grcic portret Diskurs

ANTE FILIPOVIĆ GRČIĆ: Biti profesionalac znači ne mistificirati svoj lik i djelo

“Ne pada na pamet biti u sukobu sa samim sobom dok nešto dizajniram. Imati vlastiti ured za dizajn znači i biti pragmatičan: postoje obveze koje se moraju ispunjavati, ali nikada zbog njih nisam odstupio od vlastitih estetskih i etičkih kriterija. Znači to još nešto: ne prihvaćati svaku ponudu ma kakav novac bio iza nje. Izgubiti kredibilitet značilo bi pucati u vlastitu kreativnost.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Ana Martina Bakic i Ivana Knez [d]razgovor

[d]razgovor: ANA MARTINA BAKIĆ & IVANA KNEZ

U petak 27. rujna u 19 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s ANOM MARTINOM BAKIĆ i IVANOM KNEZ iz arhitektonskog studija DIAPROJEKTOR. Razgovor se održava na zadnji dan izložbe PROSTORNI MEHANIZMI, a tematizirat će prije svega njihovu scenografsku praksu i scenografiju kao medij, promišljanje scenskog prostora, suradničke dinamike karakteristične za rad u kazalištu te dodirne točke arhitekture, scenografije i dizajna. Moderator razgovora ovog je puta kazališni kritičar IGOR RUŽIĆ.

diaprojektor (1) Tekstovi

Prostor, mehanizam, tijelo, tekst — scenografije Ane Martine Bakić i Ivane Knez

“Bakić i Knez često naglašavaju važnost scenografske promjene u scenskom tkivu kao prostoru u kojem koncentriraju većinu svojih arhitektonskih invencija. Za razliku od brechtovske vizije kazališta u kojoj se dramski tekst razgrađivao u korist općih političkih poruka ili suvremenih scenografskih trendova, poput rada Roberta Wilsona u čijoj je kazališnoj viziji scenografija postala čak i važnija od samog dramskog teksta, pristup Ane Bakić i Ivane Knez suvremen je upravo po njihovoj smjernosti i poštovanju ravnopravnosti svih sastavnih komponenti kazališta” – PIŠE: IVAN RUPNIK

barbara naslovna razgovor [d]razgovor

VIDEO: Barbara Blasin – Kontinuitet i diskontinuitet progresivnih ženskih časopisa

Pogledajte snimku [d]razgovora s grafičkom dizajnericom i fotografkinjom BARBAROM BLASIN, održanog 9. srpnja 2019. povodom izložbe “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.”. Izložba koju je Barbara kurirala bavila se publikacijama ženskih feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine 1930-ih do sredine 1940-ih, a ovom prilikom razgovarali smo detaljnije o kontekstu u kojem su se ti časopisi pojavljivali, tko ih je i kako uređivao, kakve međunarodne veze i utjecaji postoje među njima itd. Razgovor je vodila povjesničarka umjetnosti IVANA BAGO

naslovna tekst ilic 3 Tekstovi

Trenutak pred katastrofu – dizajn, ilustracija i strip Mirka Ilića

“Doista, gdje god se našli u Ilićevom golemom ilustratorskom, dizajnerskom i stripovskom opusu naići ćemo na snažne i pamtljive slike, na kompleksne misli prenesene na sažet, efektan i komunikativan način, na autora sposobnog dozvati i najdramatičnije spoznaje o svijetu u kojem živimo bez imalo doslovnosti i površinske ekspresivnosti. Mirko Ilić je netko tko stvari razumije na vrlo apstraktan, verbalan način, a interpretira ih na prikazivački, vizualan način u kojem sve verbalno, pa i naše tumačenje, djeluje nemoćno u artikulaciji onog što vidimo”
– PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

razgovor mitrovic suran Video

VIDEO: Ivica Mitrović & Oleg Šuran

Pogledajte snimku [d]razgovora s IVICOM MITROVIĆEM i OLEGOM ŠURANOM, održanog 23. svibnja povodom njihove izložbe “Nove refleksije o spekulativnosti – Spekulativni dizajn i edukacija”. Tema razgovora bili su novi kritički pogledi na spekulativnu dizajnersku praksu te spekulativni dizajn u visokoškolskoj edukaciji dizajnera danas, a Mitrović i Šuran su jedni od protagonista ove prakse, koji su je u Hrvatskoj i inaugurirali sredinom desetljeća serijom radionica, izložbi i publikacija. Razgovor je vodio Marko Golub.

barbarabla web [d]razgovor

[d]razgovor: BARBARA BLASIN ● Kontinuitet i diskontinuitet progresivnih ženskih časopisa

U utorak 9. srpnja 2019. u 20 sati u HDD galeriji (Boškovićeva 18) održat će se [d]razgovor s grafičkom dizajnericom i fotografkinjom BARBAROM BLASIN, autoricom izložbe “ŠIRITE ŽENSKI SVIJET! DIZAJN PROGRESIVNIH ŽENSKIH ČASOPISA 1934. – 1946.” Sama ta izložba dala nam je pregled publikacija različitih ženskih, feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine tridesetih do prvih poratnih godina, a kroz razgovor ćemo nastojati dobiti dublji uvid u kontekst u kojem su se ti časopisi pojavljivali, tko ih je i kako uređivao, kakve međunarodne veze i utjecaji postoje među njima i slično. Razgovor će voditi povjesničarka umjetnosti IVANA BAGO.

_DSC4500 (Custom) mailchimp Tekstovi

“ZA ŽENE SVIH DRUŠTVENIH SLOJEVA!” O progresivnim ženskim časopisima 30-ih i 40-ih

“Od sredine 1930-ih nakon unaprjeđenja tiskarskih tehnika, prvenstveno ofseta koji početkom 1930-ih postaje dominantna tehnologija za tiskanje ilustriranih časopisa i uslijed nove političke aktivacije ženskih udruženja nakon pada diktature 1934. godine, ženske organizacije počinju tiskati časopise u većim nakladama i promišljeno uređene, kako bi bili zanimljiviji i pristupačniji širem broju žena. Uredništva će početi voditi brigu o dizajnu, te će časopisi i svojom likovnom opremom zagovarati ideje udruženja. Časopisi će biti bogato opremljeni fotografijama i ilustracijama, a dizajn nekih naslovnica zaista jest progresivan” – PIŠE: BARBARA BLASIN

avdvad Video

VIDEO: Tonči Vladislavić

Pogledajte snimku [d]razgovora s dizajnerom i teoretičarom mode TONČIJEM VLADISLAVIĆEM, održanog kao dio popratnog programa “Znak, uzorak, rešetka: prema teorijskom i proizvodnom glosariju” koja je održana u HDD galeriji u travnju ove godine. Osim projekta zabilježenog ovom izložbom, govorili smo o sveukupnom djelovanju ovog autora u području modnog i tekstilnog dizajna, dugogodišnjem sveučilišnom radu, obrazovanju modnih dizajnera, modi u kontekstu industrije i njenim društvenim implikacijama. Moderatorica je bila povjesničarka umjetnosti i Vladislavićeva suradnica u CIMO – Centru za istraživanje mode i odijevanja LEA VENE.

logo-protiv-kaosa Diskurs

Objavljena knjiga LOGO PROTIV KAOSA — IDENTITETSKI DIZAJN BORISA LJUBIČIĆA

Iz tiska je upravo izašla knjiga LOGO PROTIV KAOSA — IDENTITETSKI DIZAJN BORISA LJUBIČIĆA autora Marka Goluba, objavljena u izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva. Ovo malo monografsko izdanje, na 160 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, daje pregled Ljubičićevog dizajnerskog opusa u području vizualnih identiteta, odnosno dizajna znakova i logoa od 1970. do danas. Knjiga je objavljena zahvaljući financijskoj potpori Zaklade Adris, prvu promociju planiramo za rujan, ali možete je nabaviti već sada po cijeni od 120 kn.

