LUKA PERIĆ: “Razvoj digitalnog dizajna znači i razvoj novih tehnologija”

“Originalni „digitalni dizajneri“ nekoć su najčešće bili sami developeri koji su silom prilika bili one stop shop kod izrade web stranice, a pojam dizajner asocirao se uglavnom s industrijskim ili grafičkim dizajnom. Industrija je od tih gerilskih početaka značajno napredovala i njen je razvoj kontinuiran i nezaustavljiv. Digitalni dizajn usko je vezan uz razvoj novih tehnologija i samim time prisiljen je razvijati se i konstantno adaptirati, što dovodi do širenja sfera unutar kojih se UX/UI dizajn primjenjuje. To više nisu samo web stranice ili mobilne aplikacije, digitalni dizajn ključan je faktor različitih industrija – financijske, automobilske, health & wellness industrije, pa čak i urbanizma. ” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Autor fotografije na naslovnici: Nikola Zelmanović

 

Luka Perić (1988.) od 2011. godine radi u agencijskom okruženju u domeni vizualnih identiteta, ambalaža i marketinga. Diplomu Magistra dizajna stječe 2015. godine. Zapošljava se u multinacionalnoj softverskoj agenciji Infinum, što označava početak njegovog angažmana u području digitalnog dizajna. Tamo razvija znanja iz područja dizajna digitalnih proizvoda radom na domaćim i inozemnim projektima iz financijskog, transportnog i telekomunikacijskog sektora, te na projektima startup kompanija. Inicijalna konceptualizacija, oblikovanje korisničkog iskustva, vizualni dizajn te branding su bili njegova standarda zaduženja. Godine 2016. postaje voditelj dizajnerskog tima u Infinumu, čime postaje zadužen za usavršavanje internih procesa, menadžment i koordinaciju ljudi. Iste godine postaje i predavač na Infinum Design Akademiji gdje vodi besplatne radionice za studente koji se žele okušati u području razvoja web sučelja, mobilnih aplikacija te korisničkog iskustva. Godine 2017. postaje asistent Interaktivnih medija na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine s Ivanom Bjelajcem pokreće Studio Bien. Intervju s Lukom Perićem, nastao je povodom nadolazeće Izložbe hrvatskog dizajna 21/22.

 

OM: Prvi ozbiljniji susret s digitalnim dizajnom ostvarili ste u Infinumu, jednoj od najpoznatijih IT agencija u Hrvatskoj. Digitalni svijet, koji nam nikad nije bio dostupniji i bez kojeg više ni ne možemo zamisliti svoju svakodnevicu, potrebno je vizualno urediti i učiniti pristupačnim i jednostavnim za korištenjem. Upravo su nam tu najpotrebniji UX i UI dizajneri. Koliko je struka digitalnog dizajna napredovala kroz zadnjih 10-ak godina? Što biste izdvojili kao najveću promjenu koju je digitalni dizajn doživio u posljednje vrijeme?

LP: Digitalni mediji i digitalni proizvodi eksponencijalno se razvijaju, a pojam digitalnog dizajna kontinuirano mijenja svoju definiciju. Originalni „digitalni dizajneri“ nekoć su najčešće bili sami developeri koji su silom prilika bili one stop shop kod izrade web stranice, a pojam dizajner asocirao se uglavnom s industrijskim ili grafičkim dizajnom. Industrija je od tih gerilskih početaka značajno napredovala i njen je razvoj kontinuiran i nezaustavljiv. Digitalni dizajn usko je vezan uz razvoj novih tehnologija i samim time prisiljen je razvijati se i konstantno adaptirati, što dovodi do širenja sfera unutar kojih se UX/UI dizajn primjenjuje. To više nisu samo web stranice ili mobilne aplikacije, digitalni dizajn ključan je faktor različitih industrija – financijske, automobilske, health & wellness industrije, pa čak i urbanizma. Najveća je promjena zapravo činjenica da se digitalni dizajn više ne razvija reakcijom na nove tehnologije, već je razvoj različitih novih tehnologija uvjetovan upravo njegovim kontinuiranim napretkom.

Granular Group Web stranica

Granular Group Web stranica

 

OM: Ukoliko podrazumijevamo uključivanje i drugih disciplina u svakodnevni posao UX i UI dizajnera, dolazimo do faktora interdisciplinarnosti koja se sve češće naglašava u svijetu dizajna. Znanja dizajnera korisničkog sučelja potrebna su koliko u digitalnom, toliko i u „analognom“ svijetu, odnosno onome kojeg najčešće nazivamo produkt dizajnom, zaboravljajući pritom da su i mobilna aplikacija i web stranica produkti. Koliko vam je važna suradnja sa stručnjacima iz drugih područja?

LP: Interdisciplinarna suradnja je nužna prilikom rada na digitalnim proizvodima, ne samo među stručnjacima koji su dio tima neke agencije, nego i na relaciji agencija – klijent. U idealnom svijetu, na projektu bi imali stručnjake iz više različitih područja. Ne samo dizajnere i programere, već i stratege, brand dizajnere, copywritere, project managere, psihologe, analitičare i druge stručnjake koji su objektivno neophodni za produkciju izvrsnog i funkcionalnog proizvoda. Nažalost, u praksi je to rijetkost, najčešće iz financijskih razloga, pogotovo na projektima iz start up kategorije, a često i zbog masovne produkcije. Naravno, sve velike firme i sustavi koji razvijaju vlastite proizvode imaju vlastite, kućne stručnjake iz navedenih disciplina i svoju kvalitetu temelje upravo na interdisciplinarnoj suradnji.

"TalentLyft" alat za zapošljavanje Bien studio

“TalentLyft” vizualni identitet
Bien studio

 

OM: U prošlom izdanju Izložbe hrvatskog dizajna Bien studio nam se predstavio s web aplikacijom TalentLyft. Aplikacija je osmišljena kako bi firmama i njihovim kandidatima olakšala cijeli proces zapošljavanja. Na koji način nam dobar dizajn može i mukotrpan proces učiniti zabavnim i jednostavnijim? U kojoj su mjeri povratne informacije klijenata presudne u stvaranju konačnog proizvoda?

LP: Već godinama postoji x platformi za zapošljavanje i stalno se pojavljuju nove, ali većina ih se nije konceptualno odmaknula daleko od Plavog oglasnika. Takve platforme i dalje vuku korisnika kroz stresan i suhoparan proces zapošljavanja, na način pri kojem je i poslodavcu i potencijalnom zaposleniku teško naći pravi match za sebe. TalentLyft nije prvi koji je prepoznao taj problem, ali je definitivno jedan od prvih na tržištu koji je pronašao efikasno rješenje i ponudio dobar proizvod. Njihova platforma odličan je primjer kako oblikovanjem korisničkog iskustva možemo mijenjati i percepciju i navike. Također, izvrstan je primjer kvalitetne komunikacije na relaciji klijent – agencija, do one najvažnije klijent – krajnji korisnik. Takva kvalitetna komunikacija omogućava ispravno tumačenje povratne informacije klijenta, bez čega nema dobro kreiranog proizvoda. Svaki klijent najbolje poznaje svoj proizvod i svoje tržište, pa je njegova perspektiva iznimno bitna za naše razumijevanje problema koji za njega rješavamo. U krajnjoj liniji, digitalni proizvodi nisu jednokratni, pa njihov razvoj ne staje izlaskom na tržište. Potrebno ih je neprestano nadograđivati i tehnički i sadržajno, što je nemoguće uspješno obavljati bez redovitog i konkretnog feedbacka klijenta. Bien s TalentLyftom ima upravo takvu dinamiku, zahvaljujući kojoj se razvilo obostrano povjerenje zbog kojeg već nekoliko godina imamo uspješnu suradnju i neprekidno nadograđujemo izvrstan globalni proizvod.

 

Novalty Card

Digitalno bankarstvo

 

OM: Čistoća dizajna, vizualna preglednost web stranice kao što je include.eu koja svojim minimalizmom stavlja proizvod u prvi plan i omogućuje korisniku navigaciju bez poteškoća, sve poželjnije su karakteristike današnjih aplikacija i stranica. „Minimalistički“ dizajn pritom ne uskraćuje korisniku saznavanje dodatnih informacija, nego stvara više mogućnosti za interakciju. Što neku stranicu, poput include.eu, čini zanimljivom korisniku? Kojim se grafičkim elementima najčešće služite kako biste pružili korisniku drugačije iskustvo?

LP: Include.eu je prezentacijska web stranica, dakle doslovno služi za prezentaciju nekog proizvoda kupcu. Proizvod koji se prezentira može biti produkt – knjiga, stolica, stol, a može biti i drugi digitalni proizvod. Takve stranice su istisnule klasične kanale oglašavanja proizvoda zahvaljujući svojoj interaktivnosti. Kupcu omogućuju da bez posrednika istražuje proizvod ili ga čak konfigurira prema vlastitim potrebama, zbog čega korisnik ima dojam kontrole nad iskustvom. Minimalizam je popularan među tehnološkim tvrtkama jer optimalan izbor za prezentaciju te vrste proizvoda. Interaktivnost, nedostatak vizualnog šuma i direktnost poruke koju takav dizajn podrazumijeva ulijevaju povjerenje korisniku i utječu na dojam kredibiliteta.

"TalentLyft" alat za zapošljavanje Bien studio

“TalentLyft” alat za menadžment zapošljavanja
Bien studio

 

OM: Za aplikacije kao što su HAK i Pula+ Heritage Tour presudni su element karte kojima se korisnik orijentira u prostoru, te putem njih saznaje o znamenitostima, odnosno važnijim punktovima u gradu. Mjesta koja su nam sugerirana, označena su različitim piktogramima. Koliko nam takvi piktogrami, kao određena vrsta signalizacije na aplikaciji, pomaže u lakšem snalaženju i brzom pronalasku usluge koju tražimo?

LP: Piktogrami su sastavni dio svakog digitalnog proizvoda, ali istovremeno malen dio velikog sustava koji čini korisničko sučelje upotrebljivim. Piktogrami, odnosno ikone, svakako pomažu navigiranju kroz sučelje, ali ikone same po sebi nisu uvijek dovoljne, one se često čitaju iz šireg konteksta, a njega je potrebno kreirati drugim elementima. Bitno je ne zanemarivati funkcionalnost ikone zbog forme jer time žrtvujemo jednostavnost navigacije. Korisniku odraslom u pre-internet eri trebat će npr. dodatno tekstualno pojašnjenje pored ikone koju mlađi korisnik čita bez problema, a često je iskustvo takvog korisnika žrtvovano u korist vizualne atraktivnosti.

Srećom, kako su digitalni proizvodi već dugo dio naše svakodnevnice, etablirali su se UX patterni, odnosno obrasci ponašanja korisnika. Primjerice, ako vidite ikonu plusa, već znate da će ona vrlo vjerojatno kreirati nešto novo – novi email, novu poruku, novu fotografiju… Čak i ako vi toga niste svjesni, naučeni ste da to tako interpretirate. U tom slučaju nije potrebno pomagati ikoni jer ona postaje primarni način komuniciranja neke akcije u digitalnim proizvodima, kao što je to ikona plusa postala u 90% njih na tržištu. Ikone su postale jedan od mnogih primjera UX patterna koji nam olakšavaju korisničko iskustvo, time što sprječavaju tzv. cognitive load, odnosno ne opterećuju korisnika učenjem novih obrazaca ponašanja.

Granular Group Web stranica

Granular Group Web stranica

OM: Uloga dizajnera ustvari je i posrednička, budući da mora pomiriti ideje i potrebe klijenata sa željama budućih korisnika. U vaš je svakodnevni posao stoga uključeno razumijevanje osnovne psihologije – od pažljivog odabira boja ili tipografije koje će se koristiti na webu do promatranja obrazaca ponašanja korisnika na nekoj stranici. Kojim se načelima najčešće koristite prilikom dizajniranja? Je li manje doista i više, po vašem iskustvu?

LP: Kao dizajneri imamo zadani set alata i metodologija, a naš zadatak je da ih na svakom projektu adekvatno primijenimo. To podrazumijeva individualni pristup svakom projektu i svakom klijentu, te određenu sposobnost za interpretaciju očekivanja. Bez razumijevanja psihologije, teško možete razlučiti želje od potreba, što vas može dovesti do nefunkcionalnog krajnjeg proizvoda. Nema tu nekog određenog pravila, osim da je one size fits all potpuna zabluda, pokušavate li raditi kvalitetne i inovativne proizvode. Primjerice, postoje projekti koji traže 10 akcija na jednom ekranu,  a koje sve moraju biti dostupne korisniku u određenom trenutku. Takvo sučelje ne može biti jednostavno, ali ako u tom kaosu uspijete uspostaviti red pomoću hijerarhije, boja i efekata, pa npr. izdvojite 3 najčešće korištene akcije, onda ste smanjili šum u interakciji korisnika sa sučeljem. Nekada  treba preispitati upute koje je klijent dao i izaći van zadanih okvira. Iznenadili biste se kako klijent reagira na argumentiranu kritiku koju prati alternativni prijedlog potkrijepljen činjenicama. Najgore što nam može reći je ne.

ERGO aplikacija za digitalne nomade

Digitalno bankarstvo

 

 

OM: S Ivanom Bjelajcem 2017. godine osnivate Bien studio koji je danas afirmiran kao jedan od kvalitetnijih studija u Hrvatskoj specijaliziranih za dizajn digitalnih medija. Dok tim sastavljen od mladih i talentiranih dizajnera i dizajnerica očekuje proširenje i nove poslovne izazove, što vi kao susonivač studija smatrate važnim za njegovu budućnost? Čemu se nadate u nadolazećem razdoblju?

LP: Ivana sam upoznao kad sam počeo raditi u Infinumu i odmah se dogodila kemija. Brzo smo shvatili da se dobro nadopunjujemo i šalili smo se da ćemo jednog dana imati vlastiti studio. Nakon par godina i par velikih agencija iza nas, našli smo se u pravom trenutku na istoj valnoj duljini i tako se dogodio Bien. Tim kontinuirano raste s novim mladim dizajnerima, a mislim da je najbolje što im možemo pružiti osiguravanje široke palete projekata unutar koje će sami otkriti što im najbolje leži i što ih interesira. Neki se samo fokusiraju na UX, neki na UI, neki vole oboje i rade to odlično. Uvijek u zaposlenicima tražimo neku dodanu vrijednost, bilo da se radi o nekom posebnoj vještini ili iskustvu na specifičnim projektima. Nikada nismo zaposlili nekoga samo da bismo napumpali brojku u timu i nadam se da to nikad nećemo ni morati. Bitna nam je kvaliteta i kultura ljudi kojima smo okruženi, a pokazalo se da taj princip uvelike utječe na kvalitetu upita koje dobivamo i razinu projekata koje radimo. Nadam se da ćemo nastaviti rasti istim tempom i da ćemo uvijek biti u mogućnosti zadržati luksuz da kolege i klijente s kojima radimo biramo na temelju kvalitativnih principa.

Stemi app

STEMI Web stranica
Bien studio

 

 OM: Već šest godina prenosite studentima stečeno znanje, najprije kao predavač na Infinum Design akademiji, a zatim i na Studiju dizajna u ulozi asistenta Interaktivnih medija. Što je studentima danas najvažnije, što ih najviše zanima? Na koje ih načine pripremate za praktični rad na tržištu?

