Knjiga je zamišljena kao zbirka tekstova, grafičkih i fotografskih materijala i druge dokumentacije prikupljene od 2009. do 2018. godine putem niza izložbi i istraživanja posvećenih dizajnerskom nasljeđu, bitnim fenomenima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, individualnim dizajnerskim opusima itd. Knjiga stoga ima dvostruku ulogu – s jedne strane zabilježiti prvih deset godina djelovanja HDD galerije barem u jednom segmentu njenih aktivnosti, a s druge što cjelovitije prikazati sve one rakurse na hrvatski dizajn koje su nam pojedinačni izložbeni projekti rasvjetljavali.
U tom smislu, ovo izdanje na 390 stranica je rezultat rada čitavog niza autora, istraživača i suradnika koji su osmislili i realizirali ukupno 36 izložbi koje su predstavljene u njoj (od oko 120 koje su realizirane u galerijskom prostoru HDD-a do danas). U knjigu su uključeni tekstovi sljedećih autora: Marko Golub, Dejan Kršić, Maroje Mrduljaš, Koraljka Vlajo, Alira Hrabar Oremović, Lana Cavar & Narcisa Vukojević, Goran Martin Štimac, Željko Luketić, Ivana Borovnjak, Vanja Brdar Mustapić, Darko Fritz, Ana Marija Habjan, Goran Ivanović, Antonio Karača, Bojan Krištofić, Zrinka Kuić, Igor Lah, Ivana Mance, Ivica Mitrović, Ana Radovanović, Sven Sorić, Lea Vene. Pritom, budući da svi autori izložbi i istraživanja nisu nužno bili i u funkciji tekstopisaca, ključno je istaknuti i autorice i autore kao što su Maša Poljanec, Maja Kolar, Oleg Šuran, Slavko Henigsman te niz drugih bez čijeg bi dragocjenog doprinosa mnoge od priča u ovoj knjizi ostale neispričane.
Knjigu je grafički oblikovao dizajner Dejan Kršić, inače i sam istraživač dizajnerskog nasljeđa, autor ili suautor nekoliko važnih izložbi dokumentiranih ovim izdanjem te, uz urednika, u njemu najzastupljeniji tekstopisac. Pritom je Kršićev doprinos znatno veći od čisto dizajnerskog, budući da je sudjelovao u donošenju niza važnih uredničkih odluka.
Sadržaj je strukturiran kroz pet tematskih poglavlja:
Kartografija dizajna, Industrijski kontekst, Drugi rakurs, Grafički dizajn i konceptualna umjetnost te Fragmenti. Osim tekstova, reprodukcija i osnovnih podataka o svim izložbama i glavnim popratnim aktivnostima koje smo uz njih realizirali, knjiga sadrži i QR kodove koji služe kao direktne poveznice na 20-ak videa (snimki javnih razgovora, kratkih dokumentaraca, tzv. galerijskih filmova i sl.) uploadanih na web, pri čemu su mnogi od njih po prvi put učinjeni dostupnima upravo za potrebe ovog izdanja. Onkraj tog glavnog sadržaja, uključili smo i nekoliko dodataka za koje smo shvatili da ih je važno uvrstiti tijekom realizacije. Prije svega, tu je cjeloviti popis svih izložbi održanih u HDD galeriji od 2009., zatim kratka institucionalna kronologija Hrvatskog dizajnerskog društva te radna bibliografija na temu hrvatskog dizajna.
Knjigu je objavljena zahvaljujući financijskoj potpori
Zaklade Kultura nova u sklopu Programa podrške
za organizacijsko i umjetničko pamćenje, Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
Iz uvodnog teksta Marka Goluba “O dizajnerima kao pripovjedačima, o izložbama kao pripovijestima”:
“Tematski, izložbe o kojima ćete čitati u nastavku su heterogene u svakom smislu — tu su monografske izložbe posvećene određenim autorima, cjelini ili dijelovima njihovih opusa, zatim prikazi rada nekih za dizajn važnih industrija u duljim ili kraćim vremenskim razdobljima, mapiranja i panoramski pregledi aktivnosti u nekom specifičnom području dizajnerskog djelovanja, izložbe koje sagledavaju dizajnerske aspekte fenomena koji se inače rijetko promatraju i vrednuju kao dizajn, kreiranja arhiva podataka o autori(ca)ma ili djelima dizajna itd. Projekti su i metodološki zanimljivi jer su ih, kao što je već rečeno, u mnogim slučajevima provodili autori koji su i sami profesionalni dizajneri, koji su u istraživanju fragmenata dizajnerskog nasljeđa vidjeli priliku da kroz istraživanje konteksta, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našim svakodnevnim životima nekad i danas. (…) Promatranje povijesti dizajna po načelu nizanja velikih i važnih autorskih imena zastarjelo je i nedostatno, posebno u slučaju inovativnih strujanja u tom području, jer je preslikano s (također zastarjelog) koncepta promatranja likovne umjetnosti koji se još uvijek naslanja na mitove o originalnosti i neponovljivosti umjetničkog djela te individualističkom karakteru stvaranja, nasuprot kolektivnog i “anonimnog”. Mnoge izložbe i istraživanja koja su obuhvaćena i dokumentiraju se ovom knjigom polaze od demistifikacije ideje dizajna kao nečeg ekskluzivnog i nedostižnog (što su stereotipovi koje prije svega potiču mediji) te se koncentriraju na njegovu tijesnu povezanost s društvenim, kulturnim i političkim kontekstom, kao i kontekstom svakodnevnog života. Svaki fragment povijesti dizajna, drugim riječima, uvijek je ujedno i fragment povijesti nečeg drugog, u odnosu na što se razvijao. Kao što, uostalom, i svaki dizajnirani predmet – bez obzira je li riječ o logu, plakatu, proizvodu, oglasu ili nečem petom — u najmanju ruku svjedoči o nekom mikro-kontekstu za koji je dizajniran, a koji je uvijek uronjen u širi kontekst, i tako redom. Svakim činom dekodiranja jednog, bilo kojeg dizajnerskog djela, prije ili kasnije ćemo morati progovoriti i o vremenu i okruženju u kojem je ono nastalo.”
Sadržaj knjige:
str. 7 ● Uvod: O dizajnerima kao pripovjedačima,o izložbama kao pripovijestima – Marko Golub
1. Kartografija dizajna
str. 32 ● 1.1 Designed in Croatia — Didaktička izložba
1.1.1 Prema narativu o dizajnu – Dejan Kršić
1.1.2 Bilješke o razgovoru s Dejanom Kršićem
– Zrinka Kuić
1.2 Nacrt periodizacije – Dejan Kršić
str. 62 ● 1.3 Dizajnerice: kontekst, produkcija, utjecaji
1930. – 1980.
1.3.1 Dizajnerice 1930. – 1980. Istraživanje i refleksije kontinuiteta dizajnerske scene
– Ivana Mance
str. 68 ● 1.4 Iskopavanja I: Sudi knjigu po koricama
1.4.1 Sudi korice po knjigama — predgovor Iskopavanjima I – Marko Golub
1.4.2 Sudi knjigu po koricama — pogovor Iskopavanjima I – Lana Cavar & Narcisa Vukojević
str. 74 ● 1.5 Iskopavanja II: Znakovi proizvodnje,
proizvodnja znakova
1.5.1 Proizvodnja značenja – Narcisa Vukojević
1.5.2 Proizvodnja znakova za novi svijet
– Lana Cavar & Narcisa Vukojević
str. 80 ● 1.6 Dizajniranje novih medija 1995. – 2010.
1.6.1 Dizajn u novim medijima: od radosti ‘novog’ preko prelijevanja u mainstream, do dizajna bez dizajna – Ivica Mitrović
1.6.2 INTERVJU Ivica Mitrović: Dizajn novih medija između osobnog eksperimenta i standardizacije – Marko Golub
str. 86 ● 1.7 Prostori između — Dijalozi o dizajnu izložbi
1.7.1 Izložbe kao komunikacijske situacije – Lea Vene
str. 92 ● 1.8 Tko vidi dizajn u Puli?
1.8.1 Olegova dizajnerska Pula – Marko Golub
1.8.2 INTERVJU Oleg Šuran: Svi se međusobno poznaju, ali rijetko surađuju – Marko Golub
2. Industrijski kontekst
str. 98 ● 2.1 Namještaj od savijenog drva kao paradigma dizajna: varaždinska tvornica Mundus
2.1.1 Između tradicije i suvremenosti — povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus
– Vanja Brdar Mustapić
str. 106 ● 2.2 Bogdan Budimirov : Dizajn
2.2.1 Onkraj disciplinarnih okvira – Maroje Mrduljaš
str. 112 ● 2.3 Davor Grünwald : Dizajn 1968. – 2008.
2.3.1 Industrijski dizajn Davora Grünwalda
– Marko Golub & Koraljka Vlajo
str. 120 ● 2.4 Skriveni dizajn : Odjel dizajna Končar 1971. – 1990.
