fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

Sellers Stojanovic (1) Diskurs

Predavanja Susan Sellers i Slavimira Stojanovića u sklopu Izložbe hrvatskog dizajna 1718

U petak 26.10.2018. s početkom u 17:30 u sklopu popratnog programa Izložbe hrvatskog dizajna 1718, u atriju MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja beogradskog dizajnera SLAVIMIRA STOJANOVIĆA i njujorške dizajnerice SUSAN SELLERS, članova Međunarodnog ocjenjivačkog suda Izložbe 1718. Program počinje u 17:30 Stojanovićevim predavanjem pod naslovom „Weare Percfet“, a Susan Sellers nastupa u 19:00 predavanjem „Make _______ _____ Again“. Da, točno smo napisali naslove, a detalje pročitajte u nastavku!

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: People appreciate it when someone makes a genuine effort

“I realized, after all my experience on different markets, that design was no longer my only channel for creative expression. I did a couple of independent exhibitions that were very well received, I wrote and drew an award-winning children’s picture book, and now, in September, I published my first novel. I have retained this space in the media because I wasn’t lazy, and people here, like anywhere else, like it when someone makes a genuine effort” – Interviewed by: Marko Golub

ss_jj5a (Custom) Intervju

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: “Ljudi vole vidjeti kad se netko iskreno trudi”

“Uvidio sam, poslije raznih proživljenih iskustava na različitim tržištima, da mi dizajn više nije jedini kanal za izražavanje. Napravio sam nekoliko autorskih izložbi koje su vrlo dobro primljene kod publike, napisao i nacrtao nagrađenu slikovnicu za djecu i evo sada u rujnu objavio svoj prvi roman. Dakle, zadržao sam svoj medijski prostor jer nisam bio lijen, a ljudi ovdje, ili bilo gdje drugdje, vole vidjeti kad se neko iskreno trudi” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: “The role of programmers has not disappeared; it only experienced a phase shift”

“Programmer’s responsibility should be increasing, but I’m afraid it is not. Facebook’s motto Move fast and break things gained great popularity because it somehow gives us the license to “break things” and tells us this is OK because we need to go faster, further and higher, since we can always go back and fix things. In the end we are left with a bunch of broken things because no one goes back to fix them. It’s fine when all you break is someone’s cat photos or a funny status, but when you’re the biggest social network in the world and allow the spreading of fake news and the manipulation of users by allowing interference in elections, then we are no longer talking about things, but about human lives” – INTERVIEWED BY: MAŠA MILOVAC

MarioLoncaric_fotoDomagojKunic (Custom) Intervju

MARIO LONČARIĆ: „Uloga programera nije nestala, samo je malo pomaknuta u fazi“

“Kažem da bi odgovornost programera trebala biti sve veća, ali me strah da nije. Facebookova krilatica ‘Move fast and break things’ je dobila veliku popularnost jer na neki način daje dozvolu da se ‘potrgaju stvari’ i da je to ok, jer treba ići brže i dalje i više jer se kasnije možemo vratiti natrag i popraviti. Na kraju nam ostane gomila potrganih stvari, jer se nitko ne vraća. To je sve ok kad potrgate nečije slike mačaka i smiješne statuse, ali kad ste najveća društvena mreža na svijetu i dopuštate širenje lažnih vijesti i manipulaciju korisnika i dozvolite uplitanje u izbore, onda se više ne radi o stvarima nego o ljudskim životima” – RAZGOVARALA: MAŠA MILOVAC

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Notes on the Relation between Matko Meštrović and Architecture

“Within the span from the resolute concept of abolishing the autonomy of architecture in the 1960s to activating a diverse source of progressive thought from the 1980s to today, Matko Meštrović is an uncompromising critic of mediocrity, irrationality and particularism, and is moving constantly from the “particular to the general”. Meštrović optimistically demanded a comprehensive acceptance and application of progressive ideas and tendencies that were accomplished only marginally or where merely envisaged as a possibility. This emancipatory, even utopian horizon is, at least from my perspective, utterly convincing precisely because of his deep empathy for reality, expressed by both his work and his personality” – WRITTEN BY: MAROJE MRDULJAŠ

matko mestrovic Izložba hrvatskog dizajna

Bilješke o odnosu Matka Meštrovića i arhitekture

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC: “There is no shame in seeing the spirit of the times in design “

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

dejan dragosavac ruta Intervju

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: „Nije sramota ako se u dizajnu vidi duh vremena“

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

matko mestrovic krcadinac Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Design is becoming increasingly accessible and prevalent, but also more expendable”

I feel specialization rarely makes sense, and am more prone to an open and flexible structure of the design field. What makes a designer good is the way he or she responds to a certain task and the way he or she gives meaning to the solutions, viewing them in the widest possible context. It is the skills gained that create the specialization, and these can always be acquired through practice and training – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

Bachrach&Krištofić = Design&Photography, postav izložbe (suradnici: Nji3, Ozana Ursić, Marko Hrastovec), MUO, 2016. Intervju

VEDRAN KASAP: “Dizajn je danas postao dostupniji, sveprisutniji, ali i potrošniji”

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: We are bombarded by images to such a degree that we don’t even see the space around us

Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije – Interviewed by: Monika Džakić

01 Intervju

NIKA PAVLINEK: “Zapljuskuju nas slike pa više ne vidimo vlastiti prostor”

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ


TOMISLAV MOSTEČAK: “Fashion design is still on the margins of the domestic design scene”

The fashion scene in Croatia is still reduced to self-initiated projects that function in the form of a small business or boutique, which distributes its own products. There is no distribution of collections by multi brand stores, which is how the fashion system works on foreign markets, particularly when it comes to smaller brands. I’ve noticed that some brands decided to distribute their products online, which I consider a great way of getting their products to foreign markets” – INTERVIEWED BY: LEA VENE


TOMISLAV MOSTEČAK: „Modni dizajn još uvijek je na margini domaće scene dizajna“

“Modna scena u Hrvatskoj se još uvijek svodi na samoinicirane projekte koji funkcioniraju u formi manjeg obrta ili butika koji distribuira vlastite proizvode. Ovdje se osvrćem na nepostojanje distribucije kolekcija od strane multi brand dućana, što je logika modnog sistema na vanjskom tržištu, osobito za manje brendove. Primijetio sam neke brendove koji su se odlučili za online distribuciju, što smatram dobrim pokušajem u plasmanu proizvoda na vanjsko tržište” – RAZGOVARALA: LEA VENE

postav tko radi scenu (18) Tekstovi

Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

sven-i-bojan cropped [d]razgovor

[d]razgovor i nagradni kviz: Bojan Krištofić & Sven Sorić – Tko radi scenu?

U četvrtak 4. listopada 2018. u 19 sati održat će se [d]razgovor s BOJANOM KRIŠTOFIĆEM i SVENOM SORIĆEM, autorima izložbe TKO RADI SCENU – DIZAJN ZA NEZAVISNU GLAZBU 2011 – 2018. Razgovor i ovog puta moderira Marko Golub. Još jedna novost – nakon samog razgovora, posjetitelji mogu ostati sudjelovati i u nagradnom kvizu na temu “Dizajn i glazba”. Set teških pitanja sastavio je spomenuti trojac, a nagrade prigodno uključuju nosače zvuka i plakate. Izložba inače ostaje otvorena do petka 5. listopada.

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “You have to fall in love with a material to be able to recommend it wholeheartedly”

“As Valéry said, steps cannot be taken without obstacles, which is why form is so important: the form must take from the obstacle as much as it needs to keep on moving, but no more than what it needs to keep on moving. This is, perhaps, why the language has developed in small steps, but digitalization emerged all at once, which is why I do not necessarily see a connection between the two — it does not matter whether I cut out letters with scissors or a computer mouse” — Interviewed by: BOJAN KRIŠTOFIĆ

portret_detalj Intervju

BORIS GREINER: “Moraš se zaljubiti u materijal da bi ga svim srcem mogao preporučiti”

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Critical and research work in design should not be a luxury”

“Specific actions should be viewed within their specific contexts, and we can see in the field that some practices resist rules more easily than others. Is the designer dealing with aerodynamics or systematizing a huge amount of data? Is the designer trying to communicate a message to a mass audience or a micro-scene, is he/she trying to provoke a reaction, interaction, contemplation? Designers are trying to find solutions, and in the process of work, they should constantly ask questions and provide answers” – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

AL foto Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Kritički i istraživački rad u dizajnu ne bi trebao biti luksuz”

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

resetke naslovna [d]razgovor

VIDEO: Rešetke nisu prepreke

Pogledajte snimku razgovora održanog 4. svibnja povodom izložbe REŠETKE NISU PREPREKE. Središnja tema razgovora istoimeni je projekt koji su prije tri godine pokrenuli Udruga RODA i STUDIJ DIZAJNA Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a rezultirao je prototipovima proizvoda
prikazanima na izložbi. Tema razgovora je participativna metodologija na kojoj su bile bazirane radionice sa studentima Studija dizajna i zatvorenicima i zatvorenicama, te procesi i iskustva s radionica. U razgovoru su sudjelovali neki od mentora radionice: SANJA BENCETIĆ, IVANA FABRIO, ANDREA HERCOG i IZVORKA JURIĆ te Maša Milovac kao moderatorica.

Transjug prospekt, 60-e, Diz_ nepoznat Tekstovi

OZEHA: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

Clipboard02 [d]razgovor

VIDEO: Baggizmo

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s članovima tima koji stoje iza proizvoda Baggizmo, održanog 19. lipnja 2018. u HDD galeriji, povodom izložbe BAGGIZMO 2015- / MAKING OF. Osim moderatora MARKA GOLUBA i KORALJKE VLAJO u razgovoru su sudjelovali IZVORKA i LADISLAV JURIĆ te KRISTINA VOLF. Tema razgovora je njihov put od prvih ideja do internacionalno distribuiranog proizvoda, te općeniti izazovi i mogućnosti koji danas stoje pred dizajnerima i startupovima orijentiranima na dizajn, načini vođenja takvih projekata, utjecaj novih tehnologija i digitalnih platformi za grupno financiranje na sam proces dizajniranja itd.

CS_Naslovna Tekstovi

PET OZEHINIH PRIČA – Od sokova i likera do obuće i motornih ulja

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

kol Tekstovi

ZAPADNJAČKA MELANKOLIJA: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

ozeha_najava04 Tekstovi

OZEHA – O jednoj povijesti oglašivačke industrije

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH