Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

U četvrtak, 23. siječnja u 19 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu (Boškovićeva 18) održat će se predavanje PETRE SALARIĆ na temu KAKO DIZAJNIRATI ZA TABU TEME. Petra Salarić bivša je zagrebačka studentica industrijskog dizajna, koja je na Tehnološkom sveučilištu u Delftu diplomirala s temom „Kako dizajn za poboljšanje kvalitete društva može pomoći u smanjenju tabua menstruacije u Indiji“. U konačnici je cilj rada bio pokazati kako dizajn može podići kvalitetu života mladih djevojaka. Petra će na predavanju govoriti o svome iskustvu i načinima na koje dizajneri mogu pokrenuti pozitivne promjene u društvu. Upad je besplatan!

U organizaciji i postavljanju izložbe Dizajn+izložbe sudjelovali su studenti povijesti umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajedno sa sedam dizajnerskih timova. Ideja je bila predstaviti zadatak dizajnera ili arhitekta u oblikovanju muzejskog ili galerijskog prostora, odnosno njihova uloga u određenom načinu prezentacije muzejskog postava ili pojedine izložbe. Svaki tim je na svoj način predstavio jedno ili više rješenja na probleme s kojima se susreo u različitim okolnostima. U nastavku pročitajte transkript [d]razgovora održanoga 16. prosinca 2019. na dan otvorenja izložbe. Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja s promijenjenim radnim vremenom galerije.

Pogledajte snimku [d]razgovora s BORUTOM VILDOM održanog 27. studenog 2019. povodom izložbe PET LAKIH KOMADA u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva. U razgovoru smo dotakli brojne teme, od Vildovih početaka u dizajnu i edukaciji, osmogodišnjeg rada u eksperimentalnoj ustanovi Školigrica u Beogradu, suradnje s Centrom za suvremenu umjetnost i Muzejom suvremene umjetnosti u Beogradu, do današnjeg obrazovnog djelovanja na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivanja Međunarodne konferencije (Grafički) dizajner: Autor ili univerzalni vojnik. Razgovor su moderirali Marko Golub i Dejan Kršić.

Pogledajte snimku [d]razgovora s ANOM MARTINOM BAKIĆ i IVANOM KNEZ iz arhitektonskog studija DIAPROJEKTOR, održanog 27. rujna 2019. u HDD galeriji povodom njihove izložbe pod nazivom PROSTORNI MEHANIZMI. Izložba je dala uvid u rad ovog dvojca konkretno u području dizajna scenografije, odnosno scenskog prostora, ali je i putem prostorno-specifične instalacije osmišljene upravo za HDD galeriju na snažan način prikazala i njihov način promišljanja scenskog prostora. Razgovor je vodio IGOR RUŽIĆ.

“Prirodu dizajnerskog rješenja određuje velik broj faktora od tehničkih uvjeta i izložbenog materijala do tema i koncepata izložbi i muzeja. Upravo zbog ovakve visoke osjetljivosti na kontekst, projekti koje smo izdvojili za izložbu međusobno se razlikuju u pristupima, načinima razmišljanja, estetskim i tehničkim karakteristikama, ali sve ih povezuje uspješna vizualna i prostorna komunikacija muzejskog ili galerijskog sadržaja. Cilj ove izložbe je približiti posjetitelju praksu dizajniranja izložbi u Hrvatskoj kako bismo dodatno osvijestili značaj dizajnera i njihovu aktivnost u izložbenim i muzejskim prostorima učinili vidljivijom.” – PIŠU: MARTINA BOBINAC, TENA STARČEVIĆ, IVANA ŠEŠLEK I DARIO VUGER

U ponedjeljak 16. prosinca u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba DIZAJN+IZLOŽBE: SEDAM PRIMJERA INOVACIJA“, koja tematizira specifično područje dizajna izložbenih i muzejskih postava u Hrvatskoj u proteklom desetljeću. Uz samo otvorenje održat će se i javni [d]RAZGOVOR na istu temu s kustoskim timom izložbe, njihovim mentoricama i dizajnerima. Kustosi izložbe su Martina Bobinac, Tena Starčević, Ivana Šešlek i Dario Vuger.

“Vrlo često citiram Branka Dimitrijevića koji kaže kako živimo u svijetu slika i simboličkih poruka, a da nas nitko nije učio kako ih čitati. To je stvarno činjenica. Svi ste završili škole, živite u svijetu koji prožet slikama, a nitko vas nije naučio kako ih čitati, ergo vi ste nepismeni. Ljudi su zapravo u potpunosti nepripremljeni da vizualno čitaju svijet u kojem žive; dakle idealno su stado. To je bila potreba da kažemo da se slika također uči. Ne možeš ući u crkvu i zavikati: ‘kakve divne freske!’ ako nisi čitao Bibliju, ako ne znaš što taj narativ znači i ako ne znaš što je i zbog čega naslikano” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

“Borut Vild nije ideološki dizajner koji bi u svom radu nastupao borbenim parolama, ali je u čitavoj njegovoj dizajnerskoj aktivnosti naglašeno shvaćanje o socijalnoj ulozi dizajna. Dobrog života, blagostanja pojedinca ne može biti bez blagostanja čitavog društva. I tu nije riječ isključivo o pukim financijskim parametrima. Zato je više nego lovac na vrhunske dizajnerske iskorake, zagovornik upornog i kontinuiranog podizanja prosjeka, općeg standarda, onoga što se naziva vizualnom kulturom društva” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

U srijedu 27. studenog u 19 sati u HDD galeriji otvaramo izložbu beogradskog dizajnera vizualnih komunikacija i sveučilišnog profesora BORUTA VILDA pod naslovom PET LAKIH KOMADA, koja će zagrebačkoj publici dati uvid u različite aspekte njegovog dizajnerskog i edukacijskog djelovanja od 1980-ih do danas. U večeri otvorenja održat će se i [d]razgovor s Borutom Vildom koji će voditi Marko Golub i Dejan Kršić.

U utorak 19. studenog u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s IVANOM VUČIĆ i TOMOM JUROM KAĆUNIĆEM iz studija HAMPER. Povod za razgovor je aktualna izložba “10 priča o oblikovanju knjiga”, ali on je ujedno i prilika da pobliže upoznamo Ivanu i Toma, njihov način razmišljanja o dizajnu, kako su se razvijali kao autori, koje od dosadašnjih projekata vide kao prijelomne i najvažnije iz današnje perspektive, te mnogo toga drugog. Razgovor će moderirati Marko Golub, a trajanje izložbe produljit ćemo upravo do utorka!

“The first half of the 80s was the time, after all, of what was called the New Image, the trans-avant-garde, the painting of memory, neo-Expressionism… concepts and names of artists easily spotted on Martinis’ posters of the time, and he felt that the landscape format corresponded best to the idea of the painting. Martinis, an artist of different orientations and interests from those of the then dominant “return to the image and painting”, has a clear and critical distance from these phenomena, often from artists for whose GSU exhibitions he did posters. He points this out as one of the reasons for his loss of interest in this kind of job, but also as a spur to some quite uncommon approaches.”- WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

“We who endeavoured to develop media practices and work with an awareness of the social and urban context in which we lived in graphic design we saw a chance to expand our field of action. The poster is something that belongs to the urban space and communicates directly with passers-by, which was certainly interesting for me because in the seventies I developed a very clear critical attitude to artistic institutions, museums, galleries, academies and so on.” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

Kratki dokumentarni video posvećen je katalogu izložbe Refleksije vremena 1945. – 1955., a produciran je povodom izložbe HAMPER: 10 PRIČA O OBLIKOVANJU KNJIGA koju možete do 15. studenoga posjetiti u HDD galeriji. O knjizi koja nam otkriva Hamper kao izuzetne vizualne pripovjedače koji se vješto služe golemom količinom fotografskog i grafičkog materijala danom im na raspolaganje, te izdanju koje je oduševilo i uglednog britanskog kritičara dizajna Ricka Poynora, u videu govore dizajnerica IVANA VUČIĆ (Hamper studio) i kustos izložbe MARKO GOLUB.

Pogledajte kratki dokumentarni video o katalogu izložbe U ritmu dodira snimljen u skopu izložbe HAMPER: 10 PRIČA O OBLIKOVANJU KNJIGA. O oblikovanju knjige govore dizajneri IVANA VUČIĆ i TOM JURA KAĆUNIĆ. Knjiga, odnosno katalog istoimene izložbe, je nastala s idejom da bude jednako intrigantna videćima, slabovidnima i slijepima, a svojim oblikom podsjeća na specifičnu formu igre Domino koja je postala središnji motiv vizualnog identiteta cijelog projekta.

Pogledajte kratki dokumentarni video u kojem je predstavljena knjiga “Lala’s Reader / Lalina čitanka”, zbirka scenarija multimedijalnih performansa i radova Lale Raščić. O knjizi “Lala’s reader”, koja se u određenom smislu može tumačiti i kao tzv. knjiga umjetnika, ali i partitura za ponovno izvođenje pojedinih performansa, govore dizajnerica IVANA VUČIĆ (Hamper studio) i kustos izložbe MARKO GOLUB.

Pogledajte kratki dokumentarni video o katalogu izložbe U PRVOM LICU u kojem o oblikovanju knjige govore IVANA VUČIĆ (Hamper studio), kustosica RADMILA IVA JANKOVIĆ i MARKO GOLUB. Budući da se je izložba bavila temom govora umjetnika u prvom licu, korištenja vlastitog tijela u umjetnosti, različitih autobiografskih i autorefleksivnih formi, dizajnerska interpretacija koncepta izložbe satkana je u formi Moleskine bilježnice s reflektivnim koricama.

Pogledajte kratki dokumentarni video o katalogu izložbe OUT OF FOCUS umjetnice KSENIJE TURČIĆ, produciran u sklopu izložbe HAMPER: 10 PRIČA O OBLIKOVANJU KNJIGA. U videu osim umjetnice, govore dizajnerica IVANA VUČIĆ, kao i kustos izložbe MARKO GOLUB. Dizajneri su u ovom slučaju pristupili oblikovanju kataloga inspirirajući se medijem videa, središnjem za rad umjetnice. Nastala je tako knjiga zanimljiva oblika koja svojom vanjštinom savršeno imitira danas zastarjeli medij VHS kasete.

Pogledajte kratki dokumentarni video posvećen knjizi THE BEAUTY FOOLS, produciran povodom izložbe HAMPER: 10 PRIČA O OBLIKOVANJU KNJIGA koja do 15. studenog 2019. traje u HDD galeriji. O knjizi oblikovanoj da bude “previše lijepa za digitalni download” u videu govore njen izdavač i urednik TIMOTHY WEEKS (Foolosophy Media), dizajnerica IVANA VUČIĆ (Hamper studio) i kustos izložbe MARKO GOLUB.

“Kao i kod većine najboljih dizajnera njihove generacije, upravo i jest riječ o tome da se svaki projekt koji rade temelji na idejama, odabiru medija, materijala, izražajnih sredstava i pristupa koji najbolje reflektiraju sadržaj kojim se u svakom specifično slučaju bave. Zato njihov dizajn, osobito u području knjiga i publikacija, najviše karakteriziraju dvije stvari. S jedne strane to je izrazita vještina i pažnja u art direkciji, a posebno u korištenju fotografije i vizualnom pripovijedanju. S druge, riječ je o promišljanju knjige kao objekta, taktilnog fetiša, čije su materijalne karakteristike – tiskarski postupci, teksture papira, tipografija, konvencionalni i nekonvencionalni tretmani anatomije knjižnog bloka, ovitka, sadržajne strukture itd. – uvijek u fokusu Hamperovog zanimanja” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Spekulativni dizajn je kao pristup otvoren, nudi poticajan set alata, metoda, tehnika (ne samo dizajnerima, nego i srodnim praksama) koje je moguće uzeti te u lokalnom kontekstu adaptirati i unaprijediti u skladu s kritikama i refleksijama. Posebno je poticajan kao edukacijski alat jer kreće od kritike, refleksije i odmaka od tradicionalne dizajnerske prakse i ima ambicije za generiranje aktivnosti i promjena u stvarnom svijetu. Spekulativna praksa nije „ultimativno rješenje“, neće sama promijeniti svijet, neće srušiti dominantne društveno-ekonomske modele, ali može potaknuti na promišljanje novih horizonata i vratiti vjeru u bolju budućnost” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

“Ne pada na pamet biti u sukobu sa samim sobom dok nešto dizajniram. Imati vlastiti ured za dizajn znači i biti pragmatičan: postoje obveze koje se moraju ispunjavati, ali nikada zbog njih nisam odstupio od vlastitih estetskih i etičkih kriterija. Znači to još nešto: ne prihvaćati svaku ponudu ma kakav novac bio iza nje. Izgubiti kredibilitet značilo bi pucati u vlastitu kreativnost.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

U petak 27. rujna u 19 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s ANOM MARTINOM BAKIĆ i IVANOM KNEZ iz arhitektonskog studija DIAPROJEKTOR. Razgovor se održava na zadnji dan izložbe PROSTORNI MEHANIZMI, a tematizirat će prije svega njihovu scenografsku praksu i scenografiju kao medij, promišljanje scenskog prostora, suradničke dinamike karakteristične za rad u kazalištu te dodirne točke arhitekture, scenografije i dizajna. Moderator razgovora ovog je puta kazališni kritičar IGOR RUŽIĆ.

“Bakić i Knez često naglašavaju važnost scenografske promjene u scenskom tkivu kao prostoru u kojem koncentriraju većinu svojih arhitektonskih invencija. Za razliku od brechtovske vizije kazališta u kojoj se dramski tekst razgrađivao u korist općih političkih poruka ili suvremenih scenografskih trendova, poput rada Roberta Wilsona u čijoj je kazališnoj viziji scenografija postala čak i važnija od samog dramskog teksta, pristup Ane Bakić i Ivane Knez suvremen je upravo po njihovoj smjernosti i poštovanju ravnopravnosti svih sastavnih komponenti kazališta” – PIŠE: IVAN RUPNIK

Pogledajte snimku [d]razgovora s grafičkom dizajnericom i fotografkinjom BARBAROM BLASIN, održanog 9. srpnja 2019. povodom izložbe “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.”. Izložba koju je Barbara kurirala bavila se publikacijama ženskih feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine 1930-ih do sredine 1940-ih, a ovom prilikom razgovarali smo detaljnije o kontekstu u kojem su se ti časopisi pojavljivali, tko ih je i kako uređivao, kakve međunarodne veze i utjecaji postoje među njima itd. Razgovor je vodila povjesničarka umjetnosti IVANA BAGO

“Doista, gdje god se našli u Ilićevom golemom ilustratorskom, dizajnerskom i stripovskom opusu naići ćemo na snažne i pamtljive slike, na kompleksne misli prenesene na sažet, efektan i komunikativan način, na autora sposobnog dozvati i najdramatičnije spoznaje o svijetu u kojem živimo bez imalo doslovnosti i površinske ekspresivnosti. Mirko Ilić je netko tko stvari razumije na vrlo apstraktan, verbalan način, a interpretira ih na prikazivački, vizualan način u kojem sve verbalno, pa i naše tumačenje, djeluje nemoćno u artikulaciji onog što vidimo”
– PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Pogledajte snimku [d]razgovora s IVICOM MITROVIĆEM i OLEGOM ŠURANOM, održanog 23. svibnja povodom njihove izložbe “Nove refleksije o spekulativnosti – Spekulativni dizajn i edukacija”. Tema razgovora bili su novi kritički pogledi na spekulativnu dizajnersku praksu te spekulativni dizajn u visokoškolskoj edukaciji dizajnera danas, a Mitrović i Šuran su jedni od protagonista ove prakse, koji su je u Hrvatskoj i inaugurirali sredinom desetljeća serijom radionica, izložbi i publikacija. Razgovor je vodio Marko Golub.

U utorak 9. srpnja 2019. u 20 sati u HDD galeriji (Boškovićeva 18) održat će se [d]razgovor s grafičkom dizajnericom i fotografkinjom BARBAROM BLASIN, autoricom izložbe “ŠIRITE ŽENSKI SVIJET! DIZAJN PROGRESIVNIH ŽENSKIH ČASOPISA 1934. – 1946.” Sama ta izložba dala nam je pregled publikacija različitih ženskih, feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine tridesetih do prvih poratnih godina, a kroz razgovor ćemo nastojati dobiti dublji uvid u kontekst u kojem su se ti časopisi pojavljivali, tko ih je i kako uređivao, kakve međunarodne veze i utjecaji postoje među njima i slično. Razgovor će voditi povjesničarka umjetnosti IVANA BAGO.

“Od sredine 1930-ih nakon unaprjeđenja tiskarskih tehnika, prvenstveno ofseta koji početkom 1930-ih postaje dominantna tehnologija za tiskanje ilustriranih časopisa i uslijed nove političke aktivacije ženskih udruženja nakon pada diktature 1934. godine, ženske organizacije počinju tiskati časopise u većim nakladama i promišljeno uređene, kako bi bili zanimljiviji i pristupačniji širem broju žena. Uredništva će početi voditi brigu o dizajnu, te će časopisi i svojom likovnom opremom zagovarati ideje udruženja. Časopisi će biti bogato opremljeni fotografijama i ilustracijama, a dizajn nekih naslovnica zaista jest progresivan” – PIŠE: BARBARA BLASIN

Pogledajte snimku [d]razgovora s dizajnerom i teoretičarom mode TONČIJEM VLADISLAVIĆEM, održanog kao dio popratnog programa “Znak, uzorak, rešetka: prema teorijskom i proizvodnom glosariju” koja je održana u HDD galeriji u travnju ove godine. Osim projekta zabilježenog ovom izložbom, govorili smo o sveukupnom djelovanju ovog autora u području modnog i tekstilnog dizajna, dugogodišnjem sveučilišnom radu, obrazovanju modnih dizajnera, modi u kontekstu industrije i njenim društvenim implikacijama. Moderatorica je bila povjesničarka umjetnosti i Vladislavićeva suradnica u CIMO – Centru za istraživanje mode i odijevanja LEA VENE.

Iz tiska je upravo izašla knjiga LOGO PROTIV KAOSA — IDENTITETSKI DIZAJN BORISA LJUBIČIĆA autora Marka Goluba, objavljena u izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva. Ovo malo monografsko izdanje, na 160 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, daje pregled Ljubičićevog dizajnerskog opusa u području vizualnih identiteta, odnosno dizajna znakova i logoa od 1970. do danas. Knjiga je objavljena zahvaljući financijskoj potpori Zaklade Adris, prvu promociju planiramo za rujan, ali možete je nabaviti već sada po cijeni od 120 kn.

U prvom videointervjuu o dobrim praksama u sudioničkom upravljanju razgovarali smo s vodećim autoritetima za kulturne politike i ovu specifičnu temu javno civilnog partnerstva u RH ali i šire — Anom Žuvelom i Deom Vidović.

“U svakom od područja svojeg djelovanja Klif angažira svoje vještine različitih provenijencija, tehničkih i umjetničkih disciplina, pri čemu je promatraču dostupan vizualni užitak u slojevitosti prikazanih materijala. U scenskim rješenjima prostornost je ovisna o dramskom predlošku i potrebama izvođača, a u likovnima ona omogućava kretanje promatrača i njegovu interakciju s djelom, ne samo vizualnu, iz različitih perspektiva promatranja, već i participativnu, koja utječe na krajnji ishod ponašanja djela samoga” – PIŠE: JANKA VUKMIR