3508033388_df87e45810_b Praški kvadrijenale

“Psihodelija na djelu” – Ivan Marušić Klif od vizualne umjetnosti do kazališta i natrag

“U svakom od područja svojeg djelovanja Klif angažira svoje vještine različitih provenijencija, tehničkih i umjetničkih disciplina, pri čemu je promatraču dostupan vizualni užitak u slojevitosti prikazanih materijala. U scenskim rješenjima prostornost je ovisna o dramskom predlošku i potrebama izvođača, a u likovnima ona omogućava kretanje promatrača i njegovu interakciju s djelom, ne samo vizualnu, iz različitih perspektiva promatranja, već i participativnu, koja utječe na krajnji ishod ponašanja djela samoga” – PIŠE: JANKA VUKMIR

Sonda_6320 Intervju

JELENA FIŠKUŠ & SEAN POROPAT (Studio Sonda): „Sve počinje od informacije“

“Nikad ne radimo tri rješenja koja su lijepa, pa onda klijent bira koje mu se od njih više sviđa. Ako polazite od problema, ili od osnovne, kvalitetno postavljene informacije, vrata vam se samo otvaraju jedna za drugima i počnete uviđati taj jedan jedini logičan put, a ne njih tri ili pet. Rezultat naposlijetku nije projekcija naših kreativnih zamisli, nego nešto što jasno proizlazi iz strpljive i intenzivne komunikacije i suradnje s klijentom. Ovakav princip rada nam je važan, konstantno ga preispitujemo, razvijamo, nadograđujemo i prenosimo na nove generacije suradnika” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

sonda naslovna tekst Tekstovi

UŠČUVAN, KAO NOV! – Sondin dizajn sa šterne

“U Sondinom dizajnu nema autorskog potpisa, nema traga rukopisu koji bi ih odao, ili kojim bi se sami namjerno odali ne bi li ostavili svoj pečat na svemu što rade. Nema ga jer je Sondin dizajn sav u konceptima, u dobrim idejama koje su jasno i razumljivo artikulirane i kao takve uvijek vrlo lako pronalaze svoju vizualnu formu, sebi prikladan medij, materijal, sredstvo komunikacije. Zato se i jednako dobro snalaze u vrlo različitim kontekstima, kao što i lako nalaze načina da budu drugačiji i onda kada više puta iznova interpretiraju istu temu” – PIŠE: MARKO GOLUB

tonci vladislavic portret Intervju

TONČI VLADISLAVIĆ: “Fantazija se nametnula ne kao dio stvarnosti, već kao zamjena za stvarnost”

“Profesionalni dizajner drugačije sudjeluje u društvenoj stvarnosti negoli umjetnik, njegov proizvod po defaultu predstavlja demokratičan proizvod i uključuje sve dimenzije društvene odgovornosti. Dizajnu nije dano da proizvodi ekskluzivni, skupi predmet već da traži put prema proizvodu koji uvažava ljudske potrebe i mogućnost što šire prisutnosti u društvenoj praksi. Zato izvor mog zazora od ‘dodatne vrijednosti’ vidim u opasnosti da se dizajnerski predmet ekskluzivira umjesto demokratizira.” – RAZGOVARALA: JANA GAMILEC

tonci portret 2 [d]razgovor

[d]razgovor: TONČI VLADISLAVIĆ

U srijedu 17. travnja u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s dizajnerom i teoretičarom mode TONČIJEM VLADISLAVIĆEM. Razgovor je dio popratnog programa aktualne izložbe “Znak, uzorak, rešetka: prema teorijskom i proizvodnom glosariju”, a u njemu ćemo, osim aktualnog projekta zabilježenog ovom izložbom, govoriti o sveukupnom djelovanju ovog autora u području modnog i tekstilnog dizajna, dugogodišnjem sveučilišnom radu, obrazovanju modnih dizajnera, modi u kontekstu industrije i njenim društvenim implikacijama. Moderatorica će biti povjesničarka umjetnosti i Vladislavićeva suradnica u CIMO – Centru za istraživanje mode i odijevanja LEA VENE.

08 Tekstovi

Figura matematičkog tepiha

“Iz tako vizualno reduciranog, modularno-rešetkastog pristupa pojavljuju se svojstva matematičke logičke analize koja oživljavaju velike „priče o skupovima“ iz teorije beskonačnih skupova (primjerice, kako točaka na segmentu ima koliko i u kvadratu). Jedna je od takvih, no zornih a ne apstraktnih, Vilenkinova je priča koja se oslanja na narativ međuplanetarnog putnika iz SF romana ‘Solaris’ pisca Stanislawa Lema o neobičnom svemirskom hotelu koji je imao beskonačno mnogo soba, ali popunjenih, a u koje je trebalo smjestiti još beskonačno mnogo gostiju” – PIŠE: SONJA BRISKI UZELAC

anicic naslovna Video

VIDEO: Mario Aničić – Dizajn, nezavisna kultura i eksperimentalni tisak

Nikad nije kasno za novi video! Sredinom veljače snimili smo [d]razgovor održan povodom izložbe “Tiskaj bez crne, ekstremno upojno! Dizajn za Drugo more 2002. – 2015.” u kojem su moderatori MARKO GOLUB i BOJAN KRIŠTOFIĆ unakrsno ispitivali MARIJA ANIČIĆA i DAVORA MIŠKOVIĆA. Razgovaralo se o Aničićevim eksperimentima u tehnologiji tiska, pitanjima odnosa dizajna i nezavisne kulture, specifičnoj poziciji Rijeke u kontekstu inovativnih kulturnih i umjetničkih praksi, načinima na koje dizajn utjelovljuje one vrijednosti za koje se zalaže Drugo more itd.

P1740863 (Custom) Tekstovi

Uzorak i rešetka – polje prisutnog ili odsutnog znaka

“Treba imati u vidu da je tepih (sag) u povijesnom nastanku simbolički mišljen kao vrt i da je oduvijek baratao prostorom u kojem se tkanjem potke na osnovu vizualni elementi pojavljuju kao vizualni kodovi koji se međusobno odnose kao strukturni označitelji mreže, tj. rešetke. Sama rešetka zapravo je konstrukcija, unutarnja struktura prostora, polja, a crtani elementi (uzorci) kao tragovi ucrtavaju samo vrijeme. Kroz cijelu povijest plošnog mišljenja oni su svojevrsna abeceda strukturiranog teksta, pismo koje se upisivanjem dovodi do sintakse” – PIŠE: TONČI VLADISLAVIĆ

70 Ruska avangarda Flaker naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e

“Posebna draž Mallarméove poeme je i u tome što je kvadratni format iskorišten tako da se čita kao slijed cinemaskopskih duplerica, gdje tekst slobodno pluta cijelom širinom formata, a sam naslov poeme i još neke rečenice provlače se raščlanjeni kroz cijeli knjižni blok kao snažni naglasci. S druge strane, Marovićeva ‘Hembra’ upravo obiluje čudnim intervencijama u slogu, gdje osim inicijala i predimenzioniranih numeracija poglavlja poeme (koje se slobodno rotiraju po 90 ili 180 stupnjeva), Arsovski namjerno uvećavanjem akcentira i pojedine slovne i još češće  — interpunkcijske znakove” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

10 Razlog biblioteka naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 2. dio: Razlog, Život umjetnosti i Kolo

“Već iz ovog doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno se da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju, imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji. U tom je periodu njegovo djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje – Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu od ranih 60-ih do sredine 70-ih, te izdavački program Centra za kulturnu djelatnost (CeKaDe) od sredine 70-ih do kraja osamdesetih” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

71 umjetnost galerija sc naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 1. dio: Problemi interpretacije

“Problem stilističkog pozicioniranja rada Arsovskog otvara niz problema i pitanja o kojima će se nužno još raspravljati. Unatoč činjenici da se Arsovski autorski formira u razdoblju visokog modernizma (odnosno njegovoj drugoj, kasno-modernističkoj fazi), uranjajući u tumačenje specifičnih postupaka koje koristi  — poput kolažiranja, preplitanja elemenata popularne i visoke kulture, a naročito eklektičnog i radikalno nekonvencionalnog korištenja tipografije, koji su u mnogim aspektima bliski postmodernizmu 80-ih i 90-ih godina  — skloni smo njegov rad čitati prije kao stilsku anomaliju u njegovom vlastitom kontekstu nego kao neku anticipaciju perioda koji će uslijediti mnogo kasnije” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

P1740162 Diskurs

Promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL. 1

U utorak 19. ožujka u 19 sati u Kući arhitekture ORIS održat će se promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL.1 autora i urednika MARKA GOLUBA. O ovom novom izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva govorit će predsjednica HDD-a MAŠA MILOVAC, kritičar dizajna i arhitekture, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik časopisa Oris MAROJE MRDULJAŠ, povjesničarka umjetnosti i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu SANJA SEKELJ, dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ te sam autor. Prilikom promocije knjigu ćete moći kupiti po promotivnoj cijeni od 150 kn.

P1730688 copy Diskurs

Objavljena knjiga FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – Dokumenti Vol. 1

Iz tiska je upravo izašla knjiga FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL. 1 autora i urednika MARKA GOLUBA, u izdanju HDD-a. Knjiga je zamišljena kao zbirka tekstova, grafičkih i fotografskih materijala i druge dokumentacije prikupljene od 2009. do 2018. godine putem niza izložbi i istraživanja posvećenih dizajnerskom nasljeđu, bitnim fenomenima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, individualnim dizajnerskim opusima itd. Knjiga stoga ima dvostruku ulogu – s jedne strane zabilježiti prvih deset godina djelovanja HDD galerije barem u jednom segmentu njenih aktivnosti, a s druge što cjelovitije prikazati sve one rakurse na hrvatski dizajn koje su nam pojedinačni izložbeni projekti rasvjetljavali.

anicic razgovor naslovna [d]razgovor

[d]razgovor: Mario Aničić / Dizajn, eksperimentalni tisak i nezavisna kultura

U četvrtak 21. veljače s početkom u 20 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor na temu “Dizajn, eksperimentalni tisak i nezavisna kultura”. Ovaj javni razgovor je popratno događanje uz izložbu Marija Aničića “Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!” koja daje pregled dizajna Marija Aničića i Jele Dominis za udrugu Drugo more u Rijeci od 2002. do 2015. U razgovoru će sudjelovati dizajner Mario Aničić, Davor Mišković iz Drugog mora te Bojan Krištofić i Marko Golub.

anicic (5) (Custom) Tekstovi

Oblikovanje plovidbe Drugim morem

“Aničićev estetski, konceptualno, i ne manje važno, tehnološki rafiniran pristup dizajniranju ili oblikovanju neprofitne kulture od samog početka je bio ugođen s međunarodnim strujanjima u dizajnu prošlog desetljeća, ponajprije zapadnoeuropskim, gdje je nakon postmoderno kaleidoskopskih, “anything goes” devedesetih iznova otkrivana vrijednost spoznaja prvaka modernizma; a pored daljnjeg eksperimentiranja s novim mogućnostima (digitalnog) tiska i reprofotografije, vodeći autori posvetili su se mirenju šarma citatnosti i potreba funkcionalnosti” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

anicic burleska NASLOVNA Tekstovi

Izgaranje u tisku: o dizajnu Marija Aničića i Jele Dominis za Drugo more 2002. – 2015.

“Kao što Drugo more njeguje jedan refleksivan, kritički odnos prema društvu, tako i Aničić njeguje jednako takav pristup vlastitom mediju tiska prema kojemu ima naročito afektivan odnos kao dizajner. Kao što Drugo more djeluje u području presijecanja i sinergije različitih umjetničkih disciplina, društvenog angažmana i aktivizma, tako i Aničićev pristup grafičkom dizajnu, već na toj tehnološkoj razini, ukazuje upravo na sinergiju i međudjelovanje” – PIŠE: MARKO GOLUB

Safety-rubber-gloves,-naslovnica-kataloga,-RIS,-sredina-60-ih Tekstovi

Bekarov svijet slika i riječi

“Možda najveći doprinos Dušana Bekara komercijalnom dizajnu, koji proizlazi iz prirođene sklonosti novim tehnologijama i eksperimentu, jest implementacija suvremenih trendova s područja umjetničkih istraživanja prostora slike, u najširem smislu, u vizualnu poruku namijenjenu prosječnom potrošaču. Bekarov svijet slika i riječi, u kojemu aktivno participiramo kao potrošači već desetljećima, gotovo da se i ne spominje u pregledima grafičkog dizajna i likovne scene općenito od 50-ih do danas” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

m_HDD_dR_Sven i Bojan_final.mp4_snapshot_33.15_[2018.12.24_13.51.30] [d]razgovor

VIDEO: Bojan Krištofić & Sven Sorić – Tko radi scenu?

Pogledajte video snimku [d]razgovora s Bojanom Krištofićem i Svenom Sorićem koji je, povodom izložbe “Tko radi scenu? Dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj 2011. – 2018.”, vodio Marko Golub. U razgovoru smo pokrili širok spektar tema, od toga što uopće definira scenu o kojoj govorimo, na koje su sve načine dizajneri povezani s njom, koliko je i kako sve recentna dizajnerska produkcija za glazbenu scenu drukčija od one u prethodnim razdobljima te koje su njene specifičnosti u odnosu na ostatak vizualnog komuniciranja u Hrvatskoj danas.

Fragmenti dizajnerske pvijesti - foto Jadran Boban Diskurs

Mini-konferencija FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI

U petak 14.12.2018. s početkom u 19 sati održat će se mini-konferencija Fragmenti dizajnerske povijesti u kojoj će sudjelovati Koraljka Vlajo, Goran Martin Štimac, Alira Hrabar Oremović te Lana Cavar & Narcisa Vukojević. Ovo događanje odvija se ususret realizacije knjige pod nazivom “Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti Vol.1” koja će biti otisnuta u siječnju 2019. godine, a okuplja različitu dokumentaciju, tekstove, fotografije i druge materijale nastale u sklopu istraživanja i izložbi o povijesti i mapiranju hrvatskog dizajna provedenih pod okriljem HDD galerije od 2009. do danas.

Dio postava izložbe, fotografija: Boris Cvjetanović Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

trbuljak d razgovor [d]razgovor

[d]razgovor: Goran Trbuljak + Predavanje: Grafički dizajn i konceptualna umjetnost

U četvrtak 6.12.2018. s početkom u 19 sati održat će se dva završna događanja uz izložbu grafičkog dizajna Gorana Trbuljaka “Oblikovanje linijom manjeg otpora”. Večer počinje jednosatnim predavanjem Marka Goluba “Ovaj plakat nije dobar plakat – Grafički dizajn i konceptualna umjetnost”, nakon čega ćemo sjesti s našim gostom, Goranom Trbuljakom, i razgovarati o njegovom dizajnerskom opusu od ranih 70-ih do kraja 90-ih godina. Moderatori razgovora bit će voditelj HDD galerije Marko Golub i kustos izložbe “Goran Trbuljak – Oblikovanje linijom manjeg otpora” Darko Fritz.

naslovnica mreza hrane Plan D

Za korisnike / za ljude – Etički pogledi na dizajn

“Osim što su omogućile snažnije i frekventnije umrežavanje te dohvaćanje novih publika i tržišta za dizajnere, društvene su mreže istovremeno nametnule i nova pravila komuniciranja, kao i estetske trendove koji su uskoro počeli upravljati ne samo načinima na koje prezentiramo dizajn, već i načinima na koje ga promišljamo i oblikujemo. Prezentacija kao cilj, svrha i izvor počela je parazitirati gotovo sve domene dizajna, pa čak i one koje djeluju na frontama društvenih i ekoloških inicijativa, a koje su se već mnogo puta našle na meti kritika jer nerijetko zapadaju u površnost estetskog etera i populizam” – PIŠU: KARLA PALISKA & PETRA MILIČKI