Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

U petak 10. siječnja u 19 sati u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST otvara se bijenalna IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 23/24 – najveća izložba suvremenog dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj. U sklopu otvorenja bit će održana i svečana dodjela nagrada HDD-a, za koje se ove godine natječe čak 346 radova širom 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija obuhvaćenih izložbom, a sežu u rasponu od dizajna vizualnih komunikacija, oblikovanja knjiga, digitalnih medija, dizajna ambalaže, produkt dizajna, mode, koncepata, prostornih i grafičkih intervencija, kao i cjelovitih projekata i proizvoda.

“Ono što Orešićev rad čini posebnim nije samo njegova tehnička izvrsnost ili prepoznatljiv dizajnerski rukopis, već istaknuta potreba da dizajn bude alat za društvenu promjenu, sredstvo za redefiniranje naše svakodnevice i unapređenje kvalitete života, a ne tek površinski alat za uljepšavanje stvarnosti. Njegovo vodstvo, inovacije i predanost ostaju inspiracija dizajnerima, ali i svima koji vjeruju da je dizajn mnogo više od funkcionalnosti ili estetike – da je to izraz naše kulture, naših vrijednosti i našeg identiteta” – PIŠE: DAMIR GAMULIN

“Studio je također bio način da stvorim nišu za svoj rad, ali i da sudjelujem u razvoju naše kulturne scene. Studio mi je omogućio da mogu pažljivije razmisliti o vrstama suradnji u koje želim ući ili ih inicirati, o tome kakvi projekti i koje veličine su mi bitni te što želim podržati stvaranjem sofisticiranijeg vizualnog jezika. Ovo je bilo posebno važno za istraživače s kojima sam surađivala, jer zbog složenosti njihovih istraživanja njihov rad često ostaje nevidljiv i teško dostupan.” -RAZGOVARAO: SVEN SORIĆ

“Dobar dizajn je gotovo uvijek kritičan. Na manje ili više radikalan način, stvarajući djelo dizajna, dizajner mora uspostaviti odnos s onim već postojećim te ponuditi neki odmak, novo čitanje, drugačiji pogled na tu istu stvar. To nije moguće bez kritičkog promišljanja — kritičko promišljanje naprosto znači da misliš! Upravo zbog toga, dizajn se može smatrati intelektualnom disciplinom.” – RAZGOVARALA: ZARA ŠKIBOLA

Sinoć je u prepunoj Laubi – kući za ljude i umjetnost svečano otvorena bijenalna IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 23/24 koja je ovim izdanjem napunila četvrt stoljeća svog postojanja. Uz najveći odaziv dosad, izložba bilježi i najveći broj predstavljenih radova – njih čak 346 unutar 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija. U sklopu svečanog otvorenja dodijeljene su i nagrade i priznanja najboljim dizajnerskim radovima u svim pojedinačnim kategorijama, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva, te Nagrada HDD-a za životno djelo. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u svečanosti i bili dio slavljeničke atmosfere, a dobitnicima nagrada i priznanja još jednom čestitamo. Tko su pobjednici, pročitajte u nastavku!

Neponovljiva atmosfera, vrhunski predavači, neprocjenjiva iskustva i zavidna produkcija: novo izdanje popularnog festivala kreativnosti i komunikacija Dani komunikacija održat će se od 15. do 18. svibnja 2025. u Rovinju, a prijave su i službeno otvorene. Tri uzbudljiva svibanjska dana, posvećena komunikacijama, kreativnosti i digitalnim inovacijama, bit će ispunjena predavanjima, dijalozima s domaćim i regionalnim stručnjacima, radionicama, svečanim dodjelama strukovnih nagrada, partyjima, nizom drugih sadržaja i iznenađenjima na koja smo uz ovaj festival navikli. Članovi i članice HDD-a imaju poseban popust na kotizacije! Više o pogodnostima saznajte u tekstu.

Dig studio (dig.studio) iza sebe ima više od 25 godina iskustva u dizajnu, kreativnoj komunikaciji i izgradnji brendova te brojne međunarodne i nacionalne nagrade. Zbog povećanog opsega posla traže novu članicu ili člana tima. Zainteresirane kandidatkinje i kandidati mogu se javiti do 20. siječnja 2025. godine.

“Scenografija je svojevrsno igralište, poligon za istraživanja i eksperimente, gdje se rađaju i testiraju različite inspirativne i zanimljive situacije i efekti. Kazalište je za mene vrlo važno područje rada jer hrani iracionalnu komponentu razmišljanja, određeno magijsko razmišljanje koji je često potisnuto u drugim sferama dizajnerskog posla, više podvrgnutima diktatu realnosti. To se sve zatim reflektira i u našim prostornim instalacijama, koje su istovremeno i neka vrsta produženog, hipertrofiranog namještaja, čime se pak bavimo u produkt dizajnu.” – RAZGOVARALA: MONIKA ČARŽAVEC

“Možemo biti nostalgični za vremenima kada se koristio telefonski imenik i kada smo preko rotacijske tipkovnice zvali pizzeriju da nam dostave pizzu koju smo odabrali preko menija na letku kojeg nam je poštar dostavio u kaslić, no istim tim nostalgičarima je lakše naručiti hranu preko aplikacije Wolt. Tko želi još uvijek može čekati satima u redu u MUP-u, sve sastanke odrađivati fizički, ili ručno usisavati, no s digitalnim alatima možemo uštedjeti vrijeme i prostor za one stvari za koje želimo koristiti svoje vrijeme – bilo to razvijati filmove, kultivirati kiselo tijesto, skupljati ploče i slušati muziku na gramofonu.” RAZGOVARALA: MONIKA ČARŽAVEC

“Ne razlikujem pojam virtualne i fizičke mode. Za mene je to ista stvar, samo dizajn u različitim medijima. Ovisno o tome kako se potreba za modom u određenom mediju povećava, tako se i povećava broj pojedinaca koji dizajniraju u tom prostoru. Konkretno, nakon početnog booma od prije nekoliko godina, kada istovremeno nikome nije bila jasna potreba, ali su bili oduševljeni samim konceptom, danas je većini jasno da je to smjer u kojem moda ide. Još uvijek je sve u začecima, tek se formira ideja što je moda budućnosti, ali pristup je puno ozbiljniji te se traži konkretna primjena.” – RAZGOVARALA: ZARA ŠKIBOLA

“Umjetna inteligencija je dobar alat, trenutno ga vidim više kao tražilicu na steroidima koja ima mogućnost generiranja sadržaja. Za poslove koje radim još uvijek treba izvjesni human touch, pa se ne osjećam posebno ugroženo. Zapravo bi mi bilo idealno kada bih funkcionirala kao art direktor koji umjetnoj inteligenciji naređuje što da radi. Na samom početku puno se govorilo o tome kako će nas dizajnere AI u potpunosti zamijeniti, a ja se samo nadam i čekam kada će nam neki alat omogućiti da radimo manje, a ne više, kako je to obično do sada bilo.” RAZGOVARALA: MONIKA ČARŽAVEC

“Sama težnja za brendiranjem ovisi o sposobnosti dizajna da prenese poruku, da izazove emocije i da stvori autentičnu vezu s publikom. U današnjem svijetu, gdje se male, lokalne zajednice bore s globalizacijom, svjesnost o vrijednosti dizajna postaje sve važnija. Naime, dizajn ne samo da oblikuje prepoznatljivost brenda, već i služi kao veza koja povezuje zajednicu s njezinom kulturom, tradicijom i potrebama. Dizajn je, stoga, ne samo estetska praksa, već i duboka odgovornost prema svijetu koji kreiramo.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET