IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 23/24 ● Lauba – Kuća za ljude i umjetnost ● 10. – 22.1.2025.

U petak 10. siječnja u 19 sati u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST otvara se bijenalna IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 23/24 – najveća izložba suvremenog dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj. U sklopu otvorenja bit će održana i svečana dodjela nagrada HDD-a, za koje se ove godine natječe čak 346 radova širom 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija obuhvaćenih izložbom, a sežu u rasponu od dizajna vizualnih komunikacija, oblikovanja knjiga, digitalnih medija, dizajna ambalaže, produkt dizajna, mode, koncepata, prostornih i grafičkih intervencija, kao i cjelovitih projekata i proizvoda.

Izložba hrvatskog dizajna, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja. Ovim izdanjem izložbe navršava se 25 godina od njenog osnutka, a bit će predstavljeno čak 346 dizajnerskih ostvarenja od ukupno 706 prijavljenih. Osim što je nadolazeće izdanje izložbe imalo daleko najveći odaziv dosad, riječ je i o najobimnijoj selekciji – za nagrade u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija natjecat će se čak 241 profesionalni i 105 studentskih radova. Radove je izabrala Selekcijska komisija koju su činili Sarah Baron Brljević, Lana Cavar, Lana Grahek, Sven Jonke, Maša Milovac, Sean Poropat i Gala Marija Vrbanić, a njima će se u nadolazećim danima u Ocjenjivačkom sudu izložbe pridružiti i dvoje međunarodnih članova – kosovska dizajnerica Nita Salihu Hoxha i multidisciplinarni dizajner iz Nizozemske Peter Bilak.

 

 

Osim izložbe koja će se i ovog puta održati u jednom od najvibrantnijih izložbenih prostora u Hrvatskoj, Laubi – kući za ljude i umjetnost od 10. siječnja 2025., svi selektirani radovi bit će objavljeni i na online platformi koju smo uspostavili na prethodnim izdanjima. Na otvorenju izložbe održat će se i promocija tiskane publikacije Pregled hrvatskog dizajna 23/24 na preko 500 stranica, te svečana dodjela Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva. Za vizualni identitet izložbe ove godine je zaslužan Zoran Đukić, odnosno studio đkć, dok je autorica postava Draga Komparak.

 

S otvorenja Izložbe hrvatskog dizajna 21/22. Fotografija: Damir Žižić

 

Iz teksta Svena Sorića:
Pluralizam i heterogenost aktera na dizajnerskoj sceni — u rasponu od freelancera do multidisciplinarnih i agencijskih timova, samoiniciranih radova do međunarodnih projekata, honorarnih angažmana do višemilijunskih ugovora — uzimamo zdravo za gotovo, no takav zdrav bazen različitosti (poslovnih, stilskih i funkcionalnih) počiva na temeljima koji ovise o balansu s najranjivijim skupinama. Radikalna prevaga u jednu od krajnosti sigurno ne bi dobro utjecala na daljnji razvoj dizajna u Hrvatskoj. Upravo je ta zdrava razmjena između tzv. nezavisnog i agencijskog sektora (ovakvu podjelu perpetuiram samo radi slikovitosti procesa, a u načelu se slažem sa Zlatkom Salopek koja se na nju kritički osvrnula u svom tekstu u katalogu prethodne izložbe ) omogućila razmjenu iskustava i osvježenje perspektive na obje strane — donedavni studenti ili mladi autori čija su se iskustva formirala na vehementnim eksperimentima s tipografijom, slikom i novim medijima, danas zauzimaju važne pozicije u nekima od vodećih kreativnih i digitalnih agencija. S druge strane, iskustvo rada u velikim sustavima omogućilo je onima koji se otisnu u samostalne vode da formiraju manje i fleksibilne timove koji polučuju znatne uspjehe na tržištu. Donedavno je bilo gotovo nezamislivo vidjeti radikalnije dizajnerske eksperimente ili „kužerska“ tipografska pisma u oglašavanju, ili s druge strane male autorske timove koji suvereno grabe svoj dio kolača na međunarodnom tržištu — razlog više da se govor o granicama i o „dva dizajna“ ukine, a strukovna izvrsnost postane jedini kriterij rasprave.”

 

S otvorenja Izložbe hrvatskog dizajna 21/22. Fotografija: Damir Žižić

 

Nagrada HDD-a za životno djelo – Mladen Orešić

U večeri otvorenja bit će dodijeljena i Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, koja će ovog puta pripasti dizajneru i edukatoru, ali i zagovaraču dizajna – Mladenu Orešiću. Damir Gamulin u svom osvrtu pod naslovom Dizajnerski i edukatorski polet Mladena Orešića piše: “Ono što Orešićev rad čini posebnim nije samo njegova tehnička izvrsnost ili prepoznatljiv dizajnerski rukopis, već istaknuta potreba da dizajn bude alat za društvenu promjenu, sredstvo za redefiniranje naše svakodnevice i unapređenje kvalitete života, a ne tek površinski alat za uljepšavanje stvarnosti. Njegovo vodstvo, inovacije i predanost ostaju inspiracija dizajnerima, ali i svima koji vjeruju da je dizajn mnogo više od funkcionalnosti ili estetike – da je to izraz naše kulture, naših vrijednosti i našeg identiteta. Dodjela nagrade za životno djelo Mladenu Orešiću priznanje je za njegov doprinos dizajnu u Hrvatskoj kroz njegove autorske radove, kroz pozicioniranje dizajna u našem društvu i kroz generacije koje je inspirirao.”

 

fotografija: Luka Mjeda

 

Mladen Orešić (Rab, 1951.) diplomirao je i magistrirao na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za industrijski dizajn (klasa prof. Hansa Holleina). Profesionalnim radom najčešće obuhvaća područje namještaja i interijera gdje realizira niz radova. Za radove izlagane na svim važnijim izložbama i sajmovima u regiji dobiva desetke nagrada. Pedagoškim radom bavi se od osnivanja Studija dizajna u Zagrebu 1989. god. kao profesor-mentor na kolegiju Projektiranje – industrijski dizajn. Mentor je oko 250 diplomskih radova iz područja industrijskog dizajna. Kao mentor dobitnik je mnogih nagrada među kojima i prestižne nagrade Red Dot, D&AD i IDEA Gold Award’s Industrial Designers Society of America. Voditelj je mnogih projekata i suradnji Studija dizajna sa gospodarstvom kao Dizajnom do brenda, Šest pogleda na sobu, Dizajner i obrtnik, HAI – Hrvatske autentične igračke, Mostovi Virovitice i Novi prostori učenja. Voditelj je razvoja dizajna, autor i koordinator najeminentnijih studija i autora dizajna u Hrvatskoj na projektu CEKOM SPIN u okviru kojeg nastaje brend METODA. Sudjeluje  u svim značajnim aktivnostima na promociji struke kao i na uspostavljanju statusa struke. Član je strukovnih udruga, a kao predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva pokreće Godišnje izložbe hrvatskog dizajna i izdavanje Godišnjaka hrvatskog dizajna. Sudjeluje u radu povjerenstava RH na izradi Strategija dizajna RH i Strategiji dizajna namještaja RH. Član  je mnogih ocjenjivačkih sudova, organizacijskih odbora i uredništava strukovnih manifestacija i publikacija te sudjeluje na znanstveno-stručnim skupovima. Odlikovan redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića 1999. godine.

 

Modres, Studij dizajna u Zagrebu, fotografija: Bojan Mrđenović

 

Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva

Osim nagrada i priznanja u svih 9 profesionalnih i studentskih kategorija, i ovog puta bit će dodijeljena i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva. Ova nagrada dodjeljuje se projektu koji je, prema ocjeni Međunarodnog ocjenjivačkog suda, svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom značajno odskočio u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije. Velika nagrada bit će proglašena na otvorenju Izložbe hrvatskog dizajna u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u siječnju 2025. Nominirani su sljedeći radovi:

 

Moderna vremena – dokumentarni serijal

Autor, producent, scenarist: Dubravko Merlić
Autor, producent, skladatelj:
Matej Merlić
Redatelj:
Tomislav Šoban
Koscenaristica:
Matea Milić
Direktor fotografije:
Ante Cvitanović
Dizajn scenografije:
Maja Merlić
Grafički dizajn:
Klasja, Zita & Andrea
Montažerke:
Urša Vlahušić, Doris Dodig
Kostimografija:
Katarina Zaninović
Stručni suradnik: Zvonko Maković
Partneri na projektu: Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Tehnički muzej “Nikola Tesla”, Zagreb Film
Produkcija: Castor Multimedia
Naručitelj: Hrvatska radiotelevizija
Vrijeme nastanka: 12/2023.

Opis:
Popularnost hrvatskog dizajna iz prošlog stoljeća govori o neprolaznoj vrijednosti kojom se taj dizajn suptilno utkao u naš identitet i kolektivno sjećanje. Dokumentarni televizijski serijal “Moderna vremena” kroz sedam epizoda obrađuje povijest hrvatskog dizajna od 1950-te do 2020-te u ekonomskom, političkom i socijalnom kontekstu te izdvaja ključne dosege, osobe i skupine koje su obilježile pojedino desetljeće. ”Moderna vremena” emitirana su u prime-timeu Prvog programa HTV-a od prosinca 2023. do siječnja 2024. godine. Svojim kreativnim televizijskim pristupom uspjeli su privući pozornost struke, ali i šireg gledateljstva te na taj način popularizirati hrvatski dizajn.

 

 

Obrazloženje Selekcijske komisije:
Ovom nominacijom nagrađuje se iscrpan istraživački i novinarski rad čiji je krajnji rezultat djelo od funadamentalne važnosti za razumijevanje i valorizaciju hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950-ih godina do danas. Radi se o slojevitom televizijskom serijalu od sedam tematski zaokruženih cjelina koje na dojmljiv i kreativan način kontekstualiziraju i analiziraju poslijeratnu hrvatsku dizajnersku proizvodnju, spretno preplićući njene refleksije/implikacije kroz prostor i vrijeme, te trasirajući smjernice ka budućnosti. Neovisno od već spomenutog historiografskog i prosvjetiteljskog aspekta, serijal se odlikuje i vrlo ambicioznom produkcijskom razinom, počevši od inovativnog i posvećenog autorskog koncepta preko epizodno koncipirane scenografije do grafičkih materijala i vizualnih komunikacija. U pitanju je projekt koji će postaviti nove standarde unutar svog sektora i šire.

 

74. i 75. Dubrovačke ljetne igre

Dizajn: Zoran Đukić
Suradnici: Neva Zidić (dizajn, 2024.), Nikola Zelmanović (fotografija, 2023.), Luka Kedžo (fotografija, 2023.)
Naručitelj: Dubrovačke ljetne igre
Vrijeme realizacije: 2023 – 2024.

 

 

Opis:
Vizualni identitet 74. Dubrovačkih ljetnih igara direktno se nastavlja na prethodno izdanje – lokalno samoniklo bilje koje pomiče fokus sa zidina na često zanemaren element prirodnog karakterističan za izvedbe na otvorenome. Na plakatima su ponovno potreti naoko karakterističnog dubrovačkog bilja: agava i opuncija, dubrovački koralj i dubrovački gospar. Međutim, opuncije su prvi put uočene na Lastovu 1911., a izvorno su iz Meksika – baš kao i agave, koje su tu stoljeće dulje. Dubrovački koralj stigao je iz Gvatemale, a gospar je porijeklom iz Brazila. Vizuali tako otvaraju pitanje granice između našeg/dubrovačkog i stranog/tuđeg, odnosno starog i novog. Vizualni identitet 75. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se na temu prirodnog kao ključnog elementa atmosferičnosti festivala. Na gotovo praznom plakatu je prikazan horizont u suton, neopipljiva granica između dana/noći, neba/mora, poznatog/nepoznatog – prag preko kojeg ulazimo u mističnost noći, odnosno samih izvedbi na Ljetnim igrama. Sa osnovnog plakata suton kao da se razljeva po svim ostalim identitetskim materijalima.

 

 

Obrazloženje Selekcijske komisije:
Vizualni identitet za 74. i 75. Dubrovačke ljetne igre autor je uspješno nastavio razvijati unutar ranije uspostavljenog identitetskog koncepta iz 2022. godine, koji se inovativno oslanja na prirodu kao nepravedno zanemaren element atmosferičnosti dubrovačkog festivala. U svakom od izdanja priroda je interpretirana na sceničan, grafički inovativan način, koji je dizajnerskim izričajem nedvojbeno u službi ovog važnog festivalskog događanja. Neočekivano eklektičan i hrabar tipografski sustav rasterećen je očekivanih klasicizama i konzervativnosti te je dobro ugođen kroz cijeli niz primjena. U velikoj produkciji dizajna za kulturne institucije i festivale, ovaj se rad nametnuo svježinom pristupa ali i zrelošću kojom promišlja jedan od najvažnijih kulturnih događaja u našoj zemlji.

 

Kasper Andreasen – High Capacity

Dizajn: Toni Uroda
Suradnik:
Kasper Andreasen (urednik)
Naručitelji:
Kasper Andreasen, Berlin M HKA, Antwerpen Roma Publications, Amsterdam
Godina i mjesec realizacije: 09/2023

 

 

Opis:
Knjiga umjetnika Kaspera Andreasena sastoji se od fotokopiranih kolaža nađenih efemeralija koje je umjetnik prikupio u Londonu, Kopenhagenu, Pragu i Amsterdamu od 1998. do 2003. Knjiga je izdana u sklopu izložbe High Capacity u M HKA, Antwerpen, 2023. Ova izložba i knjiga ne predstavljaju samo hrpu heterogenog tiskanog materijala iz dvijetisućitih, nego su i komprimirana dokumentarna slika toga vremena. Knjiga sadrži 203 kolaža, umjetnikov uvodni esej i numerirani popis kolaža. Urednička koncepcija i dizajn knjige ostvareni su u suradnji s umjetnikom. Upotrebljena bazična tipografija u korelaciji je sa sirovim grafičkim karakterom kolaža.

 

 

Obrazloženje Selekcijske komisije:
Dizajn knjige umjetnika Kaspera Andreasena gotovo je radikalan u svojoj jednostavnosti. Utkan je u utilitarne dijelove knjige kao što su paginacija, sadržaj, izbor tipografije i način tretmana fotografija. Zbog mnogobrojnosti prijavljenih radova po prvi puta dizajn knjiga i publikacija na bijenalnoj izložbi hrvatskog dizajna dobiva posebnu kategoriju, a žiri je nominacijom odlučio staviti fokus na autora koji ovom mediju pristupa rijetko viđenom posvećenošću i pažljivošću, od najsitnijih strukturnih detalja do same pripreme i tiska. Dizajn ove knjige zapravo je u svojoj tišini, suptilnosti i skromnosti – glasan.