlastitom mediju tiska prema kojemu ima naročito afektivan odnos kao dizajner. Kao što Drugo more djeluje u području presijecanja i sinergije različitih umjetničkih disciplina, društvenog angažmana i aktivizma, tako i Aničićev pristup grafičkom dizajnu, već na toj tehnološkoj razini, ukazuje upravo na sinergiju i međudjelovanje” – PIŠE: MARKO GOLUB

Safety-rubber-gloves,-naslovnica-kataloga,-RIS,-sredina-60-ih Tekstovi

Bekarov svijet slika i riječi

“Možda najveći doprinos Dušana Bekara komercijalnom dizajnu, koji proizlazi iz prirođene sklonosti novim tehnologijama i eksperimentu, jest implementacija suvremenih trendova s područja umjetničkih istraživanja prostora slike, u najširem smislu, u vizualnu poruku namijenjenu prosječnom potrošaču. Bekarov svijet slika i riječi, u kojemu aktivno participiramo kao potrošači već desetljećima, gotovo da se i ne spominje u pregledima grafičkog dizajna i likovne scene općenito od 50-ih do danas” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

Dio postava izložbe, fotografija: Boris Cvjetanović Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

naslovnica mreza hrane Plan D

Za korisnike / za ljude – Etički pogledi na dizajn

“Osim što su omogućile snažnije i frekventnije umrežavanje te dohvaćanje novih publika i tržišta za dizajnere, društvene su mreže istovremeno nametnule i nova pravila komuniciranja, kao i estetske trendove koji su uskoro počeli upravljati ne samo načinima na koje prezentiramo dizajn, već i načinima na koje ga promišljamo i oblikujemo. Prezentacija kao cilj, svrha i izvor počela je parazitirati gotovo sve domene dizajna, pa čak i one koje djeluju na frontama društvenih i ekoloških inicijativa, a koje su se već mnogo puta našle na meti kritika jer nerijetko zapadaju u površnost estetskog etera i populizam” – PIŠU: KARLA PALISKA & PETRA MILIČKI

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

What Can Design Tell Us About Itself? – The Exhibition of Croatian Design 1718

A designer who is usually recognised as good at what he or she does quite often exudes that glamorous aura of an inspired individual. However, good design oftentimes remains hidden behind the anonymous and the collective (in big agencies, for instance) or behind the omnipresent and almost undetectable, behind miniature, yet strategically important modifications and transformations of long-lasting brands, etc. One of the advantages of this sort of exhibition format for presenting design is that it provides a general idea about what is perceived as a good standard, an “example of good practice”, a benchmark of excellence. Since design has never been only “one thing” (and certainly it is not today), but rather many different things, it would be naive to talk about some universal standard. – WRITTEN BY: MARKO GOLUB

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Notes on the Relation between Matko Meštrović and Architecture

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Bilješke o odnosu Matka Meštrovića i arhitekture

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

foto: Miran Krčadinac Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

foto: Miran Krčadinac Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

postav tko radi scenu (18) Tekstovi

Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

Transjug prospekt, 60-e, Diz_ nepoznat Tekstovi

OZEHA: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

CS_Naslovna Tekstovi

PET OZEHINIH PRIČA – Od sokova i likera do obuće i motornih ulja

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

kol Tekstovi

ZAPADNJAČKA MELANKOLIJA: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

Baggizmo postav (2) (Custom) Tekstovi

KAKO NASTAJU PROIZVODI: Baggizmo i Wiseward premotani unatrag

“Glamurozna aura koju oko dizajna stvaraju revijalne izložbe, festivali i mediji ponekad nam zaklanja vrlo kompleksne priče iza pojedinih proizvoda, a time i njihovu stvarnu vrijednost koja se može početi iščitavati tek kada rasvijetlimo čitavu mrežu okolnosti, aktera, metoda, procesa, procedura i postupaka koja leži u pozadini. To je jednako važno za publiku i korisnike, kojima daje malo jasniju ideju o čemu stvarno govorimo kada govorimo o dizajnu, kao i za same dizajnere, kojima je dragocjeno svako novo saznanje o tome kako su njihovi kolege, na konkretnim projektima, prevladali prepreke s kojima se i oni sami susreću ili se tek trebaju susresti” – PIŠU: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

ivekovic naslovna Tekstovi

GRAFIČKI DIZAJN I UMJETNIČKE STRATEGIJE SANJE IVEKOVIĆ

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

ivekovic naslovna Tekstovi

Graphic Design and Artistic Strategies of Sanja Iveković

“When discussing the graphic design of Sanja Iveković, it is precisely the themes and choice of media that make it clearly distinct from her artwork. The context is different, i.e. the fact that they are commissioned professional assignments. However, the methods and approaches are often the same or very similar — although she approaches her work as a designer with the utmost professionalism, seriousness and distance, it also clearly expresses the self-aware attitude, a reflexive approach to the medium and the theme she interprets. Both in her art and her design, her works are focused on the medium, and characterized by a high degree of “anonymity”, not merely as the absence of a signature, but also as the absence of a visible and recognizable ‘hand’ and ‘handwriting'” – WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Resetke nisu prepreke (16) Tekstovi

„Kreativnost je za nas sloboda“ – O projektu Rešetke nisu prepreke

“Jedan od proizvoda nastalih na radionici u Požegi, ‘Muvice’, temeljen je na priči zatvorenice o cipelicama njene kćeri koja se rodila i prve godine svog života provela u kaznionici u Požegi, na odjelu za majke s bebama. Djeca koja se rode na izdržavanju kazne zatvora mogu ostati sa svojim majkama u zatvoru do navršene treće godine života, ali iz zatvora mogu izaći samo do liječnika. Čak i kad majka ostvari pogodnost izlaska za vikend ili u grad, dijete ne smije izaći vani s njom – ako izađe, ne smije se više vratiti u zatvor. Ova djevojčica nije nikad mogla imati cipele po mjeri, već uvijek prevelike ili premalene, kupljene preko otiska stopala koje su joj uzimali” – PIŠE: ANDREA HERCOG

Greiner Collage tekst Tekstovi

PLAKATI I NOVINE KAO PISMA IZ PROŠLOSTI – O autorskoj praksi Borisa Greinera

“Greinerov cilj je ovdje, kao i u pisanju, osvajati tuđa područja, tuđe teritorije, i ugrađivati vlastiti imaginarij slika i tekstova u njihov horizont imaginacije. Same slike većinom su prisvojene iz starih časopisa 60-ih i 70-godina, praktički iz vremena autorovog djetinjstva. Izvađene su iz izvornog konteksta i stavljene u novi, gdje čine integralnu cjelinu sa specifično oblikovanim naslovima pažljivo odabrane tipografije, sada kao plakati koji pozivaju na putovanje nekim nepoznatim ili neposjećenim predjelima, ili kao novine koje izvještavaju o posjetu takvim mjestima. Oni nikoga ni na što ne nagovaraju, ne usmjeravaju, ništa određeno ne zagovaraju, kao što bi to činio neki aktualan, naručeni plakat” – PIŠE: MARKO GOLUB

lana cover Tekstovi

U društvu dizajnera – Nekoliko bilješki o Lani Grahek

“Suština izmiče sintaksi i linearnosti teksta. Taman misliš da si je uhvatio, zarobio između velikog slova i točke, vratiš se da vidiš je li ostao kakav zalom, tipfeler i… Lane tamo više nema. Iza naglašene i rijetko viđene sistematičnosti, urednosti, organiziranosti, radne etike, racionalnosti… krije se bogat i razvijen, intuitivni sliv. Vođen vlastitom emotivnom geografijom. Ova autorica oblikuje prirodno i organski, cijelim svojim bićem. Pretplatnike tradicionalnog dualizma emocija–racio to bi moglo zbuniti” – PIŠE: DAMIR BRALIĆ

P1670631 (Custom) Tekstovi

Last Woman Standing – O grafičkom dizajnu Lane Grahek

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

P1670344_ Tekstovi

LOGO PROTIV KAOSA: O dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića

“Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani. Za razliku od dizajna plakata ili knjige, takav vizualni iskaz je, uvjetno rečeno, impersonalan, a njegova daljnja diseminacija najčešće nije u rukama njihovog autora nego se neizmijenjen (jednina…) pojavljuje na potencijalno beskonačnom broju aplikacija, uvijek u dinamičnoj korelaciji s kontekstom u kojem se manifestira (…množine).” PIŠE: MARKO GOLUB

DSC_8148 (Custom) Tekstovi

KAKO JE GRUPA UKRALA MJESEC: O Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa

“Ionako nepredvidljiv i neizbježno dugačak proces dizajna i razvoja proizvoda postaje još kompliciraniji i dulji kada je dizajner ujedno i poduzetnik, što mnoge mlade hrvatske dizajnere stavlja u situaciju da se ne stižu posvetiti novim projektima jer za sobom i dalje vuku repove starih. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto se Grupa, barem u samoiniciranim projektima pod vlastitom etiketom, fokusirala isključivo na dizajn lampi. Koncentrirajući se na jednu temu, u mogućnosti su učiti iz prijašnjih iskustava, korigirati vlastite metode u hodu te se paralelno oslanjati na prokušane strategije i s takvim uporištem iskoračivati prema novim idejama” – PIŠE: MARKO GOLUB

1971 Chypon 210 elektronski stolni kalkulator 18 (Custom) Tekstovi

INDUSTRIJSKI DIZAJN DAVORA GRÜNWALDA

„Mnogi od tih honorarnih angažmana ili čak stalnih zaposlenja u Hrvatskoj, a i kasnije u Kanadi, završavali su u istom tonalitetu Grünwaldove odlučnosti da s uvjerenjem započeti posao s jednakim takvim uvjerenjem i napusti u trenutku kada bi, po njegovoj ocjeni, situacija postala štetnom po njegov profesionalni integritet ili status. S druge strane, gledajući sav raspon dizajnerskih ostvarenja ovog autora od kasnih šezdesetih do umirovljenja 2008. pa i dalje, ona krajnje dosljedno, gotovo manifestno ukazuju kako mu nijedan dizajnerski zadatak nije manje vrijedan i važan te kako nema konteksta koji bi bio toliko specijalistički ekskluzivan da ne zaslužuje integralan, promišljen dizajnerski tretman“ – PIŠU: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

made in ilica (4) Tekstovi

Oaza je susjedstvo

“Oaza želi prije svega vidjeti na koje druge načine dizajneri danas uopće mogu djelovati, odnosno kako u uvjetima gotovo potpuno zamrle industrijske, ali i obrtničke proizvodnje stvoriti novu samoodrživu mrežu suradnji i odnosa baziranu na povjerenju, uzajamnosti, nesebičnoj razmjeni znanja i potencijalnoj dobrobiti za sve involvirane aktere. U tom smislu, njihova je pozicija prije svega spekulativna jer samu ideju dizajnerske produkcije te društvenih i ekonomskih okolnosti u kojima se ona odvija, pokušava sagledati i rekonstituirati na nov način” – PIŠE: MARKO GOLUB

NEP, Shoulder to shoulder, plakat, 1987. Tekstovi

Kadar po kadar: NEP • Arkzin • WHW

“Jezik kojim je Nova Evropa govorila osamdesetih bio je karakteristično krajnje eklektičan ali koherentan, odnjegovan na svemu od tada reaktualizirane ruske avangarde, konceptualne umjetnosti, Andyja Warhola, Williama Burroughsa i Bryona Gysina, medijske teorije, do elektroničke i pop glazbe, pojavnosti i umjetničke filozofije Kraftwerka i Briana Enoa te intelektualno blizak suvremenim slovenskim kolektivima okupljenima oko Neue Slowenische Kunst. U produktima Nove Evrope umjetnost i njena teorija, te njena brižljivo producirana i kontrolirana medijska reprezentacija jedno su te isto” – PIŠE: MARKO GOLUB

Medvednica2 Tekstovi

Dizajn parkovi – Treba li zaštićena područja zaštititi i od dizajna?

Pojava korporativnog oblikovnog jezika, prilagođena zaslonima tableta i popločanim predvorjima hotela i ministarstava, u spektakularnoj divljini hrvatskih zaštićenih područja nije se pokazala samo nesenzibilnom i neprikladnom, nego često i agresivnom i destruktivnom. I dok su se neki prijašnji, naivni kultivizatori parkova silom materijalnih i drugih prilika koristili lokalnim materijalima i banalnim uradi-sam tehnologijama, korporativni dizajn 21. stoljeća nameće uniformirane, jednoobrazne elemente koji se, pored nemogućnosti funkcioniranja u radikalno drugačijim okruženjima, svojom pomodnošću i naglašenim “dizajnerskim” karakterom neprikladno nameću okolišu koji bi, naročito u “zaštićenim” područjima Parkova prirode trebao biti glavni nositelj doživljaja posjetitelja“ – PIŠE: NIKOLA RADELJKOVIĆ

_DCS7099 Tekstovi

‘Mir neće donijeti plakati’ – Povodom izložbe D(r)ugo sjećanje

“Zajedničko svim predstavljenim projektima je da ni na koji način nisu nastali u okrilju službene državne politike, većina ih nije neposredno vezana ni za bilo kakav institucionalni kontekst – nastali su na osobnu inicijativu njihovih autora, ili dolaze iz sektora civilnog društva, ili su pak realizirani kao popratni materijal kulturnih događanja ali funkcioniraju autonomno od njega, kao snažan komunikacijski iskaz” – PIŠE: MARKO GOLUB

_DCS7116 Tekstovi

Ars Memoria

“Radovi na izložbi D(r)ugo sjećanje istražuju kreativni potencijal vremena i mjesta, memorije i zaborava. Ovi oblici vizualne komunikacije propituju dominantne režime memorije kroz stvaranje prostora unutar kojeg analiziraju povijesno-društvene odnose, ali i zamišljaju nove budućnosti i zajednice. Prizivajući u fokus unutarnje i vanjsko kretanje memorije pomoću plakata, medija oglašavanja i javnih intervencija, autori nam otkrivaju nedovoljno istražen odnos između utjelovljene i zajedničke memorije u kojem “ranjena mjesta” postaju mobilna, porozna i utjelovljena u kontekstu iskustva, ali istovremeno i povezana sa sadašnjim mjestima, vremenom i ljudima” – PIŠE: SANDRA USKOKOVIĆ

bojan-02-1024x679 Tekstovi

STVARANJE ALTERNATIVNIH SUSTAVA – This Town Needs Posters u kontekstu glazbene scene

“Izvjesno je da se i TTNP bave izokola onime što su njihovi stariji kolege Škart (s kojima ih opravdano uspoređuju) nazvali ‘arhitekturom ljudskih odnosa’. Podjednako u njihovom slučaju i dosadašnjem opusu TTNP to se može nazvati metodologijom za koju je specifična supkulturna etika važna kao i estetika – štoviše, jedna određuje drugu. Ako se radi o fanatizmu, onda ga prenose fanatici čije originalno dizajniranje proizlazi iz duboke uvjerenosti u integritet vlastitih metoda rada, takvih koje im omogućuju veliku slobodu unutar granica koje su sami postavili” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

P1490236 Tekstovi

“PLAKATIMA PROTIV ARHITEKTURE” – O tiskarskim eksperimentima tandema This Town Needs Posters

“U širokom krajoliku dizajnerske produkcije koji je izrazito zasićen tekstom (dakako u njegovoj likovnoj dimenziji) i u višku vještine i nedostatku imaginacije sve češće anemičan, Sorić i Spudić pronašli su način da razviju jedan prljav ali artikuliran, izrazito individualan, autentičan grafički jezik. Ta individualnost ne oslanja se na neku ideju osobnog stila, nego na radikalnu redukciju sredstava, eksperimentiranje s medijem i senzibilitet za slučaj i grešku” – PIŠE: MARKO GOLUB

Iz postava izložbe u HDD galeriji, veljača 2017. HDD galerija

DIZAJNER PRI RADU – Osvrt na grafički dizajn Dalibora Martinisa

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

p1450551 HDD galerija

Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