Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

Povodom izložbe NEOBIČNI SCENARIJI, s njenim kustosima Nikolom Radeljkovićem i Ivanom Fabrio razgovarao je MARKO GOLUB

Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

U Salonu Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu održana je retrospektivna izložba ‘Škart: poluvreme’ multimedijalne i interdisciplinarne umjetničke grupe Škart, povodom (otprilike) dvadesete godišnjice njihovog djelovanja. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Kako sam diplomirao upravo sredinom devedesetih godina, Slovenija se baš tada, zbog gubitka bivših jugoslavenskih tržišta, nalazila u teškoj gospodarskoj situaciji. Ako sam želio raditi kao dizajner, za mene nije postojala druga mogućnost nego postati freelancer, odnosno mogućnost da kasnije sam osnujem studio. Prošlo je više godina prije nego smo počeli dobivati dobre projekte. Danas mladi dizajneri ipak imaju izbora, mogu početi samostalno, mogu raditi u nekom od renomiranih studija ili mogu otići na npr. studijsku razmjenu u inozemstvo i slično. Komunikacija i otvorenost EU su dosta bolji” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Povodom izložbe Stanislava Habjana i Danijela Žeželja DUĆAN METAFORA , s polovicom ovog autorskog dvojca pričamo o kreativnim procesima iza njihovih zajedničkih projekata, o logici koncepta Dućana metafora, knjigama i njihovim čitateljima, glazbi, brodovima i šiljatom šeširu. Razgovarao: MARKO GOLUB

“Tijekom radionica inzistiram da se produciraju artefakti koji će sa što manje uloženog vremena i financijskih sredstava donijeti jako puno informacija. Smatram da je važniji proces promišljanja na koji način će neki objekt u prostoru, sučelje ili film izazvati reakciju publike, otvoriti neka nova pitanja, pa i provocirati, od pukog ustrajanja na poliranju, dovršenosti i ljepoti” – razgovarao MARKO GOLUB

“U Hrvatskoj i Sloveniji dizajn je šminkersko zanimanje, a u Americi je to šljakersko zanimanje, ništa bitno drugačije nego zanimanje, recimo, vodoinstalatera. U Hrvatskoj postoji više izložbi dizajna nego što ih ima u Americi, gdje je njegovo prirodno okruženje ipak mahom ulica i tržište proizvoda. Hijerarhije i prioriteti jednostavno su različiti. Međutim, u Hrvatskoj su dizajneri općenito bolje obrazovani, znaju više o svojoj povijesti, povijesti umjetnosti itd. Možda je to i zbog malog tržišta, koje tjera ljude da se više obrazuju i više trude” – Razgovarao: MARKO GOLUB

U periodu od prošle izložbe, u Splitu je 5. travnja 2012. u 61. godini iznenada preminuo dizajner, umjetnik i aktivist, redoviti profesor na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Tomislav Lerotić.

“Selekcija dizajnerskih radova iz proteklih pola desetljeća koja slijedi, nije strukturirana prema žanru, mediju i primjeni, već prema “tonu” i karakteru poruke te prema učinku koji određeni dizajnerski rad želi pobuditi kod promatrača, bez obzira je li riječ o plakatu, knjizi, instalaciji, akciji, reklamnoj kampanji i bez obzira na profitni ili neprofitni, samoinicirani ili naručiteljski kontekst rada. Naravno, ne zato da bi se izbrisale granice između njih, nego da bi se ukazalo na fantastične nijanse u kojima i jedna oglašivačka kampanja ponekad može imati poetski šarm kao i “osobni” autorski projekt, ili, na primjer, na koje načine neki dizajnerski artefakt interferira sa svojom neposrednom okolinom” – piše: MARKO GOLUB

Više je razloga zašto je nasljeđe Končarevog Odjela dizajna danas važno i aktualno. Jedan razlog je svakako sentimentalni – činjenica da će mnogi u predmetima pokazanima na izložbi “Skriveni dizajn” prepoznati predmete s kojima su se svakodnevno susretali. Drugi se tiče današnjeg odnosa dizajna i industrije, zbog kojeg se Končarev primjer čini još dragocjenijim. Treći je, naravno, ispisivanje povijesti domaćeg industrijskog dizajna u kojoj ovaj fenomen ima bitnu ulogu. O svemu tome razgovarali smo s kustosicom izložbe KORALJKOM VLAJO.

Razgovor s Juliom Cassim, svjetskom stručnjakinjom u području inkluzivnog dizajna, povodom radionice i izložbe Extra / Ordinary Design u Zagrebu

Fedor Kritovac, diplomirani arhitekt, doktor urbane sociologije, fotograf, karikaturist, umjetnik, esejist i neumorni istraživač urbanih fenomena, preminuo je 28. siječnja ove godine. Svega par mjeseci prije smrti iz tiska je izašla njegova jedina knjiga objavljena za života – Otkrivanje grada u izdanju ULUPUH-a, ustanove u okviru koje je, kao član Studijske sekcije i Umjetničkog savjeta, Kritovac realizirao brojne istraživačke projekte i izložbe.

Počeo sam starit’, rekao mi je Alfred Pal u proljeće 2009., tada gotovo devedestogodišnjak. – Prvi put u životu bole me leđa.

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može bit

U povodu retrospektivne izložbe i izlaska monografije radova Mirka Ilića, donosimo tekst Mirka Petrića o odnosu ovog grafičkog umjetnika i sredine iz koje je krenuo u svjetsku karijeru

Radeći ilustracije za Danteovo Čistilište, smislio sam mali upitnik kao bih vidio gdje stojim po pitanju vlastite spremnosti da lažem: Dvanaest koraka na Putu u pakao. Osobno sam ih napravio priličan broj.

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

“Suvremena hrvatska arhitektura — testiranje stvarnosti” predstavlja prvi sustavni pregled domaće produkcije u razdoblju od 1990. do 2007. godine.

Novo izdanje Rockporta među 500 dizajnerskih projekata iz cijelog svijeta predstavlja radove agencije Bruketa&Žinić i tvrtke Brandoctor te Mirka Ilića, Igora Manasteriottija i Borisa Ljubičića. Knjiga Stevena Liske donosi najinovativnije primjere suvremenog grafičkog dizajna za gospodarstvo. “Business Graphics” je izdanje naklade Rockport, jedne od najvećih svjetskih izdavačkih kuća…

Biblija dizajnera i tipografa Johnathana Barnbrooka teži promijeniti uobičajeno poimanje medija dizajnerske monografije. I svijet.

Manifest kojim se nastoji potaknuti raspravu o kulturnoj i društvenoj odgovornosti dizajnera potpisala su 33 ugledna djelatnika s područja vizualnih komunikacija. U jesen 2000. godine objavljen je istovremeno u sedam međunarodnih časopisa za dizajn: Adbusters (CAN), The AIGA Journal (USA), Blueprint (UK), Emigre (SAD), Eye (UK), Form (D), Items (NL).

Dok sam čekao na pregled kod liječnika zamijetio sam na zidu dokument iz 14. stoljeća naslovljen Kakav liječnik treba biti. Promijenio sam svega par riječi i čini mi se da je riječ o savjetu korisnom i u našem zanimanju.

Steven Heller i Mirko Ilić: “The Anatomy of Design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design”. Objavljeno u veljači 2007, u izdanju Rockporta.

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Piše: IAN BORČIĆ

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Piše: ANTE TONČI VLADISLAVIĆ

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.
Piše: ALEKSANDAR KOVAČ

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.
Piše: IVICA MITROVIĆ

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).
Piše: IVICA MITROVIĆ

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi… Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.
Piše: IRA PAYER

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.
Piše: KORALJKA VLAJO

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Piše: FEĐA VUKIĆ