Mladen Orešić, dizajner i mentor, ostavio je značajan trag u prostorima koje svakodnevno koristimo. Ali njegov doprinos nije se zaustavio samo na fizičkim objektima; njegovo nasljeđe leži i u kontinuiranom prinosu prezentaciji i valorizaciji hrvatskog dizajna te u znanju, entuzijazmu i inspiraciji koje je dijelio s generacijama mladih dizajnera. Orešićev profesionalni put oblikovali su temelji obrazovanja i rane industrijske suradnje. Nakon završetka studija na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču, gdje je diplomirao i magistrirao pod mentorstvom Hansa Holleina, Orešić se brzo uključio u stvaranje inovativnih rješenja za tvornicu Jadran, koja mu je omogućila prve profesionalne projekte. Jadran ga je stipendirao i pružio priliku za profesionalni rad, što je rezultiralo plodonosnom suradnjom u razvoju različitih programa namještaja za široku upotrebu. Njegov rad na proizvodima poput programa namještaja Uni ’87 te stolica Ergoline i Modres utjelovljuje posvećenost promišljenom i dugotrajnom dizajnu. Orešić je dosljedno pronalazio ravnotežu između strukturalnih i oblikovnih zahtjeva, fleksibilnosti u duhu materijala i potrebe za toplinom i udobnošću u ljudskom iskustvu.
Modres, Studij dizajna u Zagrebu, fotografija: Bojan Mrđenović
Stapanje sa svakodnevicom: Stolci Modres, Ergoline i Uni ’87
Njegova je modularna stolica Modres postala simbolom zagrebačke svakodnevice, ne samo kroz godine studentskog života u menzama ili kroz boravak u kulturnim institucijama poput Muzeja za umjetnost i obrt, već i u holovima, čekaonicama i drugim prostorima javnog života. Stolci Ergoline, Modres i Uni ’87 danas predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih primjera tzv. „skrivenog dizajna“. To su dizajnirani predmeti koji neprimjetno oblikuju svakodnevni život – od sportskih dvorana i zdravstvenih ustanova do kulturnih i ugostiteljskih prostora. Prema riječima Marka Goluba, upravo ta prisutnost čini ih ikoničnima, ali i često neprimjetnima za običnog promatrača.
Modres, dizajn: Mladen Orešić, Marijan Orešić, TMN Jadran, 1983. Fotografija: Luka Mjeda
Program Modres osmišljen je kao fleksibilno rješenje, prilagodljivo različitim javnim prostorima. Praktičnost, modularnost i ekonomičnost postali su zaštitni znak ovog dizajna, koji je bio široko primijenjen, ne samo u studentskim i ugostiteljskim prostorima, već i u zdravstvenim ustanovama i kulturnim centrima. Orešićeva suradnja s Jadranom također uključuje rad na stolicama za Univerzijadu 1987., kada je Zagreb prolazio kroz radikalne infrastrukturne promjene. Tada su izgrađeni ili obnovljeni brojni sportski objekti, povećani kapaciteti studentskih naselja i razvijeni novi javni prostori.
Stolice Uni ’87 u Domu sportova, Zagreb.
Fotografija: Bojan Mrđenović
Stolci Uni ’87 postali su simbol te transformacije, povezujući različite sfere urbanog života – od sportskih centara Jarun i Mladost do Autobusnog kolodvora u Zagrebu. Ovaj projekt nastao je u prijelaznom vremenu između socijalističkog sustava i suvremenog tržišnog gospodarstva, kada je dizajn igrao bitnu ulogu u modernizaciji društva. Dizajneri poput Orešića nisu samo stvarali predmete, već su prenosili vrijedna znanja i praksu iz ranijeg sustava, omogućujući kontinuitet kvalitete i funkcionalnosti unatoč političkim i društvenim promjenama. Upravo kroz dizajn, kao stabilan okvir djelovanja, očuvane su i unaprijeđene vrijednosti važne za zajednicu, dok su se paralelno gradili temelji za razvoj novih oblika proizvodnje i uporabe.
Ergoline, dizajn: Mladen Orešić, Marijan Orešić, TMN Jadran, 1981. Fotografija: Luka Mjeda
Edukacija i razumijevanje osnova kao temelj budućnosti dizajna
Možda je Orešićev najvažniji doprinos bio u ulozi edukatora i mentora. Nakon uspjeha u industriji, on je svoju strast za dizajnom prenio na nove generacije dizajnera, pridonoseći osnivanju Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Orešić je bio jedan od ključnih osnivača koji su oblikovali viziju studija kao mjesta za razvoj ne samo estetski kompetentnih već i društveno odgovornih dizajnera. Kao mentor, neiscrpno je radio s mladim dizajnerima, dijeleći svoje znanje i iskustvo, ali i pozivajući ih da budu otvoreni i progresivni u promišljanju novih ideja, stavljajući pritom naglasak na odgovornost dizajnera prema društvu i okolišu. Vodio je brojne diplomske radove, od kojih su mnogi prepoznati i nagrađeni i na međunarodnoj razini.
Mladen Orešić, Ivana Fabrio i studenti Studija dizajna na otvorenju izložbe Svjetla budućnosti, HDD galerija, 2016. Fotografija: Petra Vrdoljak
Promjena percepcije dizajna u Hrvatskoj
Kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva, Orešić je pokrenuo brojne projekte, uključujući Izložbu hrvatskog dizajna te izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna (kasnije pod imenom Pregled hrvatskog dizajna), dajući domaćoj sceni vidljivost i priznanje koje zaslužuje. Njegov rad uvelike je doprinio redefiniranju dizajna – od „estetskog luksuza“ prema shvaćanju dizajna kao ključnog društvenog i industrijskog alata. U prvom Godišnjaku, naglasio je kako dizajn nije samo ukras, već integralni dio društvene infrastrukture, sredstvo za povezivanje različitih aspekata društvenog i kulturnog života (5).
Metoda; koncept projekta, art direkcija, produkt dizajn: Mladen Orešić; art direkcija, produkt dizajn: NEISAKO (Neven & Sanja Kovačić); produkt dizajn: Nikola Radeljković (Numen/ForUse); Simon Morasi Piperčić (SMPDO); Ruđer Novak Mikulić
(Regular Company); Filip Despot, Tihana Taraba, Ivana Pavić (Grupa); Maša Vukmanović, Jelena Lukač Kirš,
Jakov Šrajer (Thinkobjects); naručitelj: Spin Valis, Požega, 2022.
Vizija i disciplina u dizajnu
Orešić je svoj rad opisao kao „disciplinirano istraživanje optimalnih rješenja koja zadovoljavaju zahtjeve proizvodnje, distribucije i uporabe“ – usmjerenje koje je bilo direktno suprotstavljeno tendencijama dizajna da se koristi kao „kozmetički“ alat za uljepšavanje bez pravog sadržaja. Kroz njegovu karijeru može se pratiti svojevrsna petlja – od vlastite dizajnerske edukacije i početaka u industriji u tvornici Jadran, preko osnivanja i vođenja Studija dizajna i mentoriranja generacija novih dizajnera, pa do posljednjih godina kroz projekt Metoda, gdje se ponovo povezuje industrija i dizajn.
Jedan od ključnih trenutaka u toj profesionalnoj putanji bio je Orešićev rad u tvornici Jadran na projektu Univerzijade 1987. U online intervjuu prisjetio se kako je pristupio izazovu oslanjanja na uvozne programe: „Vezano za Univerzijadu, Jadran je u stalnoj ponudi imao uvozne programe za sportske tribine, ali smo ipak vođeni iskustvom uspješnog projektiranja i realiziranja opreme dvorane Zetra u Sarajevu za Olimpijadu i dvorane za SPENS u Novom Sadu, bili svjesni da je ekonomski opravdanije imati vlastiti proizvod. Stoga smo odlučili pokrenuti razvoj novog programa.“ Ova izjava jasno ilustrira njegov pristup dizajnu – vizija i inicijativa za stvaranje domaćih rješenja, vođena analizom i racionalnim razlozima, bila je ključna za njegovu profesionalnu filozofiju.
Godišnjaci hrvatskog dizajna i Pregledi hrvatskog dizajna 01 – 21/22
Energija stvaranja razvojnih programa i poticanja domaće industrije dolazi do izražaja i desetljećima kasnije kroz projekt Metoda. Kroz taj pothvat, Orešić ponovno usmjerava dizajn prema funkcionalnim i održivim rješenjima, koristeći znanje i kreativnost mladih dizajnera koje je sam mentorirao na Studiju dizajna. Industrija sada ne samo da prepoznaje važnost dizajna, već aktivno koristi inovacije novih generacija za razvoj proizvoda s naglaskom na lokalne resurse i održivost. Time se zatvara puni krug njegova djelovanja – od prvih koraka u Jadranu i mentorstva na Studiju dizajna, do vraćanja istog impulsa inovacije kroz nove projekte, gdje industrija, dizajn, i generacije dizajnera, djeluju kao partneri u stvaranju održive budućnosti.
Ostvarenje vizije kroz generacije
Ono što Orešićev rad čini posebnim nije samo njegova tehnička izvrsnost ili prepoznatljiv dizajnerski rukopis, već istaknuta potreba da dizajn bude alat za društvenu promjenu, sredstvo za redefiniranje naše svakodnevice i unapređenje kvalitete života, a ne tek površinski alat za uljepšavanje stvarnosti. Njegovo vodstvo, inovacije i predanost ostaju inspiracija dizajnerima, ali i svima koji vjeruju da je dizajn mnogo više od funkcionalnosti ili estetike – da je to izraz naše kulture, naših vrijednosti i našeg identiteta. Dodjela nagrade za životno djelo Mladenu Orešiću priznanje je za njegov doprinos dizajnu u Hrvatskoj kroz njegove autorske radove, kroz pozicioniranje dizajna u našem društvu i kroz generacije koje je inspirirao.
fotografija: Luka Mjeda
Biografija
Mladen Orešić (Rab, 1951.) diplomirao je i magistrirao na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za industrijski dizajn (klasa prof. Hansa Holleina). Profesionalnim radom najčešće obuhvaća područje namještaja i interijera gdje realizira niz radova. Za radove izlagane na svim važnijim izložbama i sajmovima u regiji dobiva desetine nagrada. Pedagoškim radom bavi se od osnivanja Studija dizajna u Zagrebu 1989. god. kao profesor-mentor na kolegiju Projektiranje – industrijski dizajn. Mentor je oko 250 diplomskih radova iz područja industrijskog dizajna. Kao mentor dobitnik je mnogih nagrada među kojima i prestižne nagrade Red Dot, D&AD i IDEA Gold Award’s Industrial Designers Society of America. Voditelj je mnogih projekata i suradnji Studija dizajna s gospodarstvom kao Dizajnom do brenda, Šest pogleda na sobu, Dizajner i obrtnik, HAI – Hrvatske autentične igračke, Mostovi Virovitice i Novi prostori učenja. Voditelj je razvoja dizajna, autor i koordinator najeminentnijih studija i autora dizajna u Hrvatskoj na projektu CEKOM SPIN u okviru kojeg nastaje brend METODA. Sudjeluje u svim značajnim aktivnostima na promociji struke kao i na uspostavljanju statusa struke. Član je strukovnih udruga, a kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva pokreće Godišnje izložbe hrvatskog dizajna i izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna. Sudjeluje u radu povjerenstava RH na izradi Strategija dizajna RH i Strategiji dizajna namještaja RH. Član je mnogih ocjenjivačkih sudova, organizacijskih odbora i uredništava strukovnih manifestacija i publikacija te sudjeluje na znanstveno-stručnim skupovima. Odlikovan redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića 1999. god.
Izvori:
Golub, Marko, „Stapanje sa svakodnevicom“, Fragmenti dizajnerske povijesti, ur. Marko Golub, izd. HDD, 2019.
Borovnjak, Ivana, „Iz života Jadrana“, Fragmenti dizajnerske povijesti, ur. Marko Golub, izd. HDD, 2019.
Intervju s Mladenom Orešićem, Fragmenti dizajnerske povijesti, ur. Marko Golub, izd. HDD, 2019.povijesti.
Dorotić, Ivan, „Dizajn kao DNK kulture, naslijeđa i vrijednosti“ (intervju s Mladenom Orešićem), portal Vizkultura, https://vizkultura.hr/razgovor-mladen-oresic/ Pristupljeno 16.12.2024.
Orešić, Mladen, „Uvodnik“, Godišnjak hrvatskog dizajna 01, izd. HDD, 1999.
Rebernjak, Rujana, „Designing Self-Management – Objects and Spaces of Everyday Life in Post-War Yugoslavia“, Royal College of Art, London, 2018.