LP: Uz kolegu Emila Flatza izvodim nastavu na kolegijima Osnove interaktivnih medija za studente preddiplomskog, te Interkativni mediji za studente diplomskog studija. Studenti preddiplomskog studija se na našem kolegiju prvi put susreću sa screen dizajnom, pa je naš zadatak da ih upoznamo s osnovama i damo im alate s kojima će na diplomskoj razini razvijati svoje projekte. Znanje koje steknu na Osnovama, omogućava nam da im damo puno više slobode na diplomskom studiju. Naša dužnost je da ih cijelo vrijeme držimo up to date s trendovima u industriji, kako bi sa studija izašli spremni za realno tržište. Kod pripreme nastave iznimno nam je bitno da pratimo nove industrijske standarde, a isto očekujemo i od studenata jer nam to omogućava kvalitetan dijalog. Kako oboje aktivno radimo u industriji, sa stvarnim klijentima, pokušavamo im prenijeti svoja iskustva jer smatramo da je bitno da se upoznaju sa svim elementima svog budućeg zanimanja, pa tako i onima koji se nalaze van dizajniranog ekrana.

Studentski projekti uvijek imaju dosta slobode i nastaju u idealnim laboratorijskim uvjetima, pa im se trudimo pokazati realnu perspektivu ili povući paralelu na vlastita iskustva. Dobili smo dojam da im je upravo to najzanimljivije i najkorisnije, jer na neki način potiče preispitivanje vlastitog rada, motivira znatiželju i potiče ih da budu još bolji.

 

Stemi app

STEMI Web stranica
Bien studio

 

OM: Smatrate li da je korona kriza zapravo ubrzala razvoj digitalnih medija ili je ipak ostavila neželjene posljedice? Koliko se njezini utjecaji osjećaju i u radovima pristiglim u kategoriji dizajna digitalnih medija i interakcija za Izložbu hrvatskog dizajna 21/22?

LP: Zahvaljujući pandemiji i činjenici da se život iz stvarnog prebacio u digitalni, razvoj digitalnih medija je eksplodirao. Praktički se svo poslovanje moralo prebaciti u digitalnu sferu što je značilo ogroman broj novih klijenata, ali i ogroman broj inovativnih rješenja za probleme tih klijenata. Ne samo da je kriza utjecala na razvoj samih proizvoda i poslovnih strategija, nego i na položaj zaposlenika i način rada. Remote work je iz egzotične ideje koju su prakticirale malobrojne inovativne tvrtke, postao potpuni mainstream.

Kao i u većini industrija, u dizajnu digitalnih proizvoda prevladavao je stav da on-site rad omogućava veću razinu produktivnosti iz jednostavnog razloga što je to garantiralo bolju komunikaciju i brže djelovanje. Mogli ste okupiti sve ljude koji su vam potrebni u jednu sobu i riješiti problem u kratkom roku, a dojam je bio da online to jednostavno nije moguće. Pandemija je dokazala suprotno. Prisilila je zaposlenike da mijenjaju navike brže nego ikad, ali je također natjerala kreatore digitalnih proizvoda na usavršavanje svojih alata i platformi u kategoriji profesionalne komunikacije i organizacije. Fascinantno je koliko se prosječan način poslovanja, neovisno o kojoj se industriji radi, promijenio u kratkom roku zahvaljujući digitalnim proizvodima.

Prvi put sudjelujem kao član žirija i moram primijetiti očit nastavak pozitivnog trenda razvoja i promišljanja koji je pokrenula korona kriza. Veseli me raznolikost, nisu tu samo web stranice i mobilne aplikacije, već i interesantni postavi interaktivnih izložbi koje su uvijek atraktivan način upotrebe digitalnog dizajna. Ono što me malo razočaralo je slab odaziv u kategoriji studentskih radova, njih samo šest. Ovim putem bih pozvao mlade dizajnerice i dizajnere da se obavezno prijave na iduću izložbu. Prijava vam može donijeti vidljivost, a ujedno možete doprinijeti i razvoju domaće dizajnerske scene.