Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

U povodu retrospektivne izložbe i izlaska monografije radova Mirka Ilića, donosimo tekst Mirka Petrića o odnosu ovog grafičkog umjetnika i sredine iz koje je krenuo u svjetsku karijeru

Radeći ilustracije za Danteovo Čistilište, smislio sam mali upitnik kao bih vidio gdje stojim po pitanju vlastite spremnosti da lažem: Dvanaest koraka na Putu u pakao. Osobno sam ih napravio priličan broj.

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

“Suvremena hrvatska arhitektura — testiranje stvarnosti” predstavlja prvi sustavni pregled domaće produkcije u razdoblju od 1990. do 2007. godine.

Novo izdanje Rockporta među 500 dizajnerskih projekata iz cijelog svijeta predstavlja radove agencije Bruketa&Žinić i tvrtke Brandoctor te Mirka Ilića, Igora Manasteriottija i Borisa Ljubičića. Knjiga Stevena Liske donosi najinovativnije primjere suvremenog grafičkog dizajna za gospodarstvo. “Business Graphics” je izdanje naklade Rockport, jedne od najvećih svjetskih izdavačkih kuća…

Biblija dizajnera i tipografa Johnathana Barnbrooka teži promijeniti uobičajeno poimanje medija dizajnerske monografije. I svijet.

Manifest kojim se nastoji potaknuti raspravu o kulturnoj i društvenoj odgovornosti dizajnera potpisala su 33 ugledna djelatnika s područja vizualnih komunikacija. U jesen 2000. godine objavljen je istovremeno u sedam međunarodnih časopisa za dizajn: Adbusters (CAN), The AIGA Journal (USA), Blueprint (UK), Emigre (SAD), Eye (UK), Form (D), Items (NL).

Dok sam čekao na pregled kod liječnika zamijetio sam na zidu dokument iz 14. stoljeća naslovljen Kakav liječnik treba biti. Promijenio sam svega par riječi i čini mi se da je riječ o savjetu korisnom i u našem zanimanju.

Steven Heller i Mirko Ilić: “The Anatomy of Design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design”. Objavljeno u veljači 2007, u izdanju Rockporta.

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Piše: IAN BORČIĆ

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Piše: ANTE TONČI VLADISLAVIĆ

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.
Piše: ALEKSANDAR KOVAČ

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.
Piše: IVICA MITROVIĆ

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).
Piše: IVICA MITROVIĆ

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi… Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.
Piše: IRA PAYER

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.
Piše: KORALJKA VLAJO

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Piše: FEĐA VUKIĆ

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Knjiga Feđe Vukića odgovara na pitanje kako je nastao i što je izvorno značio pojam dizajn u hrvatskom jeziku i kulturi, a što znači danas.

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.
Piše: MARKO KORŽINEK