dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC: “There is no shame in seeing the spirit of the times in design “

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: „Nije sramota ako se u dizajnu vidi duh vremena“

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Design is becoming increasingly accessible and prevalent, but also more expendable”

I feel specialization rarely makes sense, and am more prone to an open and flexible structure of the design field. What makes a designer good is the way he or she responds to a certain task and the way he or she gives meaning to the solutions, viewing them in the widest possible context. It is the skills gained that create the specialization, and these can always be acquired through practice and training – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Dizajn je danas postao dostupniji, sveprisutniji, ali i potrošniji”

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: We are bombarded by images to such a degree that we don’t even see the space around us

Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije – Interviewed by: Monika Džakić

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: “Zapljuskuju nas slike pa više ne vidimo vlastiti prostor”

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

PORTRET TOMISLAV MOSTECAK FOTO LISETTE NORRBY Intervju

TOMISLAV MOSTEČAK: “Fashion design is still on the margins of the domestic design scene”

The fashion scene in Croatia is still reduced to self-initiated projects that function in the form of a small business or boutique, which distributes its own products. There is no distribution of collections by multi brand stores, which is how the fashion system works on foreign markets, particularly when it comes to smaller brands. I’ve noticed that some brands decided to distribute their products online, which I consider a great way of getting their products to foreign markets” – INTERVIEWED BY: LEA VENE

PORTRET TOMISLAV MOSTECAK FOTO LISETTE NORRBY Intervju

TOMISLAV MOSTEČAK: „Modni dizajn još uvijek je na margini domaće scene dizajna“

“Modna scena u Hrvatskoj se još uvijek svodi na samoinicirane projekte koji funkcioniraju u formi manjeg obrta ili butika koji distribuira vlastite proizvode. Ovdje se osvrćem na nepostojanje distribucije kolekcija od strane multi brand dućana, što je logika modnog sistema na vanjskom tržištu, osobito za manje brendove. Primijetio sam neke brendove koji su se odlučili za online distribuciju, što smatram dobrim pokušajem u plasmanu proizvoda na vanjsko tržište” – RAZGOVARALA: LEA VENE

postav tko radi scenu (18) Tekstovi

Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

sven-i-bojan cropped [d]razgovor

[d]razgovor i nagradni kviz: Bojan Krištofić & Sven Sorić – Tko radi scenu?

U četvrtak 4. listopada 2018. u 19 sati održat će se [d]razgovor s BOJANOM KRIŠTOFIĆEM i SVENOM SORIĆEM, autorima izložbe TKO RADI SCENU – DIZAJN ZA NEZAVISNU GLAZBU 2011 – 2018. Razgovor i ovog puta moderira Marko Golub. Još jedna novost – nakon samog razgovora, posjetitelji mogu ostati sudjelovati i u nagradnom kvizu na temu “Dizajn i glazba”. Set teških pitanja sastavio je spomenuti trojac, a nagrade prigodno uključuju nosače zvuka i plakate. Izložba inače ostaje otvorena do petka 5. listopada.

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “You have to fall in love with a material to be able to recommend it wholeheartedly”

“As Valéry said, steps cannot be taken without obstacles, which is why form is so important: the form must take from the obstacle as much as it needs to keep on moving, but no more than what it needs to keep on moving. This is, perhaps, why the language has developed in small steps, but digitalization emerged all at once, which is why I do not necessarily see a connection between the two — it does not matter whether I cut out letters with scissors or a computer mouse” — Interviewed by: BOJAN KRIŠTOFIĆ

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “Moraš se zaljubiti u materijal da bi ga svim srcem mogao preporučiti”

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Critical and research work in design should not be a luxury”

“Specific actions should be viewed within their specific contexts, and we can see in the field that some practices resist rules more easily than others. Is the designer dealing with aerodynamics or systematizing a huge amount of data? Is the designer trying to communicate a message to a mass audience or a micro-scene, is he/she trying to provoke a reaction, interaction, contemplation? Designers are trying to find solutions, and in the process of work, they should constantly ask questions and provide answers” – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Kritički i istraživački rad u dizajnu ne bi trebao biti luksuz”

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

resetke naslovna [d]razgovor

VIDEO: Rešetke nisu prepreke

Pogledajte snimku razgovora održanog 4. svibnja povodom izložbe REŠETKE NISU PREPREKE. Središnja tema razgovora istoimeni je projekt koji su prije tri godine pokrenuli Udruga RODA i STUDIJ DIZAJNA Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a rezultirao je prototipovima proizvoda
prikazanima na izložbi. Tema razgovora je participativna metodologija na kojoj su bile bazirane radionice sa studentima Studija dizajna i zatvorenicima i zatvorenicama, te procesi i iskustva s radionica. U razgovoru su sudjelovali neki od mentora radionice: SANJA BENCETIĆ, IVANA FABRIO, ANDREA HERCOG i IZVORKA JURIĆ te Maša Milovac kao moderatorica.

Transjug prospekt, 60-e, Diz_ nepoznat Tekstovi

OZEHA: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

Clipboard02 [d]razgovor

VIDEO: Baggizmo

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s članovima tima koji stoje iza proizvoda Baggizmo, održanog 19. lipnja 2018. u HDD galeriji, povodom izložbe BAGGIZMO 2015- / MAKING OF. Osim moderatora MARKA GOLUBA i KORALJKE VLAJO u razgovoru su sudjelovali IZVORKA i LADISLAV JURIĆ te KRISTINA VOLF. Tema razgovora je njihov put od prvih ideja do internacionalno distribuiranog proizvoda, te općeniti izazovi i mogućnosti koji danas stoje pred dizajnerima i startupovima orijentiranima na dizajn, načini vođenja takvih projekata, utjecaj novih tehnologija i digitalnih platformi za grupno financiranje na sam proces dizajniranja itd.

CS_Naslovna Tekstovi

PET OZEHINIH PRIČA – Od sokova i likera do obuće i motornih ulja

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

kol Tekstovi

ZAPADNJAČKA MELANKOLIJA: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

IzvorkaJuric_KristinaVolf-foto_MarijaGasparovic (Custom) [d]razgovor

[d]razgovor: BAGGIZMO – Dizajn, crowdfunding i nosiva tehnologija

U utorak 19. lipnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor povodom izložbe BAGGIZMO 2015- / MAKING OF. U razgovoru će sudjelovati članovi Baggizmovog tima IZVORKA JURIĆ, LADISLAV JURIĆ i KRISTINA VOLF te moderatori KORALJKA VLAJO i MARKO GOLUB. Iako nam je glavna tema razvoj Baggizmovih projekata i njihov put od prvih ideja do internacionalno distribuiranog proizvoda, ovog puta širimo priču općenito na izazove i mogućnosti koje danas stoje pred dizajnerima i startupovima orijentiranima na dizajn, načine vođenja takvih projekata, utjecaj novih tehnologija i digitalnih platformi za grupno financiranje na sam proces dizajniranja itd.

Baggizmo postav (2) (Custom) Tekstovi

KAKO NASTAJU PROIZVODI: Baggizmo i Wiseward premotani unatrag

“Glamurozna aura koju oko dizajna stvaraju revijalne izložbe, festivali i mediji ponekad nam zaklanja vrlo kompleksne priče iza pojedinih proizvoda, a time i njihovu stvarnu vrijednost koja se može početi iščitavati tek kada rasvijetlimo čitavu mrežu okolnosti, aktera, metoda, procesa, procedura i postupaka koja leži u pozadini. To je jednako važno za publiku i korisnike, kojima daje malo jasniju ideju o čemu stvarno govorimo kada govorimo o dizajnu, kao i za same dizajnere, kojima je dragocjeno svako novo saznanje o tome kako su njihovi kolege, na konkretnim projektima, prevladali prepreke s kojima se i oni sami susreću ili se tek trebaju susresti” – PIŠU: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

D razgovor sanja ivekovic [d]razgovor

[d]razgovor: SANJA IVEKOVIĆ

U utorak 29. svibnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s vizualnom umjetnicom i grafičkom dizajnericom SANJOM IVEKOVIĆ. Razgovor se održava povodom njene izložbe DVOSTRUKI ŽIVOT – DIZAJN, UMJETNOST, AKTIVIZAM koja u izložbenom prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva ostaje otvorena još do 1. lipnja, a s našom gošćom razgovarat ćemo o njenim iskustvima kao grafičke dizajnerice od ranih 70-ih do kraja 90-ih godina, odnosu njenog umjetničkog i dizajnerskog rada te pogledima na dizajnersku praksu nekad i danas.

Sanja Ivekovic za naslovnicu intervjua Intervju

SANJA IVEKOVIĆ: U dizajnu sam izbjegavala prepoznatljivost stila i ‘rukopis autora’

“Važna ideološka pretpostavka nove umjetničke prakse bila je demokratizacija umjetnosti. Institucionalna kritika, kritika tzv. ‘autonomije’ galerijsko-muzejskog konteksta, kritika tržišne logike proizvodnje umjetničkog djela, sve su to radikalna politička pitanja koja su se postavljala. Moglo bi se reći da je politizacija umjetnosti bila važna karakteristika naše prakse, pa je bilo logično da se i jezik umjetničkog izražavanja mora nužno promijeniti. Zato smo koristili medije plakata, publikacija, videa, jer su oni pružali velike mogućnosti za široku distribuciju umjetničkog rada i izvan sustava umjetnosti, dakle, potencijalno su bili demokratični, rad se mogao umnožavati, nije imao auru originalnog umjetničkog djela na kojem se bazirala visoka modernistička umjetnost” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

ivekovic naslovna Tekstovi

GRAFIČKI DIZAJN I UMJETNIČKE STRATEGIJE SANJE IVEKOVIĆ

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

ivekovic naslovna Tekstovi

Graphic Design and Artistic Strategies of Sanja Iveković

“When discussing the graphic design of Sanja Iveković, it is precisely the themes and choice of media that make it clearly distinct from her artwork. The context is different, i.e. the fact that they are commissioned professional assignments. However, the methods and approaches are often the same or very similar — although she approaches her work as a designer with the utmost professionalism, seriousness and distance, it also clearly expresses the self-aware attitude, a reflexive approach to the medium and the theme she interprets. Both in her art and her design, her works are focused on the medium, and characterized by a high degree of “anonymity”, not merely as the absence of a signature, but also as the absence of a visible and recognizable ‘hand’ and ‘handwriting'” – WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Indra Kupferschmid resized [d]razgovor

VIDEO: Indra Kupferschmid – Sve za svaku, svaka za sve

Pogledajte snimku predavanja dizajnerice i tipografkinje INDRE KUPFERSCHMID, održanog 20. travnja ove godine u izložbenom prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva. Predavanje naslovljeno “Sve za svaku, svaka za sve” održano je kao svojevrsna najava međunarodne tipografske konferencije Fontstand, a tema mu je bila online platforma Aphabettes, međunarodna online zajednica koja primarno okuplja dizajnerice i tipografkinje te predstavlja njihov rad, razmišljanja i istraživanja. Predavanje je organizirano u suradnji s dragim kolegama Peterom Bilakom i Nikolom Djurekom, osnivačima Fontstand konferencije koja je prvi put održana u travnju 2018. u Orisu u Zagrebu.

prostor 02 (Custom) [d]razgovor

[d]razgovor: REŠETKE NISU PREPREKE

U petak 4. svibnja 2018. u 19 sati održat će se [d]razgovor povodom izložbe REŠETKE NISU PREPREKE. Središnja tema razgovora je istoimeni projekt koji su prije tri godine pokrenuli Udruga RODA i STUDIJ DIZAJNA Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a rezultirao je prototipovima proizvoda
prikazanima na izložbi. Kako se projekt bavio problemima roditelja-zatvorenika i njihove djece, razgovarat ćemo malo više o toj problematici, o participativnoj metodologiji na kojoj su bile bazirane radionice sa studentima Studija dizajna i zatvorenicima i zatvorenicama, te o procesima i iskustvima s radionica. U razgovoru sudjeluju neki od njihovih mentora: SANJA BENCETIĆ, IVANA FABRIO, ANDREA HERCOG i IZVORKA JURIĆ te Maša Milovac kao moderatorica.

greiner [d]razgovor

VIDEO: Boris Greiner

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s BORISOM GREINEROM, održanog 9. travnja 2018. u HDD galeriji povodom njegove izložbe SAD UP SAD DOWN. Razgovor je moderirao Marko Golub a razgovarali su o Greinerovom autorskom pristupu i načinu razmišljanja, o vezi dizajna, pisanja, filma i likovne umjetnosti, o tome što ga je davnih osamdesetih godina uvelo u svijet grafičkog dizajna te o svemu što u tom, ali i drugim kreativnim područjima, radi danas.

Indra Kupferschmid [d]razgovor

Predavanje: INDRA KUPFERSCHMID – Sve za svaku, svaka za sve

Ususret konferenciji FONTSTAND, u petak 20. travnja 2018 u 18 sati u HDD-u će se održati predavanje INDRE KUPFERSCHMID, tipografkinje, edukatorice i jedne od osnivačica ALPHABETTES — online platforme za prezentaciju, razmjenu i kolaboraciju namijenjene tipografkinjama i dizajnericama. U sklopu svog predavanja, naslovljenog “Sve za svaku, svaka za sve”, Indra Kupferschmid će se osvrnuti upravo na taj projekt te će nam predstaviti iskustva njegova pokretanja i vođenja zajedno s Amy Papelias i Nicole Dotin. Predavanje je organizirano u suradnji s dragim kolegama Peterom Bilakom i Nikolom Djurekom, osnivačima Fontstand konferencije koja se po prvi puta održava 21. travnja u Orisu u Zagrebu.