Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

Snimka [d]RAZGOVORA povodom izložbe “KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE I SMRZNUTE SLIKE: GRAFIČKI DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih” održanog 7. ožujka 2017. u HDD galeriji. S jednim od najvažnijih suvremenih hrvatskih umjetnika razgovarali smo o njegovom dosad rijetko prikazivanom dizajnerskom opusu koji obuhvaća puna dva desetljeća rada za ugledne galerijske institucije, filmsku industriju, omladinski tisak i televiziju. Govorili smo i o odnosu dizajna, konceptualne i medijske umjetnosti, ali i pokazali neke od primjera umjetničkih radova i projekata koji bacaju drugačije svjetlo ili daju dublji uvid u pojedine Martinisove dizajnerske radove, njegov način razmišljanja i teme kojima se bavi od ranih sedamdesetih do danas.

U srijedu, 5. travnja 2017. u 19 sati u HDD-u održat će se predstavljanje knjige ART IS NOT A MIRROR, IT’S A HAMMER autora DEJANA KRŠIĆA i MARKA GOLUBA u izdanju udruge WHW – Što, kako i za koga i Hrvatskog dizajnerskog društva. O knjizi će govoriti dizajnerica i predsjednica HDD-a MAŠA MILOVAC, članice kustoskog kolektiva WHW i urednice knjige IVET ĆURLIN, ANA DEVIĆ, NATAŠA ILIĆ i SABINA SABOLOVIĆ, likovni kritičari i dizajneri BORIS GREINER i BOJAN KRIŠTOFIĆ te sami autori.

“Izvjesno je da se i TTNP bave izokola onime što su njihovi stariji kolege Škart (s kojima ih opravdano uspoređuju) nazvali ‘arhitekturom ljudskih odnosa’. Podjednako u njihovom slučaju i dosadašnjem opusu TTNP to se može nazvati metodologijom za koju je specifična supkulturna etika važna kao i estetika – štoviše, jedna određuje drugu. Ako se radi o fanatizmu, onda ga prenose fanatici čije originalno dizajniranje proizlazi iz duboke uvjerenosti u integritet vlastitih metoda rada, takvih koje im omogućuju veliku slobodu unutar granica koje su sami postavili” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

U utorak 28. ožujka 2017. s početkom u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor povodom aktualne izložbe THIS TOWN NEEDS POSTERS. Gosti su, naravno, mladi autorski duo HRVOJE SPUDIĆ i SVEN SORIĆ koji će nam u razgovoru s voditeljem galerije Markom Golubom otkrivati tajne manualnog tiska, zašto uvijek vrijedi eksperimentirati, kojih se pravila valja držati a koja treba kršiti, odakle medij plakata danas crpi svoju vitalnost te kako su studenti arhitekturi prebjegli u dizajn.

“U širokom krajoliku dizajnerske produkcije koji je izrazito zasićen tekstom (dakako u njegovoj likovnoj dimenziji) i u višku vještine i nedostatku imaginacije sve češće anemičan, Sorić i Spudić pronašli su način da razviju jedan prljav ali artikuliran, izrazito individualan, autentičan grafički jezik. Ta individualnost ne oslanja se na neku ideju osobnog stila, nego na radikalnu redukciju sredstava, eksperimentiranje s medijem i senzibilitet za slučaj i grešku” – PIŠE: MARKO GOLUB

„Mi svojim tehnikama, koje ipak uključuju korištenje softvera i digitalno upravljanih alata, premošćujemo neki vremenski jaz između tehnika koje se u DIY-u u pravilu nisu koristile i suvremenih široko dostupnih računalnih tehnika. Korištenje drvenih matrica i tipografije dakako ima veze s jednim drugim “undergroundom”, a to je onaj konspirativni, ljevičarski, antifašistički underground u kojemu je tisak značio borbu, a nelegalno posjedovanje tipografije utamničenje ili smrt. To je malo drugačiji DIY“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U utorak 7. ožujka u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR s medijskim umjetnikom i dizajnerom DALIBOROM MARTINISOM povodom njegove izložbe KRIVOTVORINE, DEZINFOMACIJE I SMRZNUTE SLIKE – DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih. Osim samog Martinisa u razgovoru sudjeluju i kustosi ove mini-retrospektive MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ, a u kratkom uvodnom dijelu bit će predstavljene i izložbe koje nas čekaju do kraja 2017. godine u HDD galeriji.

Pogledajte snimku panela NOVE REGIONALNE PRAKSE U DIZAJNERSKOJ EDUKACIJI i predavanja VERONIQUE MARRIER “Dizajn u općem obrazovanju” s nedavne konferencije DIZAJN U PRAKSI / PRACTICING DESIGN održane u siječnju 2017. u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Veleučilišta VERN’.

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

„Mi koji smo nastojali razvijati medijske prakse i djelovati sa sviješću o društvenom i urbanom kontekstu u kojem živimo, vidjeli smo u grafičkom dizajnu priliku za proširivanje polja djelovanja. Plakat je nešto što pripada urbanom prostoru i komunicira izravno s prolaznicima i to mi je svakako bilo zanimljivo jer sam sedamdesetih godina razvio vrlo jasan kritički odnos spram umjetničkih institucija, muzeja, galerija, akademije i slično“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Povodom aktualne izložbe u HDD galeriji i završne faze projekta PRACTICING DESIGN / DIZAJN U PRAKSI realizirana su i dva kratka promotivna videa koji na sažet način prikazuju kako je projekt tekao i koji su njegovi rezultati. Projekt je pažljivo dokumentiran kroz čitavo njegovo trajanje, od početne istraživačke faze, preko razvoja i implementacije pilot-programa obuke za dizajnere, do produkcije prototipova u suradnji tvrtkom Prostoria koja je bila jedan od projektnih partnera.

„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Polusatni dokumentarac u nastajanju VIDEO DOKUMENT O ŽELJKU BORČIĆU realiziran je za potrebe izložbe INFORMACIJA: DIZAJN ZA KULTURU ŽELJKA BORČIĆA 70-ih i 80-ih koja od 16.12.2016. do 16.01.2017. traje u HDD galeriji. Zamišljen kao dopuna izloženim radovima i drugoj dokumentaciji, ovaj video donosi razgovore s Borčićevim suvremenicima, bliskim suradnicima i dizajnerima različitih generacija koji su se susretali s njegovim radom: BORISOM LJUBIČIĆEM, SANJOM BACHRACH KRIŠTOFIĆ, SANJOM ROCCO, ŽELJKOM KOVAČIĆEM, DAVOROM BRUKETOM I IVANOM ANTUNOVIĆEM. Film je realizirao autor koncepcije izložbe Marko Golub u suradnji s ko-kustosom Goranom Martinom Štimcem, snimateljem Miranom Krčadincem i dizajnerima Lanom Grahek i Damirom Bralićem.

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB

U četvrtak 8. prosinca u 19 sati održat će se javni [d]razgovor povodom izložbe DIZAJN S FEEDBACKOM: OZEHA – PRIMIJENJENA UMJETNOST U SLUŽBI PROPAGANDE I PUBLICITETA. U razgovoru će sudjelovati nekadašnji dizajneri Kreativnog odjela Ozehe PETAR ŠALIĆ, SLAVKO HENIGSMAN I VLADIMIR HINIĆ, uz moderatore – koautoricu izložbe ALIRU HRABAR OREMOVIĆ i voditelja HDD galerije MARKA GOLUBA – te niz ljudi koji su radili u Ozehi kao propagandisti ili voditelji različitih odjela ove legendarne agencije. Ovo događanje ujedno je i posljednja prilika da pogledate izložbu pred njeno zatvaranje.

Snimka [d]RAZGOVORA održanog 15.11.2016. u HDD galeriji povodom izložbe JUGOSLAVENSKI NEOAVANGARDNI UMJETNIČKI ČASOPISI 1960. – 1990. U razgovoru su sudjelovali: autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.

U utorak 15. studenog u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor pod naslovom “Časopisi umjetnika kao samoupravni artefakti”, povodom izložbe “Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi 1960. – 1990.” U razgovoru će sudjelovati autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.

“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ

U utorak 25.10.2016. u 19 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu, Boškovićeva 18, održat će se tribina „Nova zagrebačka česma“ u organizaciji projekta Ars Publicae Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII). O rezultatima nedavno provedenog natječaja projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme, samom natječaju i potrebi službenog gradskog natječaja, te o dizajnu zagrebačke komunalne opreme i općenito (ne)dostupnosti vode u javnom prostoru Zagreba razgovarat će: Tomislav Soldo, Dorja Benussi, Petar Kozina, Nera Nejašmić Kozina, Dragomir Šuka, Mario Kralj, Saša Košuta i Dora Lončarić te voditelj i moderator Saša Šimpraga

U četvrtak 20. listopada u 19 sati u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu održat će se javni razgovor s DEJANOM KRŠIĆEM povodom njegove izložbe ŠTO, KAKO i ZA KOGA & TAKO DALJE: GRAFIČKI DIZAJN ZA SUVREMENU UMJETNOST. Osim Dejana Kršića u razgovoru sudjeluju i gosti – IGOR ČALJKUŠIĆ (DVK/UMAS), MARKO GOLUB (Hrvatsko dizajnersko društvo, kustos izložbe) i MIRANDA VELJAČIĆ (Platforma 9,81).

U ponedjeljak 17.10. u 18 sati održat će se četvrti javni razgovor u sklopu projekta i izložbe “U krugu škole: Zeleni val”. Gosti će ovog puta biti IRA PAYER, BOJAN KRIŠTOFIĆ i IVA HRVATIN, članovi organizacijskog tima DESIGN DISTRICTA ZAGREB, a razgovor vodi MARKO GOLUB.

“Rad na Strategiji ipak nije bio u potpunosti uzaludan: uspio je osvijestiti važnost prikupljanja ključnih podataka o stanju sektora. Naime, bez relevantnih kvantitativnih podataka o trenutnoj situaciji ne može biti riječi o kreiranju strategija i akcijskih planova koji obavezno sadrže precizne, brojčano definirane ciljeve. Kako odrediti što nam je cilj (primjerice, desetpostotni rast broja dizajnera koji djeluju u proizvodnom sektoru u sljedeće dvije godine, dvadesetpostotno povećanje dizajnerskih natječaja u javnoj upravi u sljedeće dvije godine), ako ne znamo koja nam je polazišna točka?” – PIŠE: KORALJKA VLAJO

U petak, 30. 9. 2016. u 18 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor povodom izložbe “ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 GODINA: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?”. Govorit ćemo o kontekstu u kojem je sam časopis Život umjetnosti nastao i razvijao se, koja je bila njegova uloga kroz vrijeme, kako se transformirao u odnosu na različite potrebe i uredničke koncepcije te gdje je danas. Osim sadržajnog i istraživačkog aspekta na koji ćemo se osvrnuti uz sudjelovanje nekih od njegovih najaktivnijih suradnika, urednika i pratitelja, govorit ćemo i o oblikovnom aspektu časopisa. U razgovoru sudjeluju JEŠA DENEGRI, IVANA HANAČEK, DAMIR BRALIĆ i SANDRA KRIŽIĆ ROBAN.

“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

“Kada se sagleda čitava produkcija Života umjetnosti: sistematična organizacija prijeloma i poneka atipična duplerica Arsovskog, poneka lijepa naslovnica Kuduza ili domišljata Bačića, suvisli prijelomi i tipografska mikrorješenja Ančića, Kuduza i Dominis, te konačno, projektno usmjeren pristup studija bilić_müller, sučeljeni smo s kvalitetnim reprezentima većine vodećih tendencija u novijem dizajnu u Hrvatskoj” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U srijedu 14. 9. s početkom u 19 sati u atriju MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja slavnog francuskog tipografa JEANA FRANCOISA PORCHEZA i njemačkog produkt-dizajnerskog dvojca OSKO+DEICHMANN. Oba predavanja dio su popratnog programa bijenalne IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1516 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se u istom prostoru otvara dan ranije, 13. 9. Ulaz na oba predavanja je besplatan!

“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

“Nitko si više ne može priuštiti prosječnost. Meni ponekad nedostaje vidjeti neku ‘normalnu’ knjigu, ‘normalan’ plakat, ‘normalan’ web, normalnu reklamnu kampanju koja naizgled radi točno to što treba raditi i ništa više, pametno dizajniranu stvar iza koje stoji neki mudar, suzdržan autor” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Shvatiti svoj poziv kao profesionalca koji želi svojim djelovanjem unaprijediti društvene okolnosti života je najvažnije. Vrijeme celebrity dizajnera, kakvi su nekoć bili Carson i Sagmeister, polako je na zalasku i mislim da je to dobro. Uostalom, ta titula je danas toliko devalvirana da ne znači gotovo ništa” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB