Objavljena knjiga FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – 2. DIO

U izdanju HDD-a objavljena je nova knjiga, FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI: DOKUMENTI, 2. DIO autora i urednika Marka Goluba, koja kroz pet tematskih poglavlja daje kritički uvid na niz intrigantnih tema dizajna i vizualne kulture iz 20. i 21. stoljeća, od pojedinačnih dizajnerskih opusa Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića, Borisa Ljubičića ili Slave Antoljak, aktivnosti Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, preko tema feminističkih ženskih časopisa, dizajna za nezavisnu kulturu, intermedijalnih autora i projekata te različitih oblika dizajnerskog aktivizma, do pitanja koja nam postavljaju nove spekulativne dizajnerske prakse. Knjiga broji 320 stranica u integriranom uvezu, a možete je kupiti u HDD-u ili naručiti online po cijeni od 25 eura.

Ovo novo izdanje nastavak je knjige Fragmenti dizajnerske povijesti objavljene prije tri godine, a obje su rezultat kontinuiranih aktivnosti istraživanja hrvatskog dizajnerskog nasljeđa 20. i 21. stoljeća provođenih putem programa HDD galerije u različitim njegovim programskim linijama. Knjigu je grafički oblikovao Dejan Kršić, ujedno i suautor nekoliko tekstova. Osim Marka Goluba, autora više od polovice priloga uključenih u ovo izdanje, te Dejana Kršića, tekstove u knjizi potpisuju i Ivana Borovnjak, Ivica Mitrović, Sven Sorić, Patricia Počanić & Lovorka Magaš Bilandžić, Marijan Špoljar, Barbara Blasin, Ora Mušćet, Željko Luketić, Damir Bralić, Sandra Uskoković, Iva Babaja & Tatjana Bartaković, te Damir Prizmić & Nikola Bojić.

Fotografije knjige: Monika Džakić

Fotografije knjige: Monika Džakić

Kao i prvi Fragmenti, i ovi obuhvaćaju 5 poglavlja: Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna, Dizajn nezavisnosti, Intermedijalna čitanka, Dizajn=Akcija i Diskurzivni objekti, tekstualna i vizualna građa je organizirana tematski kako bismo otvorili različite rakurse na dizajnerske prakse koje knjiga obrađuje, no ona nije, i nije ni zamišljena kao sintezni pregled, nego kao slijed pogleda na dizajnerske fenomene i fenomene vizualne kulture, autorske pozicije i kulturne i društvene kontekste koji su obilježili naše vrijeme i vrijeme koje nam je prethodilo.

fragmenti 2 - (28)

Poglavlje Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna bavi se temama progresivnih ženskih časopisa 1930-ih i 1940-ih godina, opusom Slave Antoljak, aktivnostima SIO – Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, dizajnom knjiga i periodike Mihajla Arsovskog, oblikovanjem omotnica glazbenih izdanja, filmskim plakatima Nenada Pepeonika, te dizajnerskim i ilustratorskim, ali i stripovskim opusom Mirka Ilića. Poglavlje Dizajn nezavisnosti sadrži tekstove o dizajnu za nezavisnu kulturnu i klupsku scenu te njima bliske pojave, uključujući dizajn za udruge Drugo more i BLOK, Kulturu promjene SC-a i dr., s autorima i autoricama kao što su Mario Aničić, Dario Dević, Hrvoje Živčić, Lana Grahek, This Town Needs Posters itd.

fragmenti 2 - (32)

Treće poglavlje, Intermedijalna čitanka obrađuje rad niza autora različitih generacija u čijem se radu dizajn presijeca s drugim medijima, uključujući književnost, medijsku umjetnost, glazbu i teoriju, poput kolektiva NEP / Nova Evropa, Gorana Lišnjića, Borisa Greinera, Stanislava Habjana i Ivana Antunovića. Četvrto poglavlje Dizajn = Akcija dokumentira različite prakse društvenog angažmana dizajnerskim sredstvima, uključujući radove koji se osvrću na ratna stradanja i zločine, preko slavne inicijative Hrvatski dizajneri u akciji i dugogodišnjeg projekta Plakatiranje portala Vizkultura, do političkih radova Borisa Ljubičića. Posljednje, peto poglavlje pod naslovom Diskurzivni objekti obrađuje temu danas izuzetno aktualne spekulativne dizajnerske prakse kroz nekoliko referentnih projekata i tekstova koji se kritički osvrću na tu pojavu.

fragmenti 2 - (43)

 

Nakon objavljivanja prve knjige, Fragmenti dizajnerske povijesti dobili su konture ozbiljnog, tekućeg istraživačkog projekta kojemu je ta prva knjiga svojevrsni “priručnik za upotrebu” koji osim prezentiranog sadržaja (tekstova, fotografija i reprodukcija) neizravno daje na uvid brojne, često međusobno vrlo različite modele rada, načine interpretacije i uopće pristupa dizajnerskom nasljeđu. No naša osnovna motivacija i dalje proizlazi iz prepoznavanja problema prije svega financijske nemogućnosti mnogih organizacija, pa tako i naše, da iza svojih projekata, a posebno onih koji su se bavili pitanjem umjetničkog sjećanja, ostave kvalitetnu, dovoljno iscrpnu i sadržajnu te trajnu i svima dostupnu dokumentaciju o temama i sadržajima koji su kroz njih obrađeni.

fragmenti 2 - (39)

Brojni autori i autorice prethodnih desetljeća ostaju zaboravljeni, a njihov utjecaj zanemaren zbog činjenice da je stručna literatura o povijesti hrvatskog dizajna izuzetno malobrojna, manjkava i puna zjapećih rupa u kojima nestaju, primjerice: žene-dizajnerice, industrijski i grafički dizajneri koji su djelovali gotovo anonimno u kontekstu industrije, privrede ili socijalističkog ‘korporativnog’ oglašavanja, umjetnici koji su se bavili dizajnom a njihov rad u tom segmentu nije valoriziran itd. Radeći sve te izložbe, organizirajući razgovore, producirajući videosadržaje i distribuirajući u javnu sferu mnoštvo novih informacija, i napokon objavljujući ovu seriju knjiga, vjerujemo da smo pomogli rasvijetliti neka mjesta našeg dizajnerskog i kulturnog nasljeđa koja su dugo ostajala neosvijetljena.

fragmenti 2 - (5)

 

 

Knjiga je objavljena zahvaljujući financijskoj potpori
Ministarstva kulture i medija RHGradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, kao i sponzorstvu tvrtke IGEPA Plana d.o.o. koja nam je, kao i za brojna dosadašnja naša izdanja, ustupila papir za njen tisak.

Knjigu možete kupiti u HDD-u (Boškovićeva 18, Zagreb) ili naručiti online emailom na adresu hdd@dizajn.hr, a uskoro i u svim boljim knjižarama.