lea vene2 Intervju

LEA VENE: “Trebamo ustrajati na kolektivnim modelima rada i revaloriziranju lokalne kulture odijevanja”

“Eksperimenti često ovise o individualnom angažmanu dizajnera i trudu da si sami osiguraju uvijete jer na domaćem terenu nemaju nužno razvijen institucijski ili industrijski kontekst na koji se mogu lako prikopčati. Domaća modna scena je mala i možda se previše oslanja na okvir lokalnih tjedana mode kao bitnog modela legitimacije. Fali nam više nezavisnih inicijativa, kolektiva i novih modela udruživanja i umrežavanja na široj kulturnoj sceni. Mnogo je prostora za eksperiment i u online kontekstu koji je za sad slabo ili površno prisutan u domeni lokalnog modnog dizajna.” – razgovarala: ORA MUŠĆET

lea vene2 Intervju

LEA VENE: ” We need to insist on collective models of work and revaluation of the local culture of clothing”

“Experiments often depend on designers’ individual engagement and their efforts to provide conditions for themselves because they cannot necessarily rely on a well-developed institutional or industrial context. The domestic fashion scene is small and perhaps relies too much on local fashion weeks as an essential model of legitimacy. We lack more independent initiatives, collectives and new forms of association and networking on the wider fashion scene. There is also a lot of room for online experimentation, and this context is currently weakly or superficially present in the domain of local fashion design.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

BOJAN-8 Intervju

BOJAN HADŽIHALILOVIĆ: “The survival instinct that drives you to creativity is a specific feature of our region”

“The visual provocation was the holy grail. We played with taboos and national and international symbols. We were lucky enough to work with some of the most audacious characters and to learn from them. The challenge was to create small or big visual mischief with regard to forbidden topics: Tito, the Party, partisans, communists… It was a favourite mantra of rock performers as well as theatre directors, writers, and even us, the designers, who were lucky enough to work for them. We happily took on this challenge and wanted to create some kind of our own pop art and we had a really good time doing it.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

BOJAN-8 Intervju

BOJAN HADŽIHALILOVIĆ: “Instinkt preživljavanja koji te tjera na kreativnost specifikum je naših prostora”

“Poigravali smo se tabuima i nacionalnim i internacionalnim simbolima. Imali smo sreće raditi s najbezobraznijim likovima i od njih učiti. Izazov je bio praviti male ili velike vizualne pakosti na zabranjene teme: Tita, Partije, partizana, komunista… Bila je to omiljena mantra i rokera kao i redatelja u predstavama, pisaca, pa i nas, dizajnera, koji smo imali sreću raditi za njih. Sa radošću smo se kačili na taj izazov, kreirajući nekakav naš pop art i stvarno smo se dobro zabavljali.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

Vedran1 Intervju

VEDRAN ŽIDANIK: “The True Challenge for Designers is the Conservative and Closed Society”

“Digital design in the world is undergoing major changes and designers are required to be much more involved in the current problems of society. I think this can already be seen in the employment process of top companies, and it will certainly be even more pronounced in the near future. Designers from smaller, more conservative backgrounds, such as Croatia, will be in a weaker position. We can counteract this to some extent through a wider education and self-education, with the aim of increasing empathy for as wide a circle of people as possible. The core of design as a discipline is empathy, and empathy is nourished by new ideas, knowledge and experiences.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

Vedran1 Intervju

VEDRAN ŽIDANIK: “Izazov za dizajnere su konzervativnost i zatvorenost društva u kojem žive i rade”

“Digitalni dizajn u svijetu doživljava velike promjene i od dizajnera se traži mnogo više uključenosti u aktualne probleme društva. Mislim da se to već sad gleda kod zapošljavanja u vrhunskim tvrtkama, a zasigurno će biti još izraženije u skoroj budućnost. Tu će u slabijoj poziciji biti dizajneri iz manjih, konzervativnijih sredina poput Hrvatske. Tome možemo donekle doskočiti širom edukacijom i samoedukacijom, s ciljem što veće empatije prema što širem krugu ljudi. Srž dizajna kao discipline je empatija, a empatija se pak hrani novim idejama, znanjima i iskustvima.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Sanja Bachrach Kristofic Intervju

SANJA BACHRACH-KRIŠTOFIĆ: “Good Design is a Meaningful Response to the Reality that Surrounds Us”

“There are two of us in the Bachrach & Krištofić tandem. We wanted to express different states and ideas with photographs. Mario behind the lens and me in front of it – I could have been anyone. Back then, changing identities or roles was not just for the camera, it was a part of everyday life. I wore men’s suits and ties, wore intense dark makeup, wore tulle and nylon clothes. In our own way, we wanted to say that all these roles, the people who are a part of us, are equal. Self-referentiality points to one’s own situation, the subject.” – interviewed by: Ora Mušćet

Sanja Bachrach Kristofic Intervju

SANJA BACHRACH KRIŠTOFIĆ: “Dobar dizajn je smislen odgovor na stvarnost koja nas okružuje”

“U tandemu Bachrach & Krištofić nas je dvoje. Fotografijama smo htjeli izraziti različita stanja i ideje. Mario iza, a ja ispred objektiva − mogla sam biti bilo tko. Tada izmjena identiteta ili uloga nije bila samo za kameru, već dio svakodnevnice. Nosila sam muška odijela i kravate, intenzivno tamno se šminkala, nosila odjeću od tila i najlona. Na svoj smo način željeli reći da su sve te uloge, osobe, koje su dio nas – jednakovrijedne. Autoreferencijalnost upućuje na vlastitu situaciju, subjekt. Ova igra identitetima je bila oslobađajuća i zabavna, a postojala je svugdje oko nas.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

despot Intervju

SVJETLANA DESPOT: “Design is a sign of community’s prosperity”

“The head is full, and the hardest part is stopping ideas and redirecting them. You have to give up some, separate the important from the irrelevant. Then the first guiding thread comes up, an aha moment happens. So the blink starts with a slogan or a movie in your head. I am inspired by organic forms and the world around me. Designing a space is a way to create a unique sensory environment that acts seamlessly and cohesively. It is a unique micro-universe that creates an impact on its users and can bring happiness, peace and inclusion. I often imagine the interior as a continuation of the urban fabric that connects the environment with its interior, creating a visual connection between the external and internal space, respecting the elements of the natural environment. ” – Interviewed by: Ora Mušćet

despot Intervju

SVJETLANA DESPOT: “Dizajn je znak prosperiteta sredine”

“Glava je puna i najteže je zaustaviti ideje i usmjeriti ih. Nekih se moraš odreći, odvojiti bitno od nebitnoga. Onda se javi prva ideja vodilja, upali se lampica. Tako blink krene s nekim sloganom ili filmom u glavi. Inspirirana sam organskim oblicima i svijetom oko sebe. Dizajnirati prostor je način stvaranja jedinstvenog senzornog okruženja koje djeluje neprimjetno i kohezivno. To je jedinstven mikro-svemir koji stvara utjecaj na svoje korisnike i može donijeti sreću, mir i inkluzivnost. Interijer često zamišljam kao nastavak urbanog tkiva koji povezuje okoliš s njegovom nutrinom, stvarajući vizualnu vezu između vanjskog i unutarnjeg prostora, uvažavanjem elemenata prirodnog okoliša.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

naslovna Intervju

BLAŽENKA KUČINAC: “Mi smo bili drugačiji od vas danas, bili smo skromni”

Ususret dodjeli Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo industrijskoj dizajnerici BLAŽENKI KUČINAC donosimo razgovor koji je s njom za nas napravila mlada produkt dizajnerica SANJA ROTTER, zamišljen kao dijalog dizajnerica dviju generacija, ispunjen ne samo pričama o nekima od najvažnijih trenutaka dizajnerske karijere Blaženke Kučinac, nego i osobnim refleksijama i intimnim pogledom na život i rad dizajnerica nekad i danas, fotografijama iz privatnog albuma i – poezijom! Nagrada će joj biti uručena krajem godine u Muzeju za umjetnost i obrt povodom Izložbe nagrađenih radova 19/20 i promocije novog Pregleda hrvatskog dizajna.

naslovna ana buković Intervju

ALEKSANDRA ANA BUKOVIĆ: “Scenografiji me privukla želja za igrom i izgradnjom novih svjetova”

“Scenografija i kostimografija funkcioniraju kao dva svijeta za sebe unutar cjeline predstave koji se nadovezuju i nadopunjuju jedno drugo, tako da je izuzetno bitan njihov dijalog. U slučaju kada na predstavi radim oboje poveznica jest uglavnom određeni vizualni element kojeg provlačim i kroz scenu, ali i kroz kostim, što je vidljivo u navedenim baletima. Teško je odrediti što dolazi prvo, to uglavnom ovisi o trenutku i inspiraciji, ali mogu reći da je glavni okidač najčešće atmosfera predloška koja me ponese dalje u stvaranje. Poanta je da se na kraju svi elementi isprepletu i prožmu, uključujući dizajn svjetla i režiju te da se publici predstavi kvalitetna i cjelovita predstava.” – razgovarala: Ora Mušćet

rc Intervju

REGULAR COMPANY: “Pristup dizajnu prilagođavamo kontekstu projekta”

“Najčešće radimo u kontekstu proizvodnje, gdje je cilj napraviti najbolji mogući proizvod s postojećim tehnologijama koje proizvođač ima na raspolaganju. Naravno da se događalo nebrojeno puta da su proizvođači nabavljali nove tehnologije i radili s nama na procesu optimizacije proizvodnje, pogotovo kad se neki proizvod pokaže uspješnim i počne proizvoditi u većim serijama. U fazi razvoja proizvoda najviše komuniciramo s majstorima i razvojnim timovima, s ciljem da se dođe do prototipa ili nulte serije koja je najbolji mogući kompromis između dizajna i proizvodnje.” – Razgovarala: Ora Mušćet

stanislav naslovna 2 Intervju

STANISLAV HABJAN: “Između priče i slike prostor je lova i dizajnerske igre”

“Trenutak kad nešto padne na pamet bude bilo kada i bilo gdje, a to što padne obično odmah i ponudi izraz u kojemu bi se najbolje utjelovilo, bilo najvidljivije. Nekad se sklop riječi najbolje izrazi objektom, predmetom, instalacijom, čak cijelom izložbom ili ambijentom, nekada se iz stilske figure izvuče priča ili pjesma, dugo sam godina volio upravo plakat kao formu, onda me slikovnica zanijela, pa grafičke mape, a danas mi je to pjesma, tekst za pjevanje uživo. Razmišljam u rimama već godinu dana…” – razgovarala: ORA MUŠĆET

foto: Dunja Lesar Intervju

SARA PAVLEKOVIĆ PREIS: “Dizajn promatram kroz prizmu glazbe”

“Proširivanje granica struke otvara analitičke alate koje smatram važnima za promišljanje čitavog spektra srodnih medija, a posljedično i jasniji pogled na vlastitu struku, njene trenutne granice, a na kraju i one vlastite. Istraživanje i udaljavanje može se činiti kao pokušaj neke vrste otpora, no iz mog iskustva, povezivanje znanja, interdisciplinarnost i pronalazak novih primjena dizajnerskih alata ključno je za budućnost struke, te njenu prilagodbu na nove zahtjeve i izazove društva.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

John L. Walters
foto: Bruce Connew Intervju

JOHN L. WALTERS (Eye magazine): “Write about what is in front of you, and don’t let the reader go to sleep”

“Writers and editors (and magazine art directors) should not be the story. We bring our experience and knowledge to a subject, but a magazine is for its readers – whom we presume to want the best words and the most appropriate pictures for each feature or review. Magazine-making is not a form of self-expression. Having said that, there will always be parts of one’s personality that leak through, and that occurs in designing, too. ” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

walters foto Bruce Connew Intervju

JOHN L. WALTERS: “Pišite o onome što je pred vama i držite čitatelja budnim!”

Ususret PLAN D.KONFERENCIJI, koja će se održati u Orisu – Kući arhitekture od 27. do 29.2. donosimo razgovor s JOHNOM L. WALTERSOM, suvlasnikom i urednikom EYE MAGAZINEA. Na zadnji dan konferencije, u subotu 29.2. u 20 sati, Walters će u Orisu održati predavanje na temu “Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste to trebali raditi i vi)”, u kojem će govoriti o izazovima s kojima se susreće u izdavanju i uređivanju nezavisnog tiskanog časopisa, ali i o samom iskustvu pisanja o grafičkom dizajnu. Povodom njegovog gostovanja, s njim je o istim temama porazgovarao MARKO GOLUB.

Deniz Ova, director of the Istanbul Design Biennial I Intervju

Deniz Ova: “Design is immanent within everyday life”

“The future of design in my opinion lies in collaborative concepts and new ways of using materials. The field will hopefully be affected more and more from the current focus on ecology, while designs that are thinking and producing with sustainable, circular, and trans or multi-disciplinary methods will continue to be on everyone’s agenda. Technological products will feature more personalised options as our attention will still be on the digital world and mobile applications.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

deniz ova Intervju

DENIZ OVA: “Dizajn je imanentan svakodnevnom životu”

Povodom PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati u Orisu – Kući arhitekture od 27. do 29.2. veljače razgovarali smo s našom gošćom i predavačicom DENIZ OVA, direktoricom Istanbulskog bijenala dizajna. Deniz Ova će svoje predavanje pod naslovom “Istanbulski bijenale dizajna kao platforma empatije” održati u petak, 28. veljače u 19 sati, a govorit će o dugogodišnjem iskustvu u organizaciji brojnih međunarodnih festivala i bijenala dizajna, kao i o tome u čemu vidi njihovu važnost. Deniz Ova jedna je od promicateljica dizajna kao ključnog instrumenta u rješavanju globalnih problema, ali i svakodnevnih izazova lokalnih zajednica. O njezinom razumijevanju dizajna prožetog empatijom te o budućnosti takvoga dizajna, razgovarala je ORA MUŠĆET

clare walters Intervju

CLARE WALTERS: “Slikovnice nam otvaraju vrata u poznate i nepoznate svjetove”

Jedna od gošći PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati od 27. do 29.2. u Orisu – Kući arhitekture, je spisateljica i novinarka CLARE WALTERS. Njeno predavanje pod naslovom “Pripovijedanje slikama” počinje u subotu 29. veljače u 19 sati. Clare, koja je i sama autorica više od 30 slikovnica, govorit će upravo o nerijetko podcijenjenom području dječje književnosti – slikovnicama bez riječi. Cilj predavanja je približiti publici vizualne tehnike prepričavanja priča za djecu, ali i za odrasle. O njenom iskustvu u stvaranju, proučavanju i prikupljanju slikovnica koje danas čine bogatu privatnu kolekciju, dostupnu svima online, s našom je gošćom razgovarala ORA MUŠĆET

[d]razgovor

ZA DOBAR DIZAJN IZLOŽBE POTREBNA JE STALNA KOMUNIKACIJA! Bilješke s [d]razgovora o oblikovanju izložbi

U organizaciji i postavljanju izložbe Dizajn+izložbe sudjelovali su studenti povijesti umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajedno sa sedam dizajnerskih timova. Ideja je bila predstaviti zadatak dizajnera ili arhitekta u oblikovanju muzejskog ili galerijskog prostora, odnosno njihova uloga u određenom načinu prezentacije muzejskog postava ili pojedine izložbe. Svaki tim je na svoj način predstavio jedno ili više rješenja na probleme s kojima se susreo u različitim okolnostima. U nastavku pročitajte transkript [d]razgovora održanoga 16. prosinca 2019. na dan otvorenja izložbe.

Borut fotka naslovna Intervju

BORUT VILD: „Ljudi su potpuno nepripremljeni da vizualno čitaju svijet u kojem žive“

“Vrlo često citiram Branka Dimitrijevića koji kaže kako živimo u svijetu slika i simboličkih poruka, a da nas nitko nije učio kako ih čitati. To je stvarno činjenica. Svi ste završili škole, živite u svijetu koji prožet slikama, a nitko vas nije naučio kako ih čitati, ergo vi ste nepismeni. Ljudi su zapravo u potpunosti nepripremljeni da vizualno čitaju svijet u kojem žive; dakle idealno su stado. To je bila potreba da kažemo da se slika također uči. Ne možeš ući u crkvu i zavikati: ‘kakve divne freske!’ ako nisi čitao Bibliju, ako ne znaš što taj narativ znači i ako ne znaš što je i zbog čega naslikano” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Dalibor Martinis, Custodian at the Exhibition, 1976 Intervju

DALIBOR MARTINIS: In graphic design we saw a chance to expand our field of action

“We who endeavoured to develop media practices and work with an awareness of the social and urban context in which we lived in graphic design we saw a chance to expand our field of action. The poster is something that belongs to the urban space and communicates directly with passers-by, which was certainly interesting for me because in the seventies I developed a very clear critical attitude to artistic institutions, museums, galleries, academies and so on.” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

grcic portret Diskurs

ANTE FILIPOVIĆ GRČIĆ: Biti profesionalac znači ne mistificirati svoj lik i djelo

“Ne pada na pamet biti u sukobu sa samim sobom dok nešto dizajniram. Imati vlastiti ured za dizajn znači i biti pragmatičan: postoje obveze koje se moraju ispunjavati, ali nikada zbog njih nisam odstupio od vlastitih estetskih i etičkih kriterija. Znači to još nešto: ne prihvaćati svaku ponudu ma kakav novac bio iza nje. Izgubiti kredibilitet značilo bi pucati u vlastitu kreativnost.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Sonda_6320 Intervju

JELENA FIŠKUŠ & SEAN POROPAT (Studio Sonda): „Sve počinje od informacije“

“Nikad ne radimo tri rješenja koja su lijepa, pa onda klijent bira koje mu se od njih više sviđa. Ako polazite od problema, ili od osnovne, kvalitetno postavljene informacije, vrata vam se samo otvaraju jedna za drugima i počnete uviđati taj jedan jedini logičan put, a ne njih tri ili pet. Rezultat naposlijetku nije projekcija naših kreativnih zamisli, nego nešto što jasno proizlazi iz strpljive i intenzivne komunikacije i suradnje s klijentom. Ovakav princip rada nam je važan, konstantno ga preispitujemo, razvijamo, nadograđujemo i prenosimo na nove generacije suradnika” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

tonci vladislavic portret Intervju

TONČI VLADISLAVIĆ: “Fantazija se nametnula ne kao dio stvarnosti, već kao zamjena za stvarnost”

“Profesionalni dizajner drugačije sudjeluje u društvenoj stvarnosti negoli umjetnik, njegov proizvod po defaultu predstavlja demokratičan proizvod i uključuje sve dimenzije društvene odgovornosti. Dizajnu nije dano da proizvodi ekskluzivni, skupi predmet već da traži put prema proizvodu koji uvažava ljudske potrebe i mogućnost što šire prisutnosti u društvenoj praksi. Zato izvor mog zazora od ‘dodatne vrijednosti’ vidim u opasnosti da se dizajnerski predmet ekskluzivira umjesto demokratizira.” – RAZGOVARALA: JANA GAMILEC

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: People appreciate it when someone makes a genuine effort

“I realized, after all my experience on different markets, that design was no longer my only channel for creative expression. I did a couple of independent exhibitions that were very well received, I wrote and drew an award-winning children’s picture book, and now, in September, I published my first novel. I have retained this space in the media because I wasn’t lazy, and people here, like anywhere else, like it when someone makes a genuine effort” – Interviewed by: Marko Golub

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: “Ljudi vole vidjeti kad se netko iskreno trudi”

“Uvidio sam, poslije raznih proživljenih iskustava na različitim tržištima, da mi dizajn više nije jedini kanal za izražavanje. Napravio sam nekoliko autorskih izložbi koje su vrlo dobro primljene kod publike, napisao i nacrtao nagrađenu slikovnicu za djecu i evo sada u rujnu objavio svoj prvi roman. Dakle, zadržao sam svoj medijski prostor jer nisam bio lijen, a ljudi ovdje, ili bilo gdje drugdje, vole vidjeti kad se neko iskreno trudi” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: “The role of programmers has not disappeared; it only experienced a phase shift”

“Programmer’s responsibility should be increasing, but I’m afraid it is not. Facebook’s motto Move fast and break things gained great popularity because it somehow gives us the license to “break things” and tells us this is OK because we need to go faster, further and higher, since we can always go back and fix things. In the end we are left with a bunch of broken things because no one goes back to fix them. It’s fine when all you break is someone’s cat photos or a funny status, but when you’re the biggest social network in the world and allow the spreading of fake news and the manipulation of users by allowing interference in elections, then we are no longer talking about things, but about human lives” – INTERVIEWED BY: MAŠA MILOVAC

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: „Uloga programera nije nestala, samo je malo pomaknuta u fazi“

“Kažem da bi odgovornost programera trebala biti sve veća, ali me strah da nije. Facebookova krilatica ‘Move fast and break things’ je dobila veliku popularnost jer na neki način daje dozvolu da se ‘potrgaju stvari’ i da je to ok, jer treba ići brže i dalje i više jer se kasnije možemo vratiti natrag i popraviti. Na kraju nam ostane gomila potrganih stvari, jer se nitko ne vraća. To je sve ok kad potrgate nečije slike mačaka i smiješne statuse, ali kad ste najveća društvena mreža na svijetu i dopuštate širenje lažnih vijesti i manipulaciju korisnika i dozvolite uplitanje u izbore, onda se više ne radi o stvarima nego o ljudskim životima” – RAZGOVARALA: MAŠA MILOVAC

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC: “There is no shame in seeing the spirit of the times in design “

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: „Nije sramota ako se u dizajnu vidi duh vremena“

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Design is becoming increasingly accessible and prevalent, but also more expendable”

I feel specialization rarely makes sense, and am more prone to an open and flexible structure of the design field. What makes a designer good is the way he or she responds to a certain task and the way he or she gives meaning to the solutions, viewing them in the widest possible context. It is the skills gained that create the specialization, and these can always be acquired through practice and training – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Dizajn je danas postao dostupniji, sveprisutniji, ali i potrošniji”

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: We are bombarded by images to such a degree that we don’t even see the space around us

Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije – Interviewed by: Monika Džakić

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: “Zapljuskuju nas slike pa više ne vidimo vlastiti prostor”

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

PORTRET TOMISLAV MOSTECAK FOTO LISETTE NORRBY Intervju

TOMISLAV MOSTEČAK: “Fashion design is still on the margins of the domestic design scene”

The fashion scene in Croatia is still reduced to self-initiated projects that function in the form of a small business or boutique, which distributes its own products. There is no distribution of collections by multi brand stores, which is how the fashion system works on foreign markets, particularly when it comes to smaller brands. I’ve noticed that some brands decided to distribute their products online, which I consider a great way of getting their products to foreign markets” – INTERVIEWED BY: LEA VENE

PORTRET TOMISLAV MOSTECAK FOTO LISETTE NORRBY Intervju

TOMISLAV MOSTEČAK: „Modni dizajn još uvijek je na margini domaće scene dizajna“

“Modna scena u Hrvatskoj se još uvijek svodi na samoinicirane projekte koji funkcioniraju u formi manjeg obrta ili butika koji distribuira vlastite proizvode. Ovdje se osvrćem na nepostojanje distribucije kolekcija od strane multi brand dućana, što je logika modnog sistema na vanjskom tržištu, osobito za manje brendove. Primijetio sam neke brendove koji su se odlučili za online distribuciju, što smatram dobrim pokušajem u plasmanu proizvoda na vanjsko tržište” – RAZGOVARALA: LEA VENE

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “You have to fall in love with a material to be able to recommend it wholeheartedly”

“As Valéry said, steps cannot be taken without obstacles, which is why form is so important: the form must take from the obstacle as much as it needs to keep on moving, but no more than what it needs to keep on moving. This is, perhaps, why the language has developed in small steps, but digitalization emerged all at once, which is why I do not necessarily see a connection between the two — it does not matter whether I cut out letters with scissors or a computer mouse” — Interviewed by: BOJAN KRIŠTOFIĆ

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “Moraš se zaljubiti u materijal da bi ga svim srcem mogao preporučiti”

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Critical and research work in design should not be a luxury”

“Specific actions should be viewed within their specific contexts, and we can see in the field that some practices resist rules more easily than others. Is the designer dealing with aerodynamics or systematizing a huge amount of data? Is the designer trying to communicate a message to a mass audience or a micro-scene, is he/she trying to provoke a reaction, interaction, contemplation? Designers are trying to find solutions, and in the process of work, they should constantly ask questions and provide answers” – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Kritički i istraživački rad u dizajnu ne bi trebao biti luksuz”

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Sanja Ivekovic za naslovnicu intervjua Intervju

SANJA IVEKOVIĆ: U dizajnu sam izbjegavala prepoznatljivost stila i ‘rukopis autora’

“Važna ideološka pretpostavka nove umjetničke prakse bila je demokratizacija umjetnosti. Institucionalna kritika, kritika tzv. ‘autonomije’ galerijsko-muzejskog konteksta, kritika tržišne logike proizvodnje umjetničkog djela, sve su to radikalna politička pitanja koja su se postavljala. Moglo bi se reći da je politizacija umjetnosti bila važna karakteristika naše prakse, pa je bilo logično da se i jezik umjetničkog izražavanja mora nužno promijeniti. Zato smo koristili medije plakata, publikacija, videa, jer su oni pružali velike mogućnosti za široku distribuciju umjetničkog rada i izvan sustava umjetnosti, dakle, potencijalno su bili demokratični, rad se mogao umnožavati, nije imao auru originalnog umjetničkog djela na kojem se bazirala visoka modernistička umjetnost” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

hamper Intervju

IVANA VUČIĆ & TOM JURA KAĆUNIĆ (HAMPER): “Fotografija nas definira i kao dizajnere i neodvojiv je oblik našeg kreativnog izražavanja”

„Volimo raditi s umjetnicima jer upravo kroz takve projekte gdje se isprepliću lijepe i primijenjene umjetnosti dobivamo najveću mogućnost istraživanja medija i slobodu eksperimentiranja. Takve suradnje uvijek intrigiraju jer se interakcijom dizajnera i klijenta/umjetnika stvara jedna posebna sinergija ideja i nepredvidiv impuls i smjer kreativne energije. Kada dizajn radi u službi umjetnosti i kulture, i kada se u poziciji klijenta nalazi umjetnik koji je svjestan snage dizajna u komunikaciji, učinkovitosti dizajna u kreiranju poruke prema javnosti i ako se još ne boji širiti granice komunikacija, dolazimo u beskrajni prostor kreacije u kojemu je moguće stvarati poruke gotovo bez ikakvih okvira“ – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Grunwald portret intervju 2 Intervju

DAVOR GRÜNWALD: “Branite svoje ideje i pod prijetnjom otkaza” (drugi dio)

“Jasna, dobra argumentacija tvog pristupa ili koncepta uvjerit će i najtvrdoglavije da si u pravu i da te trebaju poslušati. Kada danas razmišljam o svim svojim sukobima s poslodavcima, a bilo ih je podosta, postupio bih na isti način. Kada se sve zbroji, isplatilo se. Konačno, čak je i kompjutor pametan samo toliko koliko pameti u njega ugradiš. Ne dozvoli da te itko ponižava. Pred kraj moje karijere jedan član uprave kompanije pred radnicima me nazvao govnarom (shithead) i starim prdonjom (old fart). Zaprijetio sam tužbom za mobing. Kompanija mi je ponudila 100 tisuća dolara da ih ne tužim. Pristao sam!” – Razgovarali: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

__AG-MM CENTAR-35mm film Intervju

ANDRO GIUNIO: Proces je mnogo značajniji nego vizija finalnog rezultata

“Uvijek postoji dio javnosti koji površno percipira dizajn, isto kao film, glazbu ili umjetnost općenito, ali realno to ne vidim kao problem. To će tako uvijek biti i ta činjenica će i dalje ostajati kao izvor motivacije za razvoj i djelovanje svih tih kreativnih disciplina. Većina ljudi ne može precizirati što je to čime se dizajner bavi. Često se radi ili o mnogo različitih paralelnih aktivnosti unutar istog projekta ili o mnogo različitih projekata i područja na kojima dizajner djeluje. Prema mom dosadašnjem iskustvu, za razumijevanje, najvažnija je komunikacija i dijalog, a ne koje se boje ili koja tipografija koristi” RAZGOVARALA: MONIKA DŽAKIĆ

silvio_lorusso-1000x666 Intervju

SILVIO LORUSSO: Optimističan sam po pitanju korisnosti pesimizma

“Osim što je to tehnički problem, tiranija radne etike je i kulturni problem: moramo biti produktivni jer su i svi drugi, a ako ne budemo, propast ćemo. No ako pogledamo, na primjer, kontekst umjetnosti i dizajna, brzo ćemo shvatiti da je rad 24 sata na dan i sedam dana u tjednu rijetko kad dobra situacija” – RAZGOVARALA: PETRA MILIČKI

Portret Grunwald wide Intervju

DAVOR GRÜNWALD: “JA SAM STOPOSTOTNI PRAKTIČAR!” (prvi dio)

“Gotovo sav industrijski dizajn koji sam kasnije radio bio je vezan uz elektroniku, a činjenica da sam imao znanja i predispozicije svakako mi je pomogla i kao dizajneru. Primjerice, znao sam kako razgovarati s inženjerima i zato tu nikad nisam imao problema. I u zagrebačkom i kasnije u torontskom periodu, uvijek je sve počinjalo s elektronikom i elektroničkim uređajima. Prvi s kojima sam počeo raditi upravo je TRS (Tvornica računskih strojeva) koji je proizvodio kalkulatore, iako nisam ušao u tu suradnju s nekom posebnom idejom da se želim posvetiti tom području” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

P1480822 Intervju

SVEN SORIĆ & HRVOJE SPUDIĆ: Bakin stroj za rezance je zapravo mini preša za duboki tisak

„Mi svojim tehnikama, koje ipak uključuju korištenje softvera i digitalno upravljanih alata, premošćujemo neki vremenski jaz između tehnika koje se u DIY-u u pravilu nisu koristile i suvremenih široko dostupnih računalnih tehnika. Korištenje drvenih matrica i tipografije dakako ima veze s jednim drugim “undergroundom”, a to je onaj konspirativni, ljevičarski, antifašistički underground u kojemu je tisak značio borbu, a nelegalno posjedovanje tipografije utamničenje ili smrt. To je malo drugačiji DIY“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Dalibor Martinis, Custodian at the Exhibition, 1976 Intervju

DALIBOR MARTINIS: U grafičkom dizajnu vidjeli smo priliku za proširenje polja djelovanja

„Mi koji smo nastojali razvijati medijske prakse i djelovati sa sviješću o društvenom i urbanom kontekstu u kojem živimo, vidjeli smo u grafičkom dizajnu priliku za proširivanje polja djelovanja. Plakat je nešto što pripada urbanom prostoru i komunicira izravno s prolaznicima i to mi je svakako bilo zanimljivo jer sam sedamdesetih godina razvio vrlo jasan kritički odnos spram umjetničkih institucija, muzeja, galerija, akademije i slično“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

15994764_1352919618114641_6234551955920790863_o Intervju

RICK POYNOR: Jesmo li se odrekli slike?

„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

nnf_4264-custom Intervju

OSKO+DEICHMANN: Još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, ali danas to činimo suptilnije

“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

clipboard04 Intervju

GJURO KORAĆ: Romantične godine mladog interneta su iza nas

“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

fotografija: Domagoj Kunić Intervju

ANDREJ FILETIN: Nema boljeg nego kad te dobar dizajn razljuti

“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Intervju

KORALJKA VLAJO: Procesi dizajna, proizvodnje i distribucije prestaju biti jednoznačni

“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

0 T Intervju

IVA BABAJA: Nije vrijeme za neutralnost, promatranje i kontemplaciju

“Shvatiti svoj poziv kao profesionalca koji želi svojim djelovanjem unaprijediti društvene okolnosti života je najvažnije. Vrijeme celebrity dizajnera, kakvi su nekoć bili Carson i Sagmeister, polako je na zalasku i mislim da je to dobro. Uostalom, ta titula je danas toliko devalvirana da ne znači gotovo ništa” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

mladen foto horiz Intervju

MLADEN OREŠIĆ: Uslijed razvoja društva i tehnologije neće nestati predmetno okruženje

“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

christoph_haag (Custom) Intervju

CHRISTOPH HAAG: Pridružimo lica e-mail adresama!

“Digitalni alati često pate od viška determiniranosti, tj. određenih ideja o njihovoj korisnosti — konvencija o tome kako bi se nešto trebalo raditi. Zbog toga je važno da praktičari imaju udjela u njihovoj konstrukciji, uključujući mogućnost da mijenjaju elemente softvera na vrlo fundamentalnom nivou” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

pr_hh2_img_2334 (Custom) Intervju

JESSE HOWARD: Pokušavam stvarati predmete na granici poznatog i nepoznatog

“Iz ideje održivosti proizašao je greenwashing – proizvodi koji koriste estetiku održivosti, ali bez stvarnog uvažavanja ekologije. Slično se može dogoditi i u ovom slučaju – Openwashing – proizvodi koji naizgled daju korisniku osjećaj kontrole ili koriste određene tehnologije digitalne fabrikacije, ali zapravo ni na koji način nisu profitirali od alternativnog procesa proizvodnje, nimalo ne doprinose širenju znanja, niti ostaju dostupni za buduće prilagodbe i poboljšanja” – Razgovarao: MARKO GOLUB

gergo kovacs Intervju

GERGŐ KOVÁCS: Digitalna tjeskoba

“Tehnologija nije samo poboljšanje, već i duboka promjena naših ekonomija, kultura, društvenih interakcija, svega. Fantastična je i štošta nam olakšava, ali predstavlja i prijetnju, opasnost. Moramo uspostaviti konverzaciju o njenim posljedicama: primjerice, u 2016. možemo bez problema reći da je ideja privatnosti postala iluzorna” – Razgovarali: DARIO DEVIĆ & BOJAN KRIŠTOFIĆ / Gostovanje i izložbu Gerga Kovácsa na Danu D 2016 omogućio je Iskon.