JEAN FRANCOIS PORCHEZ: Istinski zaljubljenici u tipografiju moraju širiti svoje znanje

Z3Cr4rVfRxtqO4gCSu8nmz8CBOOSBx6aknt05Zn0L6w

“Zahvaljujući digitalnom svijetu, tipografija je danas demokratizirana. Vrijeme je da dobro razmislimo o njezinoj ulozi u službi brendiranja, dizajna tiskovina ili u bilo kojem drugom kontekstu. Bjelodano je da smo stigli do raskrižja sličnom onom na kojem se dizajn vizualnih identiteta nalazio šezdesetih” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Slavni francuski dizajner i tipograf Jean Francois Porchez, jedan od najistaknutijih na europskoj sceni, 13. je lipnja ususret Danu D 2015 u Zagrebu održao radionicu i predavanje za sve zainteresirane. Na predavanju Adding Value to the Invisibility of Letterforms održanom u Orisu, Kući arhitekture, Porchez je predstavio primjere svog recentnog rada za raznovrsne globalne klijente, dok je na radionici u prostorima Hrvatskog dizajnerskog društva pregledavao portfelje studenata i profesionalaca, s naglaskom na dizajn pisma i kaligrafiju. Bio je to njegov prvi posjet Zagrebu, stoga smo iskoristili priliku da mu postavimo nekoliko pitanja o njegovom radu i tipografiji u Francuskoj i svijetu općenito.

Jean Francois Porchez učio je za grafičkog dizajnera, a s vremenom se u potpunosti posvetio tipografiji. Kao umjetnički direktor specijaliziran za tipografiju radio je za Dragon Rouge, a poslije u novinama Le Monde. Od 2012. djeluje kao direktor programa MA studija na visokoj školi ECV u Francuskoj. Tipografske kolegije također je predavao na Sveučilištu Cooper Union (SAD) i Sveučilištu Reading (UK), dok radionice redovito održava posvuda po svijetu. Jean Francois Porchez jedan je od osnivača francuskog tipografskog društva Le Typographe 2003., a također i autor bilingualne knjige (na francuskom i engleskom) Lettres Francaises, sveobuhvatnog pregleda suvremene francuske tipografije.

 

Predavanje Jeana Francoisa Porcheza u Orisovoj Kući arhitekture

Predavanje Jeana Francoisa Porcheza u Orisovoj Kući arhitekture

 

Porchez je također osnivač je digitalne slovolivnice Typofonderie i tipografski direktor studija ZeCraft, posvećenog dizajniranju logotipa i slova za posebne namjene. Praksa g. Porcheza obuhvaća široko područje dizajna pisama i logotipa te stručnog savjetovanja u tim poljima, a u njegove klijente ubrajaju se planetarno poznati pojedinci, tvrtke i brendovi poput proizvođača papira Arjowiggins, utjecajnih francuskih novina Le Monde, modnih marki Luis Vuitton i Yves Saint Laurent Beauty, pop-megazvijezde Beyoncé Knowles i mnogih drugih.

Jedan je od pokretača tipografske radionice Type@Paris 2015. Počasni je predsjednik Međunarodnog udruženja tipografa (Atypl), a često održava predavanja na manifestacijama diljem svijeta. Jean Francois Porchez za svoj rad i javno djelovanje primio je mnoge nagrade, među kojima se ističu Nagrada Charles Peignot 1998. i titula Viteza u Redu umjetnosti i pisma 2015., koju dodjeljuje francusko Ministarstvo kulture i jedno je od najvećih priznanja koja se uopće mogu dobiti u toj zemlji.

 

HgiwsCCiCdK5VqT1fJHWFXpZHV7ZsmljrHfkNURt6Kc

Predavanje Jeana Francoisa Porcheza u Orisovoj Kući arhitekture

 

BK: Bili ste nedavno počašćeni jednim od najvećih priznanja u francuskoj kulturi – viteškim odličjem u području umjetnosti i pisma za 2015. godinu. Što vama predstavlja ovo prestižno priznanje i što ono znači za francusku kulturu uopće?

JFP: To je zaista jako velika čast, ali ne samo za mene, nego i za francusku dizajn scenu u cjelini, s naglaskom na tipografiju, naravno. Tako važno priznanje našeg Ministarstva kulture iznova afirmira poziciju dizajna pisma kao bitne djelatnosti zaštićene zakonima o intelektualnom vlasništvu na podjednakoj razini poput književnosti, glazbe, filma ili bilo kojeg drugog segmenta kulture.

 

Parisine, 1996

Parisine, 1996

 

BK: Čini se da vaši sunarodnjaci mnogo drže do inteligentne i ispunjujuće vizualne kulture. Od produkt dizajna i mode do stripova i grafičkih novela, dakako i tipografije (a lijepe umjetnosti i arhitekturu da i ne spominjemo), sve što je vizualno u Francuskoj je pažljivo njegovano. Što francuskoj kulturi daje takvu eleganciju te integrira intelektualizam i estetiku?

JFP: U Francuskoj se kultura odavno shvaća kao vrijedna grana industrije, što vjerojatno znatno osnažuje institucionalno prepoznavanje i uvažavanje svih aspekata umjetnosti i dizajna. Još u počecima rada Ministarstva kulture oko 1959. godine, prvi resorni ministar André Malraux aktivno se zalagao za uvrštavanje “prava na kulturu” u francuski ustav te Opću deklaraciju o ljudskim pravima – i uspio je u tome. Zahvaljujući tom postignuću, mogla se razviti specifična ekonomija, čvrsto povezana s dizajnom i svijetom umjetnosti općenito. Na primjer, zbog pametne kulturne politike sve otad mnogi su dizajneri kreirali nebrojene plakate i vizualne identitete za institucionalna kazališta, nacionalne izložbe itd. Ministarstvo kulture nedavno je čak lansiralo i svoju vlastitu tipografiju, Infini, dostupnu za besplatni download svim zainteresiranima.

 

Skice logotipa za Louis Vuitton Resorts

Skice logotipa za Louis Vuitton Resorts

 

 

“U apstraktnim oblicima slova uvijek promatram jedinstvo forme i funkcije. Zbog toga što slova uvijek imaju određenu funkciju u riječima i rečenicama, sadržaj im daje specifičan nivo snage i moći koji ne posjeduje ni jedan drugi predmet dizajna”

 

BK: Otkad vam je tipografija važna? Što vas neprekidno vraća slovima i pismima? Je li to njihova konstrukcija, ljepota njihovog nastajanja ili pak suštinski kulturološki značaj zbog vizualnog izražavanja jezika? Ili je riječ o kombinaciji svega toga?

JFP: U apstraktnim oblicima slova uvijek promatram jedinstvo forme i funkcije. Zbog toga što slova uvijek imaju određenu funkciju u riječima i rečenicama, sadržaj im daje specifičan nivo snage i moći koji ne posjeduje ni jedan drugi predmet dizajna. Sadržaj pruža izražajnost oblicima slova i obrnuto oblici fokusiraju ekspresiju riječ. Albert Hollenstein je 1958. opisao jedinstvenu ulogu tipografije bolje nego što bih ja ikada mogao: “Tipografija je umjetnost kreacije vidljivih, čitkih i razumljivih poruka pomoću vizualizacije riječi.” Tipografija je također strateška točka komunikacije pisanim jezikom. Moramo shvatiti koliko riječi mogu biti moćne i koliko nam mogu biti od pomoći u našoj svakodnevnici. Zato bismo trebali dvaput promisliti kad god dizajniramo ili biramo određene oblike i biti svjesni načina na koji rezultat evoluira i globalno služi sadržaju. Kao tipografi i dizajneri pisma, bavimo se mnogo širim područjem od dizajniranja prelijepih slova.

 

Le Monde Journal, 2007

Le Monde Journal, 2007

 

BK: Vaše znanje o tipografiji je veliko u svim njezinim vidovima – dizajnirali ste mnoga pisma samostalno ili za renomirane slovolivnice, a također ste projektirali niz logotipa i tipografskih vizualnih identiteta za brojne robne marke različitih klijenata. Koja je razlika između ta dva načina bavljenja tipografijom? Kako svrha određuje radni proces?

JFP: Dizajn vizualnih komunikacija ne može postojati bez klijenta, bez svrhe koju valja ispuniti. Dizajn pisma može se raditi bez projektnog zadatka, ali ja preferiram komunikaciju i interakciju sa svojim klijentima. Rezultat je uvijek slojevitiji i zanimljiviji zbog naše suradnje i međusobnih tenzija tijekom rada. Također, činjenica da morate projektirati za definirani kontekst dizajnu pruža izrazitu dodatnu vrijednost.

 

Jean Francois Porchez u HDD-u

Jean Francois Porchez u HDD-u

 

BK: Vlastitu digitalnu slovolivnicu Typofonderie pokrenuli ste davne 1994., što se poklapa s digitalnom revolucijom u dizajnu i tipografiji. S kakvim ste se izazovima u vođenju vlastitog poslovanja u području tipografije susretali tijekom godina? Kako Typofonderie danas funkcionira i u kakvom je odnosu sa ZeCraft, vašom drugom dizajn platformom?

JFP: Kad smo osnivali Typofonderie, paralelno s kolegama u drugim zemljama morali smo stvoriti industriju gotovo ni iz čega. Na sreću, ona je ubrzo počela rasti i granati se na sve zamislive strane. Naravno, najveća olakotna okolnost i vjetar u leđa našem projektu bio je nezadrživi razvoj interneta, a nešto kasnije sve lakši i lakši načini pokretanja online trgovina. Odjednom su nezavisnost u poslovanju i direktna komunikacija s kupcima i krajnjim korisnicima postale velike prednosti. Typofonderie je danas digitalna slovolivnica posvećena dizajnu, produkciji i distribuciji pisama. Dosad smo objavili i implementirali više pisama, a ubuduće će ih sigurno biti još. ZeCraft je pak tvrtka specijalizirana za tipografski dizajn, što će reći da je u njezinom fokusu sav dizajn čije su važno izražajno sredstvo slova. Svakom projektu pristupamo iz samog korijena, usko surađujući s klijentima na konceptualizaciji tipografskih rješenja prije nego što pređemo na sam dizajn, njegov razvoj i implementaciju. Zahvaljujući digitalnom svijetu, tipografija je danas demokratizirana. Vrijeme je da jako dobro razmislimo o ulozi koju tipografija igra u službi brendiranja, dizajna tiskovina ili u bilo kojem drugom kontekstu. Bjelodano je da smo stigli do raskrižja sličnom onom na kojem se dizajn vizualnih identiteta nalazio šezdesetih.

BK: Voljeli bismo znati više o vašoj edukacijskoj teoriji i praksi. Već godinama držite predavanja iz svog područja u Francuskoj i drugdje u svijetu, na sveučilištima i visokim školama za dizajn i umjetnost, kao i na mnogim festivalima i događanjima. Što smatrate najvažnijim u edukaciji za dizajn?

JFP: Ako ste istinski zaljubljenik u tipografiju, veoma je važno širiti svoje znanje. Budući da sam jedan od pionira suvremene tipografije u Europi, edukacija je bila prirodni nastavak moje dizajnerske prakse. Naprosto sam morao podučiti svoje klijente i studente koliko je tipografija važna u sveopćem području dizajna. Svi trebamo međusobno komunicirati, diskutirati, razmjenjivati znanja i iskustva, te učiti iz te interakcije. K tome, korisnici i stvaraoci dizajna trebali bi steći naviku aktivnog praćenja dobrih praksi već i zbog same kvalitete, što bi mnogo pomoglo našoj malenoj industriji.

 

MrgBTaxzcGGZM2m-7tY8OKFEn_MPjyKBWyCDqDa6hF0

 

BK: Posljednje, no nipošto ne i najmanje važno, ne mogu se suzdržati a da vas ne upitam kako je bilo raditi s  Beyonce?

JFP: Zahtjevno, jer je moj zadatak bio kreirati originalnu tipografiju za vizualni identitet modne tvrtke House Of Deréon, čije kolekcije tada još nisu bile objavljene, pa nisam ni mogao vidjeti odjeću. Zaista pravi izazov. No, glazba Beyonce uključena u projekt bila je od velike pomoći u kreiranju odgovarajućih slovnih formi. Moj posao bio je koristiti ritam i zvuk kao temelj dizajna pisma.