sonda naslovna tekst Tekstovi

UŠČUVAN, KAO NOV! – Sondin dizajn sa šterne

“U Sondinom dizajnu nema autorskog potpisa, nema traga rukopisu koji bi ih odao, ili kojim bi se sami namjerno odali ne bi li ostavili svoj pečat na svemu što rade. Nema ga jer je Sondin dizajn sav u konceptima, u dobrim idejama koje su jasno i razumljivo artikulirane i kao takve uvijek vrlo lako pronalaze svoju vizualnu formu, sebi prikladan medij, materijal, sredstvo komunikacije. Zato se i jednako dobro snalaze u vrlo različitim kontekstima, kao što i lako nalaze načina da budu drugačiji i onda kada više puta iznova interpretiraju istu temu” – PIŠE: MARKO GOLUB

tonci vladislavic portret Intervju

TONČI VLADISLAVIĆ: “Fantazija se nametnula ne kao dio stvarnosti, već kao zamjena za stvarnost”

“Profesionalni dizajner drugačije sudjeluje u društvenoj stvarnosti negoli umjetnik, njegov proizvod po defaultu predstavlja demokratičan proizvod i uključuje sve dimenzije društvene odgovornosti. Dizajnu nije dano da proizvodi ekskluzivni, skupi predmet već da traži put prema proizvodu koji uvažava ljudske potrebe i mogućnost što šire prisutnosti u društvenoj praksi. Zato izvor mog zazora od ‘dodatne vrijednosti’ vidim u opasnosti da se dizajnerski predmet ekskluzivira umjesto demokratizira.” – RAZGOVARALA: JANA GAMILEC

tonci portret 2 [d]razgovor

[d]razgovor: TONČI VLADISLAVIĆ

U srijedu 17. travnja u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s dizajnerom i teoretičarom mode TONČIJEM VLADISLAVIĆEM. Razgovor je dio popratnog programa aktualne izložbe “Znak, uzorak, rešetka: prema teorijskom i proizvodnom glosariju”, a u njemu ćemo, osim aktualnog projekta zabilježenog ovom izložbom, govoriti o sveukupnom djelovanju ovog autora u području modnog i tekstilnog dizajna, dugogodišnjem sveučilišnom radu, obrazovanju modnih dizajnera, modi u kontekstu industrije i njenim društvenim implikacijama. Moderatorica će biti povjesničarka umjetnosti i Vladislavićeva suradnica u CIMO – Centru za istraživanje mode i odijevanja LEA VENE.

08 Tekstovi

Figura matematičkog tepiha

“Iz tako vizualno reduciranog, modularno-rešetkastog pristupa pojavljuju se svojstva matematičke logičke analize koja oživljavaju velike „priče o skupovima“ iz teorije beskonačnih skupova (primjerice, kako točaka na segmentu ima koliko i u kvadratu). Jedna je od takvih, no zornih a ne apstraktnih, Vilenkinova je priča koja se oslanja na narativ međuplanetarnog putnika iz SF romana ‘Solaris’ pisca Stanislawa Lema o neobičnom svemirskom hotelu koji je imao beskonačno mnogo soba, ali popunjenih, a u koje je trebalo smjestiti još beskonačno mnogo gostiju” – PIŠE: SONJA BRISKI UZELAC

anicic naslovna Video

VIDEO: Mario Aničić – Dizajn, nezavisna kultura i eksperimentalni tisak

Nikad nije kasno za novi video! Sredinom veljače snimili smo [d]razgovor održan povodom izložbe “Tiskaj bez crne, ekstremno upojno! Dizajn za Drugo more 2002. – 2015.” u kojem su moderatori MARKO GOLUB i BOJAN KRIŠTOFIĆ unakrsno ispitivali MARIJA ANIČIĆA i DAVORA MIŠKOVIĆA. Razgovaralo se o Aničićevim eksperimentima u tehnologiji tiska, pitanjima odnosa dizajna i nezavisne kulture, specifičnoj poziciji Rijeke u kontekstu inovativnih kulturnih i umjetničkih praksi, načinima na koje dizajn utjelovljuje one vrijednosti za koje se zalaže Drugo more itd.

P1740863 (Custom) Tekstovi

Uzorak i rešetka – polje prisutnog ili odsutnog znaka

“Treba imati u vidu da je tepih (sag) u povijesnom nastanku simbolički mišljen kao vrt i da je oduvijek baratao prostorom u kojem se tkanjem potke na osnovu vizualni elementi pojavljuju kao vizualni kodovi koji se međusobno odnose kao strukturni označitelji mreže, tj. rešetke. Sama rešetka zapravo je konstrukcija, unutarnja struktura prostora, polja, a crtani elementi (uzorci) kao tragovi ucrtavaju samo vrijeme. Kroz cijelu povijest plošnog mišljenja oni su svojevrsna abeceda strukturiranog teksta, pismo koje se upisivanjem dovodi do sintakse” – PIŠE: TONČI VLADISLAVIĆ

P1740425 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e

“Posebna draž Mallarméove poeme je i u tome što je kvadratni format iskorišten tako da se čita kao slijed cinemaskopskih duplerica, gdje tekst slobodno pluta cijelom širinom formata, a sam naslov poeme i još neke rečenice provlače se raščlanjeni kroz cijeli knjižni blok kao snažni naglasci. S druge strane, Marovićeva ‘Hembra’ upravo obiluje čudnim intervencijama u slogu, gdje osim inicijala i predimenzioniranih numeracija poglavlja poeme (koje se slobodno rotiraju po 90 ili 180 stupnjeva), Arsovski namjerno uvećavanjem akcentira i pojedine slovne i još češće  — interpunkcijske znakove” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

P1740449 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 2. dio: Razlog, Život umjetnosti i Kolo

“Već iz ovog doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno se da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju, imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji. U tom je periodu njegovo djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje – Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu od ranih 60-ih do sredine 70-ih, te izdavački program Centra za kulturnu djelatnost (CeKaDe) od sredine 70-ih do kraja osamdesetih” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

header 1 Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 1. dio: Problemi interpretacije

“Problem stilističkog pozicioniranja rada Arsovskog otvara niz problema i pitanja o kojima će se nužno još raspravljati. Unatoč činjenici da se Arsovski autorski formira u razdoblju visokog modernizma (odnosno njegovoj drugoj, kasno-modernističkoj fazi), uranjajući u tumačenje specifičnih postupaka koje koristi  — poput kolažiranja, preplitanja elemenata popularne i visoke kulture, a naročito eklektičnog i radikalno nekonvencionalnog korištenja tipografije, koji su u mnogim aspektima bliski postmodernizmu 80-ih i 90-ih godina  — skloni smo njegov rad čitati prije kao stilsku anomaliju u njegovom vlastitom kontekstu nego kao neku anticipaciju perioda koji će uslijediti mnogo kasnije” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

P1740162 Diskurs

Promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL. 1

U utorak 19. ožujka u 19 sati u Kući arhitekture ORIS održat će se promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL.1 autora i urednika MARKA GOLUBA. O ovom novom izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva govorit će predsjednica HDD-a MAŠA MILOVAC, kritičar dizajna i arhitekture, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik časopisa Oris MAROJE MRDULJAŠ, povjesničarka umjetnosti i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu SANJA SEKELJ, dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ te sam autor. Prilikom promocije knjigu ćete moći kupiti po promotivnoj cijeni od 150 kn.

P1730688 copy Diskurs

Objavljena knjiga FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – Dokumenti Vol. 1

Iz tiska je upravo izašla knjiga FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL. 1 autora i urednika MARKA GOLUBA, u izdanju HDD-a. Knjiga je zamišljena kao zbirka tekstova, grafičkih i fotografskih materijala i druge dokumentacije prikupljene od 2009. do 2018. godine putem niza izložbi i istraživanja posvećenih dizajnerskom nasljeđu, bitnim fenomenima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, individualnim dizajnerskim opusima itd. Knjiga stoga ima dvostruku ulogu – s jedne strane zabilježiti prvih deset godina djelovanja HDD galerije barem u jednom segmentu njenih aktivnosti, a s druge što cjelovitije prikazati sve one rakurse na hrvatski dizajn koje su nam pojedinačni izložbeni projekti rasvjetljavali.

anicic razgovor naslovna [d]razgovor

[d]razgovor: Mario Aničić / Dizajn, eksperimentalni tisak i nezavisna kultura

U četvrtak 21. veljače s početkom u 20 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor na temu “Dizajn, eksperimentalni tisak i nezavisna kultura”. Ovaj javni razgovor je popratno događanje uz izložbu Marija Aničića “Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!” koja daje pregled dizajna Marija Aničića i Jele Dominis za udrugu Drugo more u Rijeci od 2002. do 2015. U razgovoru će sudjelovati dizajner Mario Aničić, Davor Mišković iz Drugog mora te Bojan Krištofić i Marko Golub.

anicic (5) (Custom) Tekstovi

Oblikovanje plovidbe Drugim morem

“Aničićev estetski, konceptualno, i ne manje važno, tehnološki rafiniran pristup dizajniranju ili oblikovanju neprofitne kulture od samog početka je bio ugođen s međunarodnim strujanjima u dizajnu prošlog desetljeća, ponajprije zapadnoeuropskim, gdje je nakon postmoderno kaleidoskopskih, “anything goes” devedesetih iznova otkrivana vrijednost spoznaja prvaka modernizma; a pored daljnjeg eksperimentiranja s novim mogućnostima (digitalnog) tiska i reprofotografije, vodeći autori posvetili su se mirenju šarma citatnosti i potreba funkcionalnosti” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

anicic burleska NASLOVNA Tekstovi

Izgaranje u tisku: o dizajnu Marija Aničića i Jele Dominis za Drugo more 2002. – 2015.

“Kao što Drugo more njeguje jedan refleksivan, kritički odnos prema društvu, tako i Aničić njeguje jednako takav pristup vlastitom mediju tiska prema kojemu ima naročito afektivan odnos kao dizajner. Kao što Drugo more djeluje u području presijecanja i sinergije različitih umjetničkih disciplina, društvenog angažmana i aktivizma, tako i Aničićev pristup grafičkom dizajnu, već na toj tehnološkoj razini, ukazuje upravo na sinergiju i međudjelovanje” – PIŠE: MARKO GOLUB

Safety-rubber-gloves,-naslovnica-kataloga,-RIS,-sredina-60-ih Tekstovi

Bekarov svijet slika i riječi

“Možda najveći doprinos Dušana Bekara komercijalnom dizajnu, koji proizlazi iz prirođene sklonosti novim tehnologijama i eksperimentu, jest implementacija suvremenih trendova s područja umjetničkih istraživanja prostora slike, u najširem smislu, u vizualnu poruku namijenjenu prosječnom potrošaču. Bekarov svijet slika i riječi, u kojemu aktivno participiramo kao potrošači već desetljećima, gotovo da se i ne spominje u pregledima grafičkog dizajna i likovne scene općenito od 50-ih do danas” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

m_HDD_dR_Sven i Bojan_final.mp4_snapshot_33.15_[2018.12.24_13.51.30] [d]razgovor

VIDEO: Bojan Krištofić & Sven Sorić – Tko radi scenu?

Pogledajte video snimku [d]razgovora s Bojanom Krištofićem i Svenom Sorićem koji je, povodom izložbe “Tko radi scenu? Dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj 2011. – 2018.”, vodio Marko Golub. U razgovoru smo pokrili širok spektar tema, od toga što uopće definira scenu o kojoj govorimo, na koje su sve načine dizajneri povezani s njom, koliko je i kako sve recentna dizajnerska produkcija za glazbenu scenu drukčija od one u prethodnim razdobljima te koje su njene specifičnosti u odnosu na ostatak vizualnog komuniciranja u Hrvatskoj danas.

Fragmenti dizajnerske pvijesti - foto Jadran Boban Diskurs

Mini-konferencija FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI

U petak 14.12.2018. s početkom u 19 sati održat će se mini-konferencija Fragmenti dizajnerske povijesti u kojoj će sudjelovati Koraljka Vlajo, Goran Martin Štimac, Alira Hrabar Oremović te Lana Cavar & Narcisa Vukojević. Ovo događanje odvija se ususret realizacije knjige pod nazivom “Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti Vol.1” koja će biti otisnuta u siječnju 2019. godine, a okuplja različitu dokumentaciju, tekstove, fotografije i druge materijale nastale u sklopu istraživanja i izložbi o povijesti i mapiranju hrvatskog dizajna provedenih pod okriljem HDD galerije od 2009. do danas.

Dio postava izložbe, fotografija: Boris Cvjetanović Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

trbuljak d razgovor [d]razgovor

[d]razgovor: Goran Trbuljak + Predavanje: Grafički dizajn i konceptualna umjetnost

U četvrtak 6.12.2018. s početkom u 19 sati održat će se dva završna događanja uz izložbu grafičkog dizajna Gorana Trbuljaka “Oblikovanje linijom manjeg otpora”. Večer počinje jednosatnim predavanjem Marka Goluba “Ovaj plakat nije dobar plakat – Grafički dizajn i konceptualna umjetnost”, nakon čega ćemo sjesti s našim gostom, Goranom Trbuljakom, i razgovarati o njegovom dizajnerskom opusu od ranih 70-ih do kraja 90-ih godina. Moderatori razgovora bit će voditelj HDD galerije Marko Golub i kustos izložbe “Goran Trbuljak – Oblikovanje linijom manjeg otpora” Darko Fritz.

naslovnica mreza hrane Plan D

Za korisnike / za ljude – Etički pogledi na dizajn

“Osim što su omogućile snažnije i frekventnije umrežavanje te dohvaćanje novih publika i tržišta za dizajnere, društvene su mreže istovremeno nametnule i nova pravila komuniciranja, kao i estetske trendove koji su uskoro počeli upravljati ne samo načinima na koje prezentiramo dizajn, već i načinima na koje ga promišljamo i oblikujemo. Prezentacija kao cilj, svrha i izvor počela je parazitirati gotovo sve domene dizajna, pa čak i one koje djeluju na frontama društvenih i ekoloških inicijativa, a koje su se već mnogo puta našle na meti kritika jer nerijetko zapadaju u površnost estetskog etera i populizam” – PIŠU: KARLA PALISKA & PETRA MILIČKI

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

What Can Design Tell Us About Itself? – The Exhibition of Croatian Design 1718

A designer who is usually recognised as good at what he or she does quite often exudes that glamorous aura of an inspired individual. However, good design oftentimes remains hidden behind the anonymous and the collective (in big agencies, for instance) or behind the omnipresent and almost undetectable, behind miniature, yet strategically important modifications and transformations of long-lasting brands, etc. One of the advantages of this sort of exhibition format for presenting design is that it provides a general idea about what is perceived as a good standard, an “example of good practice”, a benchmark of excellence. Since design has never been only “one thing” (and certainly it is not today), but rather many different things, it would be naive to talk about some universal standard. – WRITTEN BY: MARKO GOLUB

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

Sellers Stojanovic (1) Diskurs

Predavanja Susan Sellers i Slavimira Stojanovića u sklopu Izložbe hrvatskog dizajna 1718

U petak 26.10.2018. s početkom u 17:30 u sklopu popratnog programa Izložbe hrvatskog dizajna 1718, u atriju MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja beogradskog dizajnera SLAVIMIRA STOJANOVIĆA i njujorške dizajnerice SUSAN SELLERS, članova Međunarodnog ocjenjivačkog suda Izložbe 1718. Program počinje u 17:30 Stojanovićevim predavanjem pod naslovom „Weare Percfet“, a Susan Sellers nastupa u 19:00 predavanjem „Make _______ _____ Again“. Da, točno smo napisali naslove, a detalje pročitajte u nastavku!

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: People appreciate it when someone makes a genuine effort

“I realized, after all my experience on different markets, that design was no longer my only channel for creative expression. I did a couple of independent exhibitions that were very well received, I wrote and drew an award-winning children’s picture book, and now, in September, I published my first novel. I have retained this space in the media because I wasn’t lazy, and people here, like anywhere else, like it when someone makes a genuine effort” – Interviewed by: Marko Golub

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: “Ljudi vole vidjeti kad se netko iskreno trudi”

“Uvidio sam, poslije raznih proživljenih iskustava na različitim tržištima, da mi dizajn više nije jedini kanal za izražavanje. Napravio sam nekoliko autorskih izložbi koje su vrlo dobro primljene kod publike, napisao i nacrtao nagrađenu slikovnicu za djecu i evo sada u rujnu objavio svoj prvi roman. Dakle, zadržao sam svoj medijski prostor jer nisam bio lijen, a ljudi ovdje, ili bilo gdje drugdje, vole vidjeti kad se neko iskreno trudi” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: “The role of programmers has not disappeared; it only experienced a phase shift”

“Programmer’s responsibility should be increasing, but I’m afraid it is not. Facebook’s motto Move fast and break things gained great popularity because it somehow gives us the license to “break things” and tells us this is OK because we need to go faster, further and higher, since we can always go back and fix things. In the end we are left with a bunch of broken things because no one goes back to fix them. It’s fine when all you break is someone’s cat photos or a funny status, but when you’re the biggest social network in the world and allow the spreading of fake news and the manipulation of users by allowing interference in elections, then we are no longer talking about things, but about human lives” – INTERVIEWED BY: MAŠA MILOVAC

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: „Uloga programera nije nestala, samo je malo pomaknuta u fazi“

“Kažem da bi odgovornost programera trebala biti sve veća, ali me strah da nije. Facebookova krilatica ‘Move fast and break things’ je dobila veliku popularnost jer na neki način daje dozvolu da se ‘potrgaju stvari’ i da je to ok, jer treba ići brže i dalje i više jer se kasnije možemo vratiti natrag i popraviti. Na kraju nam ostane gomila potrganih stvari, jer se nitko ne vraća. To je sve ok kad potrgate nečije slike mačaka i smiješne statuse, ali kad ste najveća društvena mreža na svijetu i dopuštate širenje lažnih vijesti i manipulaciju korisnika i dozvolite uplitanje u izbore, onda se više ne radi o stvarima nego o ljudskim životima” – RAZGOVARALA: MAŠA MILOVAC

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Notes on the Relation between Matko Meštrović and Architecture

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Bilješke o odnosu Matka Meštrovića i arhitekture

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC: “There is no shame in seeing the spirit of the times in design “

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: „Nije sramota ako se u dizajnu vidi duh vremena“

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB