Autorica fotografije s naslovnice: Elizabeta Ružić

Sean Poropat vlasnik je i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Studio se nalazi u inspirativnom gradiću na istarskom poluotoku, dokazujući da se globalno relevantan rad može stvoriti bez obzira gdje se nalazite. Dobitnik je više od 200 profesionalnih nagrada (Cannes Lions, Eurobest, Effie, Epica, ADC, OneShow, LIA, RedDot Best Of the Best, ICOGRADA i mnoge druge…). Studio Sonda jedina je agencija iz Hrvatske koja ima najveće nacionalno priznanje u područjima: dizajna (Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva), kreativnog marketinškog komuniciranja (GrandPrix IdejaX), digitalne komunikacije (MIXX IAB GrandPrix) i učinkovitosti (Effie GrandPrix) te ju je Effie proglasila 10. najučinkovitijom neovisnom agencijom u Europi. Sean je bio član žirija na brojnim stručnim natjecanjima poput Cannes Lions ili Golden Drum žirija te 4 godine za redom predsjednik žirija na najvećem nacionalnom natjecanju kreativnosti Ideja X. Član je HURA-e – Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje te Hrvatskog dizajnerskog društva gdje je obnašao funkciju člana Etičkog povjerenstva, a također je i dopredsjednik Udruge Sonda – za promicanje kreativnosti, obrazovanje i razvoj lokalne zajednice.

Profesionalni cilj mu je dokazati visoku učinkovitost kreativnosti čineći je dostupnom svima. Stoga je 2021. godine Studio Sonda izgradio novi Kreativni centar u Vižinadi, s ciljem da dokaže koliko kreativnost može biti učinkovita. Sean je u centru mentor i predavač, a do sada je preko 1000 djece i odraslih sudjelovalo u njegovim predavanjima, radionicama i raznim projektima koji potiču kreativnost i brigu o lokalnoj zajednici i okolišu, uključujući i osobe s posebnim potrebama.

Sean je i član žirija Izložbe hrvatskog dizajna 23/24, povodom koje je nastao intervju koji možete pročitati u nastavku.

Sonda kreativni centar, Vižinada

OM: U proteklih 5 godina, kad ste posljednji put dali intervju za HDD, dosta se toga promijenilo. Prošli ste put govorili o planovima za Kreativni centar u Vižinadi, a danas je on jedan od važnijih središta gospodarskog razvoja unutrašnje Istre. Koliko je Sonda u međuvremenu narasla kao kreativni centar, te koliku ulogu je uopće povlačenje u srce Istre imalo za razvoj i sjajna postignuća agencije?

SP: Povlačenje u srce Istre imalo je presudnu ulogu u razvoju Sonde. Zahvaljujući toj odluci, Sonda je utvrdila svoje temeljne vrijednosti i pronašla smjer u kojem se želi razvijati, a to je daleko više od puke definicije kreativne agencije. Godine 2011., preselili smo se iz malog Poreča (17.000 stanovnika) u još manju u Vižinadu (1.000 stanovnika), tražeći poligon kojim bismo mogli konkretno dokazati ono u što vjerujemo, a to je da kreativnost može biti snažan pokretač razvoja društva i sredine.  U Vižinadi, kao mali dizajn studio s pet zaposlenika, radili smo u maloj istarskoj kamenoj kućici od 50-ak metara kvadratnih, koja više izgleda kao nonina kućica, nego bilo kakav studio za dizajn. Ta atmosfera, susjedi i priroda imali su značajan utjecaj na nas kao ljude i kreativce, podsjećajući nas na osnovne životne vrijednosti koje čovjek često zaboravlja u užurbanoj svakodnevici. Sonda je osnovana 2004. godine kao časopis (SONDA – Informator za dubinsko istraživanje zabave), s ciljem povezivanja ljudi, kulture i društva.

Iako smo iz časopisa, koji je ugašen 2007. godine, prerasli u dizajn studio, a zatim u kreativnu agenciju s 25 zaposlenika, u nama je oduvijek tinjala želja za pozitivnim utjecajem na društvo. Od samih početaka težili smo tome da Sonda postane više od kreativne agencije, da bude bliže društvu i društveno relevantnija u kontekstu stvaralaštva i kreativnosti. Željeli smo utjecati na društveni razvoj, a Vižinada nam je u tom smislu pružila brojne prilike. Iz tog smo razloga 2020. pokrenuli izgradnju Sonda Kreativnog centra, a od 2022. godine, započeli smo s programom koji uključuje zajednicu, putem kojeg nastojimo dokazati koliko kreativnost, kada je kvalitetno vođena i promišljena, može utjecati na društvo, kvalitetu života i percepciju prostora koji ljudi posjećuju ili u kojem žive. Vižinada nam je poslužila kao savršen dom i poligon na kojem, po tom pitanju, svakodnevno radimo te imamo konkretne, mjerljive rezultate.

Kampanja za 17. BOOKtiga festival

OM: Brojna priznanja i nagrade učinila su vas jednima od najznačajnijih ambasadora hrvatskog dizajna u svijetu. Brojne kampanje za koje ste i nagrađivani, često su produkt dugogodišnjih suradnji, primjerice one za ugledne manifestacije BOOKtiga i Pulski filmski festival. Koliko vam znači i što vam omogućuje kontinuitet stvaranja za određenu firmu, odnosno za kulturno događanje?

SP: Za nas u Sondi odnosi koje gradimo imaju iznimnu vrijednost. Vjerujemo da povjerenje proizlazi upravo iz dugotrajnih odnosa; u sklopu njih se gradi sve ono što nadilazi puke riječi i slova, produbljuje razumijevanje problema, obogaćuje proces, jača kvalitetna rješenja i u konačnici pruža klijentima značajnu korist. Kvalitetno djelo rezultira višeslojnim procesom istraživanja, promišljanja i kreativnosti. Pa iako mi posjedujemo znanje i vještine potrebne za razvoj ideja, svjesni smo da ključne uvide donose sami klijenti – oni su ti koji svakodnevno žive svoj brend, poznaju njegovu bit i nijanse te smjer u kojem žele ići. Time nastojimo što više ukloniti granice između dizajnera i klijenata tijekom svih faza rada. Klijentima omogućujemo da postanu aktivni sudionici u procesu stvaranja, čime se jača povjerenje i suradnja, a za što su najbolji dokaz odlični rezultati projekata. 

Kampanja za 71. Pulski filmski festival

OM: Čini mi se da vam je u zadnje vrijeme želja, u nekoliko projekata s velikim klijentima, uspostaviti što izravniju vezu s publikom. Kampanje postaju interaktivne – od nekonvencionalnih video oglasa koji nas pozivaju na događanja, do direktnog sudjelovanja u osmišljavanju dizajna ambalaže omiljene čokolade. Što vam znači ova vrsta razmjene ideja i direktnog feedbacka? Primjećujete li da ovakve kampanje ujedno i educiraju vaše klijente i korisnike?

SP: Godinama nas je frustrirala spoznaja da kao profesionalci možemo stvoriti proizvode i usluge koji ostvaruju izvanredne prodajne rezultate, čak i na globalnom tržištu, dok istovremeno oko sebe ne vidimo kulturu koja podržava kreativnost kao važnu komponentu društvenog napretka. Možemo stvoriti čokoladu koju svi obožavaju, ali ne možemo stvoriti zdravu, konstruktivnu i kreativnu sredinu. Kako smo oduvijek težili kampanjama i rješenjima koje angažiraju širi krug ljudi, odlučili smo se na jedan konkretan eksperiment koji ruši granice između publike, potrošača i kreativne agencije. Ako je od vitalnog značaja da proizvod ili usluga budu prihvaćeni od strane publike, zašto ne uključiti samu publiku u proces? Uključili smo je osmislivši program koji korisnicima ne postavlja pitanja o našem radu/rješenju (fokus grupe), nego ih angažira kao dio tima koji radi na kreiranju projekta od samog početka. Pritom ne moraju to nužno biti kreativci po profesiji, nego jednostavno ljudi koji se žele kreativno razvijati i učiti kroz rad na konkretnom proizvodu.

Kampanja “uKRAŠi blagdane”, razvijena na radionicama Sonda Designed by People, 2023.

Radi se o programu “Designed by People” koji nas, kroz pažljivo osmišljene i vođene faze, dovodi do rješenja u obliku usluge, proizvoda ili kampanje. Naše klijente spajamo s korisnicima, kako bismo zajedno radili na tržišno relevantnom i utemeljenom proizvodu, koji se naposljetku nalazi na policama trgovina. Javljaju nam se različiti profili ljudi, od policajaca, preko zubotehničara, do osoba koje rade u državnoj upravi. Iako nam neki kolege zamjeraju zbog ovog pristupa, smatrajući da time sugeriramo da i osobe bez iskustva ili obrazovanja mogu dizajnirati proizvode, to nije naš cilj, niti je takvo što moguće. Pozvane osobe postaju aktivni članovi tima koji radi na razvoju proizvoda, doprinose postavljanju zadatka, istraživanju, razmjeni mišljenja i stvaranju ideja. Zanimljivo je raditi na projektima gdje su uključeni oni za koje se proizvod ili usluga stvara. Činjenica da učimo jedni od drugih obogaćuje čitav proces. Pritom sve to i pozitivno utječe na same korisnike koji se onda i u budućim situacijama osnažuju kreativno pristupati problemima. 

Na kraju, i sami brendovi imaju veliku korist jer rješavaju neke svoje potrebe, čine nešto dobro za društvo potičući kreativnosti pojedinaca, dobivaju uvid u mišljenje onih koji zaista kupuju njihove usluge i proizvode te naposljetku imaju realne tržišne rezultate koji nadmašuju sva očekivanja, kao što su npr. 120% kumulativno povećanje prodaje. Nevjerojatan je to pokazatelj koji nam govori da smo na dobrom putu.

Vizualni identite za Gradsku knjižnicu i čitaonicu Pula, kreativni direktori: Jelena Fiškuš, Sean Poropat, dizajn: Martina Sirotić, Sanda Maričić, account manager: Sara Bažon, 2024.

OM: Sondina povezanost sa zajednicom koja je okružuje, vidljiva je i u nekim drugim projektima, kao što su vizualni identitet javne ustanove, Gradske knjižnice i čitaonice Pula ili malog proizvođača Rawina. U kolikoj je mjeri dizajn zaslužan za promicanje ili stvaranje brenda? Koliko su male, lokalne zajednice danas svjesne vrijednosti dizajna?

SP: Dizajn zapravo predstavlja sveobuhvatan okvir unutar kojeg se odvija naš svakodnevni život. Na radionicama kreativnog centra često naglašavamo da je svaka komponenta našeg okruženja, sve ono što nije priroda – a ponekad se čini da i sama priroda nosi tragove ljudskog dizajna – rezultat nečijeg promišljanja i stvaralačkog procesa. Ova spoznaja nas fascinira jer nam ukazuje na to da svaki predmet, svaki prostor, sve što nas okružuje, nastaje iz ljudske kreacije. Kada razmatramo ulogu dizajna u promicanju ili oblikovanju brenda, ne možemo ignorirati njegovu ključnu funkciju. Sama težnja za brendiranjem ovisi o sposobnosti dizajna da prenese poruku, da izazove emocije i da stvori autentičnu vezu s publikom. U današnjem svijetu, gdje se male, lokalne zajednice bore s globalizacijom, svjesnost o vrijednosti dizajna postaje sve važnija. Naime, dizajn ne samo da oblikuje prepoznatljivost brenda, već i služi kao veza koja povezuje zajednicu s njezinom kulturom, tradicijom i potrebama. Dizajn je, stoga, ne samo estetska praksa, već i duboka odgovornost prema svijetu koji kreiramo.

Vizualni identitet, dizajn ambalaže i bredning – Rawino; kreativna direkcija, koncept, dizajn, copywrite: Jelena Fiškuš, Sean Poropat, copywrite teksta na boci: Sara Šalov, account Executive: Sara Bažon, 2024.

OM: Imali ste veliku čast da kao jedan od sveukupno petnaest studija iz Europe, izložite svoj rad u sklopu ED Awardsa, u napuljskoj crkvi Sta. Maria delle Anime del Purgatorio ad Arco. Koja vas je misao vodila prilikom izrade rada? Vidite li povezanost između fizičkog eksponata (u ovom slučaju plakata) i manje opipljive, digitalne platforme, kao budućnost koncepta za slične projekte i izložbe?

SP: Tema je, obzirom na lokaciju, bila uistinu neobična i tražila se neka vrsta komentara na smrt ili posmrtne običaje. Iako je tema odlična za grafičku izvedbu ili ilustraciju, željeli smo izbjeći neke tradicijske ili vjerske konotacije te smo dugo promišljali kako zadatak sprovesti u djelo. Tako se rodila ideja o svojevrsnom komentaru na status umjetnika i kreativaca koji se često štuju tek posmrtno. Tin Ujević i njegova izreka „Dok sam živ ne date mi ni stan, a kad umrem, dat ćete mi cijelu ulicu” poslužila je kao inspiracija, kao što nas uostalom i sva njegova djela često inspiriraju. Za života neshvaćeni boem, a danas 140 ulica i trgova u Hrvatskoj nosi njegovo ime. Rad o statusu pjesnika možete pogledati ovdje, uz odličan komentar Marka Pogačara kojemu zahvaljujemo na sudjelovanju. 

European Design Awards, Napulj, 2024., plakat posvećen Tinu Ujeviću. Kreativna direkcija, copywrite i dizajn: Jelena Fiškuš, Sean Poropat, dizajn web stranice: Aleksandar Živanov, koordinacija projekta i PR: Sara Šalov, account manager: Ana Velić, development web stranice: Denis Tomljanović (Synet), esej: Marko Pogačar, prijevod pjesme Zapis na pragu: Gordana Janjušević Leković, prijevod citata: Mirjana Aleksić

Što se tiče suradnje fizičkog eksponata i digitalne platforme, nisu oni budućnost nego sadašnjost, no uvijek ukoliko to traži prilika. Mjesto za izlaganje nam je bilo vrlo skučeno, a kako smo željeli ispričati priču i dati društveni komentar, ova se poveznica činila logičnim rješenjem. U svojim radovima ne zaziremo od povezivanja tiskanog i digitalnog, dapače ta veza je dobrodošla i često je koristimo. Ipak, plakat kao samostalna forma i dalje je važan, prisutan u kategorijama svih svjetskih natjecanja, u tržišnom komuniciranju, u svakodnevici… Njegova važnost i ljepota zanata pri izradi neće nestati, niti će se plakat morati nužno povezivati s digitalom kako bi preživio i ostao važan komunikacijski mediji.

Kampanja za 17. BOOKtiga festival

OM: Kao član žirija novog izdanja Izložbe hrvatskog dizajna 23/24, imali ste priliku pregledati brojne pristigle radove. Kategorija dizajna vizualnih komunikacija već je tradicionalno jedna od najpopularnijih, s najvećim brojem radova odabranih za predstavljanje na izložbi. Što nam ovo izdanje izložbe govori o dizajnu vizualnih komunikacija u Hrvatskoj? Je li došlo do nekih promjena u odnosu na posljednje izdanje Izložbe 21/22?

SP: Globalizacija je donijela razne izazove, pri čemu se čini da su ponekad naše lokalne specifičnosti potisnute u korist globalnih trendova. Međutim, smatram da ovaj fenomen ne mora biti isključivo negativan; on također otvara nova vrata, pruža mogućnosti za inovaciju, istraživanje novih ideja i stvaranje hibridnih oblika izražavanja. Dizajn u Hrvatskoj tako pokazuje bogatstvo individualnih izraza koji pridonose raznolikosti unutar naše dizajnerske zajednice. Ovaj slobodan pristup omogućuje nam da povežemo lokalne priče s globalnim trendovima, stvarajući djela koja su relevantna i na domaćem i na međunarodnom terenu. Iako nam možda nedostaje nekadašnja jasno definirana kolektivna misao, to ne znači nužno i gubitak identiteta. Umjesto nje, svjedočimo stvaranju nove vrste zajedništva, gdje se kao pojedinci ističemo kroz jedinstvene projekte, a koji ipak mogu nositi zajedničke teme ili odgovarati na slične društvene izazove.

Kampanja “uKRAŠi blagdane”, razvijena na radionicama Sonda Designed by People, 2023.

Vjerujem da budućnost dizajna u Hrvatskoj leži u našoj sposobnosti prilagodbe i kreativnom odgovoru na globalne promjene, koje pritom trebamo koristiti kao platformu za daljnji rast. Imamo priliku oblikovati identitet koji je istovremeno lokalno ukorijenjen, ali i otvoren prema svijetu. To je veliki izazov, ali i prilika da redefiniramo što znači biti dio hrvatske dizajnerske scene.