Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja, podijeljene u ukupno osam profesionalnih i studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Izložba će se ove godine po prvi put održati u novom prostoru, Laubi – kući za ljude i umjetnost, nakon 10 godina suradnje s Muzejom za umjetnost i obrt koji je zbog oštećenja nastalih u potresu u procesu obnove. Online verziju izložbe možete pregledati već sada na ovom linku: https://izlozba.dizajn.hr/2122/

Ukupno su na izložbu prijavljena čak 573 rada, od kojih je Selekcijska komisija (u sastavu: Robert Čanak, Dario Dević, Nataša Njegovanović, Luka Perić, Cvetka Požar, Zlatka Salopek Radić i Juraj Zigman) odabrala 324, od toga 258 profesionalnih i 66 studentskih radova. To je dosad, od prvog izdanja Izložbe hrvatskog dizajna održane 1999. godine, najveći broj prijavljenih radova, ali i najobimnija selekcija napravljena u sklopu ovog bijenalnog izložbenog projekta. Po prvi puta ove godine studentski radovi koji će biti predstavljeni na Izložbi dolaze sa sedam visokoškolskih ustanova iz Hrvatske te dvije iz inozemstva. Izložba i njen reprezentativni katalog, Pregled hrvatskog dizajna 2122, dokument su razvoja hrvatskog dizajna kroz vrijeme i njegovih najvećih postignuća i tekućih trendova.

Izložba hrvatskog dizajna 1718, Muzej za umjetnost i obrt 2018. Fotografije: Petra Slobodnjak

Svi radovi na izložbi ulaze i u konkurenciju za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija, a na svečanom otvorenju Izložbe hrvatskog dizajna 21/22 objavit će se tko su dobitnici nagrada te promovirati nova reprezentativna tiskana publikacija Pregled hrvatskog dizajna 21/22. O nagradama odlučuje Međunarodni ocjenjivački sud koji se sastoji od članova selekcijske komisije kojima se pridružuju još dva inozemna člana, dizajneri Ajdin Bašić (Slovenija) i Kostas Medugorac (Njemačka).

Jedna nagrada već je poznata – riječ je o Nagradi HDD-a za životno djelo koja će biti dodijeljena dizajneru Borisu Ljubičiću, a poznata su i tri rada koji se natječu za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva, to su: Centar za posjetitelje Crna Roda (tim autora: Clinica studio, Roth i Čerina, Niko Mihaljević, Ivana Fabrio, Franka Tretinjak, Borna Demel, Novena i Vanja Cuculić), izdavačka inicijativa Oaza Books (Oaza / Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar, Maša Poljanec) i Publikacije Kunsthalle Wien (Dejan Kršić i Lana Grahek).

Izložba hrvatskog dizajna 1718, Muzej za umjetnost i obrt 2018. Fotografije: Petra Slobodnjak

Autori vizualnog identiteta i postava Izložbe hrvatskog dizajna 21/22 su renomirani dizajnerski studio Šesnić&Turković. Izložba će, nakon Zagreba, u proljeće 2023. biti prikazana i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu. Ususret otvorenju, sve odabrane radove možete pogledati i na online izložbi na adresi www.izlozba.dizajn.hr/2122!

Iz teksta Zlatke Salopek, članice Selekcijske komisije i Ocjenjivačkog suda Izložbe 21/22:
„Tijekom procesa selekcije nekoliko se puta pojavilo pitanje na koji je način Covid-19 utjecao na dizajn u Hrvatskoj. U posljednjem Pregledu hrvatskog dizajna 19/20 izražena je određena nelagoda prožeta neizvjesnošću, i odgovori na ta pitanja odloženi su za kasnije doba kada će biti jasnije na koji način se naš okoliš izmijenio i koju je to razinu utjecaja imalo na naše živote i dizajnersko djelovanje. Mogu ponoviti radosnu vijest da je prijavljenih radova više nego ikada, a mogu objaviti i osobno oduševljenje da se u velikom broju radova osjeća značajan pomak ka inkluzivnosti, brižnosti za mentalno zdravlje i uvažavanju ljudskih osjećajnih stanja. Taj otklon se osjeća na svim poljima: od teme kojom se radovi bave, preko načina na koji pristupaju problematici, do marljivosti kojom uspješno pretaču narative i nastojanja iz medija u medij.“

Iz teksta Maše Milovac, predsjednice Hrvatskog dizajnerskog društva:
„Nakon uobičajeno jake i radovima bogate kategorije vizualnih komunikacija, ono što se na prvi pogled može primijetiti jest i sve stabilniji broj prijavljenih, pa tako i selektiranih radova u kategoriji dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, što vidimo kao posljedicu razvoja novih tehnologija i potreba tržišta. No, možemo to promatrati i kroz prizmu recentnih događaja i zaključiti da je značajna promjena načina rada i života u smjeru povećane upotrebe digitalnih servisa i aplikacija doista vidljiva u radovima prisutnima na izložbi. Osobno me veseli vidjeti velik broj naručitelja dizajniranih publikacija i knjiga koje na neki način demantiraju lažna proročanstva da će tiskana izdanja izgubiti svoju funkciju te da će čitanje pronaći svoju alternativu u digitalnom mediju. Jer, baš kao i digitalna tehnologija, i tehnologija tiska se razvija, a mjesta za napredak ima još mnogo u smjeru ekološki prihvatljivih boja, papira te održivih metoda tiska. Prostorne intervencije i sistemi sve su zanimljivija i sveobuhvatnija kategorija, i sve važnija jer kroz selektirane radove vjerno demonstrira raznoliku ulogu dizajnera u tim projektima, što podcrtava činjenicu o multidisciplinarnom aspektu našeg zanimanja na koju se često i kao strukovno udruženje pozivamo.“

Iz teksta Marka Goluba o dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića, dobitnika Nagrade HDD-a za životno djelo:
„Govoriti o nečijem životnom opusu uvijek znači i govoriti o njegovoj važnosti, o tome zašto je relevantan u kontekstu u kojem je nastajao, ali i koliko je daleko dosegnuo izvan njega, po čemu je poseban i drukčiji, što nam on znači i koliko nam znači. Odgovor na to pitanje uvijek će biti pomalo subjektivan i podložan konvencijama – mi podrazumijevamo da su kultura i umjetnost društveno važne, čak i onda kad se čini da nas stvarnost demantira i da se njihova težina rasplinjuje čim se izađe iz institucionalnog konteksta kulture i profesionalnih standarda kulturne, umjetničke, pa i dizajnerske zajednice. Osvrćući se na dosadašnji dizajnerski rad Borisa Ljubičića, od početka 1970ih do danas, rekao bih da on proistječe iz eksplicitnog uvjerenja da je dizajn nedvosmisleno životno važan i da vizualne komunikacije prožimaju sve aspekte naših svakodnevnih života. Iz takvog uvjerenja slijedi odgovornost, što je sam Ljubičić lijepo formulirao u svom autorskom motu koji kaže da dizajner mora preuzeti „odgovornost za vrijeme i prostor“ u kojem djeluje. Ta odgovornost nije samo načelna, ona se specifično odnosi na svaku dizajnerovu intervenciju u našu vizualnu i spoznajnu stvarnost – bez obzira je li riječ o dizajnu ili redizajnu, ambalaži deterdženta za posuđe, korporativnom ili institucionalnom identitetu, plakatu, videospotu, kalendaru ili knjizi. Pogledamo li Ljubičićeva mnogobrojna ostvarenja, ne svjedočimo samo izuzetnoj snazi vizualnog komuniciranja, nego i radovima koji nas uče kako gledati i čitati našu suvremenu vizualnu stvarnost. Gotovo odreda zamišljeni iznimno ambiciozno, Ljubičićevi identiteti, plakati, knjige, kampanje, čak i pakiranja koja je oblikovao, snažno govore o našem vremenu, govore o našoj percepciji, govore o tome što znači biti uronjen u svijet slika i informacija, kao što svi jesmo, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne.“

Nominacije za Veliku nagradu HDD-a

———- NOMINACIJA

Centar za posjetitelje Crna Roda, Osekovo

Produkt dizajn: Clinica studio d.o.o. (Vedran Kasap i Ozana Ursić)
Arhitektura: Roth i Čerina d.o.o. (Mia Roth i Tonči Čerina)
Grafički dizajn: Niko Mihaljević
Interpretacija: Ivana Fabrio
Ilustracija: Franka Tretinjak
Kiparski radovi: Borna Demel
Koncept multimedijalnih aplikacija: Novena
Art direktor multimedije: Vanja Cuculić
naručitelj: Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje Krapje 16, Jasenovac

Opis rada:
Stalni postav centra posjetiteljima tumači ključne prirodne fenomene ovog zaštićenog područja i specifičnosti suživota čovjeka i prirode. Kombinacijom mehaničkih i multimedijalnih izložaka, autorskih ilustracija, reljefa, gravura i kiparskih instalacija interpretirana je cjelovita priča dinamične ravnoteže života Lonjskog polja. Projekt se sastoji od dva objekta povezana edukativnim parkom i tri vidikovca. Objekti su izgrađeni od prirodnih materijala u skladu s morfologijom lokalne gradnje, a iz ritma kontinuiranih linijski postavljenih hrastovih planjki izrastaju prostorni elementi kroz koje drveni interijer u funkciji interpretacije postaje podloga za specifične izloške.

Obrazloženje nominacije:
Arhitektura centra za posjetitelje tankoćutno pristupa specifičnoj zatečenoj situaciji, stvarajući nenametljivi i uvažavajući dijalog s mjestom i vremenom. Oblikovanje trajnog postava, koje uključuje interpretaciju, vrsne ilustracije, dizajn multimedijalnih i predmetnih izložaka i namještaja te grafičku obradu cijelog prostora, nastavlja taj odmjereni pristup postižući skladnu višetaktilnu cjelinu. Centar se nalazi u srcu ratom poharane županije, koja se, usprkos obnovi, nikada nije oporavila, već je na silaznoj putanji već 25 godina, jako ubrzanoj razarajućim potresom iz prosinca 2020. godine. Osim što je izgradnjom centra stvoreno novo mjesto suvremene arhitekture i dizajna za unapređenje društveno-kulturne dimenzije života lokalnog stanovništva, projekt je i odličan primjer jačanja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Ovakvi projekti uistinu znače tektonske pomake i od presudne su važnosti za preživljavanje tog kraja.

———- NOMINACIJA

Oaza Books

Koncepcija, art direkcija, dizajn i uredništvo:
Oaza / Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar, Maša Poljanec
Suradnici na razvoju projekta:
oazabooks.com: Petra Milički (dizajn), Hrvoje Živčić (tipografija Bosco), 925Studio / Karla Jurić (fotografija), Mario Lončarić (razvoj web stranice)
Autori objavljenih izdanja:
Una Bauer, JJ Bibby, Ben Cain, Ivana Đula, Juan Echeverry, Hana Erdman, Tina Gverović, Sanja Iveković, Michael Kargl, Sven Klobučar, Ana Kovačić, Nina Kurtela, Ana Kuzmanić, Stefhany Yepes Lozano, Maja Marković, Gabriel Meija, Hana Miletić, Vedran Mimica, Maroje Mrduljaš, Jelena Oroz, Vijai Maia Patchineelam, Dino Pešut, Marko Pogačar, Adriana Lozano Román, Catalina Jaramillo Quijano, Stipan Tadić, Idis Turato, Nora Turato, Dubravka Ugrešić, Jasna Jasna Žmak
Partneri i suizdavači: University for Applied Sciences and Arts Antwerp, a.pass Posthogeschool voor Podiumkunsten vzw Bruxelles, Sveučilište u Rijeci, DeltaLab, MUO, MAO, Nova Iskra, Mikser, Werkraum Bregenzerwald

Opis projekta:
Oaza Books je nezavisna izdavačka inicijativa UO Oaza o suvremenoj umjetnosti i dizajnu s idejom proizvodnje, promocije i distribucije publikacija koje nude kritički i interdisciplinarni pristup radu i sadržajima. Oaza Books se od 2017. do danas razvija kroz 4 edicije: 1) oBook uključuje istraživačke, eksperimentalne, kritičke i teorijske publikacije; 2) aBook predstavlja jedinstvenu ediciju knjiga umjetnika na hrvatskoj sceni; 3) Oaza&Sons ima za cilj proizvodnju inteligentnih i inspirativnih ilustriranih umjetničkih knjiga za djecu i odrasle; 4) Oaza&Friends predstavlja ko-izdanja u kojima članice Oaze sudjeluju kao autorice dizajna.

Obrazloženje nominacije:
Ovaj neustrašivi projekt autoricama je pružio mogućnost stvaranja angažiranog interdisciplinarnog prostora djelovanja neopterećen ograničenjima sa kojima se dizajneri inače susreću u svome radu. Izbor suradnji, odabir tema, autorski pristup, oblikovanje i inzistiranje na vrhunskoj nekonfekcijskoj izradi zajedno izdižu produkciju knjiga daleko iznad sličnih u suvremenom izdavaštvu. K tome valja posebno pohvaliti izlazak iz užih okvira dizajnerske prakse karakterizirane postojanjem naručitelja u tržišnu bitku gdje su autorice višestruko nadjačane svime, osim superiornom kvalitetom svog proizvoda.

———- NOMINACIJA

Publikacije Kunsthalle Wien

Dizajn: Dejan Kršić i Lana Grahek
Suradnici: Communications, Offline Marketing Communications department Khw
Naručitelj: Kunsthalle Wien, Beč

Opis projekta:
Serija publikacija kreirana za Kunsthalle Wien kao dio projekta vizualnog identiteta. Vizualni identitet institucije nije zamišljen kao unaprijed kodificirani, top-down projekt, već kao skup elemenata i smjernica koje obilježavaju samu instituciju, dok svaka izložba ili edukativni projekt, ovisno o sadržaju, zahtjevima kustosa i umjetnika, ima svoj specifičan pristup. Definirana su dva formata publikacije, a čak se i logo pojavljuje u 3 verzije s varijacijama. Glavno institucionalno pismo je KhW Ping (Typotheque), a svaki od projekata karakteriziraju specifična tipografska pisma. Tako će vizualni identitet institucije biti krajnji proizvod zajedničkog višegodišnjeg anažmana.

Obrazloženje nominacije:
Veliki pomaci ostvareni su na oblikovnom planu ove serije, jer je bilo potrebno dati dizajnerski odgovor na teme vrlo širokog raspona, a dizajnerica i dizajner to su uspjeli bez nametanja hijerarhijski i formalno čvrstog oblikovnog okvira. Pristup otvorenog identiteta pokazuje se kao pravi izbor. Publikacije su rafinirano dorađene, različite, a ipak odlično funkcioniraju kao cjelina prepoznatljiva ne samo oku znalca, već i širokom krugu publike kojem su namijenjene. Posebno treba pohvaliti vrhunski angažman hrvatskih kustosica i dizajnera u prestižnoj inozemnoj instituciji.

Pregled hrvatskog dizajna 21/22

Na izložbi će biti predstavljena i tiskana publikacija Pregled hrvatskog dizajna 21/22, koja će na 500 stranica predstaviti radove selektirane za izlaganje u sklopu bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna 21/22. Publikacija predstavlja više od samog kataloga manifestacije. U prvom segmentu uključuje tekstove i intervjue domaćih i međunarodnih stručnjaka u području prakse, kritike i teorije dizajna, kako o tekućim, tako i o metodološkim, društvenim i kulturnim aspektima same dizajnerske prakse. Publikacije Pregled hrvatskog dizajna u tom su smislu nastojanje da se sadašnji trenutak hrvatskog dizajna kontekstualizira, kritički propita i arhivira. Drugi i najveći segment publikacije sadrži detaljan prikaz svih selektiranih radova u osam kategorija. Osim grafičkih i fotografskih reprodukcija, svi radovi predstavljeni su i kratkim tekstovima koji objašnjavaju polazišta, ideje i proces realizacije projekata. Treći segment publikacije prezentira aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog društva u razdoblju između dvije bijenalne izložbe. Pregled hrvatskog dizajna 21/22 otisnut je na papiru Magno Volume 135g i 300g (sponzor papira: Igepa Plana d.o.o.).