2.4.1 Razotkrivanje skrivenog dizajna —
Končar 1971. – 1990. – Koraljka Vlajo
2.4.2 INTERVJU Koraljka Vlajo: Mamimo publiku nostalgijom, a dočekujemo elaboratima
– Marko Golub
str. 128 ● 2.5 Sport, zdravlje, ugostiteljstvo, obrazovanje, kultura i rad: Stolice iz TMN Jadran 1980-ih
2.5.1 Stapanje sa svakodnevicom – Marko Golub
2.5.2 Iz života Jadrana – Ivana Borovnjak
2.5.3 INTERVJU Mladen Orešić
– I. Borovnjak, M. Golub, A. M. Habjan
3. Drugi rakurs
str. 138 ● 3.1 Roman Cieślewicz — Sjajni tragovi 1961.– 1995.
3.1.1 Kronologija dodira s hrvatskom sredinom od 1961. do 1995. – Goran Martin Štimac
3.1.2 INTERVJU Goran Martin Štimac:
Cieślewicz je promijenio paradigmu
konzumiranja magazina – Marko Golub
str. 152 ● 3.2 XXXX — Četiri časopisa koja se ne srame
3.2.1 Dizajn i seksualnost: Paradoks, Twen,
Start, Playboy – Goran Martin Štimac
str. 162 ● 3.3 Život umjetnosti — 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?
3.3.1 Život umjetnosti — Iskušavanja časopisnog formata
– Maroje Mrduljaš
str. 170 ● 3.3 Frakcija 1996. – 2010.
3.3.1 Frakcija — Izazovi publicističke forme
– Maroje Mrduljaš
str. 179 ● 3.4 Izgubljeni potencijali — odjeci iz prošlosti fanzinske kulture
3.4.1 Kolateralni dizajn – Antonio Karača
3.4.2 Punk fanzini: Make Punk a Threat Again
— Kratka povijest fanzina u Jugoslaviji i Hrvatskoj
– Goran Ivanović
str. 184 ● 3.5 Socijalistička disco kultura 1977. – 1983.: Vizualni jezik disca
3.5.1 Putovi zaborava i evaluacije jedne kulture
— O vizualnom jeziku disca – Željko Luketić
3.5.2 INTERVJU Ivan Ivezić: Za omotnice ploča nikad se nisam inspirirao glazbom – Željko Luketić
str. 194 ● 3.6 Tko radi scenu? Dizajn za nezavisnu glazbu 2011. – 2018.
3.6.1 Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj – Bojan Krištofić & Sven Sorić
4. Dizajn i konceptualna umjetnost
str. 204 ● 4.1 Jugoslavenski neoavangardni
umjetnički časopisi
4.1.1 O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije — Časopis kao galerija, forum i umjetnički objekt – Ana Radovanović
str. 210 ● 4.2 Informacija — Dizajn za kulturu Željka Borčića
1970-ih i 1980-ih
4.2.1 Dizajner, umjetnik i njihovi odrazi:
U orbiti ‘superautoportreta’ Željka Borčića
– Marko Golub
4.2.1 Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta – Dejan Kršić
str. 226 ● 4.3 Krivotvorine, dezinformacije i smrznute slike — Dizajn Dalibora Martinisa 70-ih i 80-ih
4.3.1 Dizajner pri radu — Osvrt na grafički dizajn
Dalibora Martinisa
– Marko Golub & Dejan Kršić
str. 236 ● 4.4 Sanja Iveković — Dvostruki život: dizajn, umjetnost, aktivizam
4.4.1 Grafički dizajn i umjetničke strategije Sanje Iveković
– Marko Golub & Dejan Kršić
str. 248 ● 4.5 Goran Trbuljak — Oblikovanje linijom manjeg otpora
4.5.1 Oblikovanje linijom manjeg otpora – Darko Fritz
5. Fragmenti
str. 262 ● 5.1 Dizajn s feedbackom: Ozeha — Primijenjena umjetnost u službi propagande i publiciteta — Zagreb – Rijeka ‘45 –‘48 –‘90 –‘95
5.1.1 Ozeha: O jednoj povijesti oglašivačke industrije – Igor Lah
5.1.2 Ozeha: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci
– Alira Hrabar Oremović
5.1.3 Pet Ozehinih priča — Od sokova i likera
do obuće i motornih ulja – Alira Hrabar Oremović
str. 276 ● 5.2 Dušan Bekar — Dizajner iz sjene
5.2.1 Bekarov svijet slika i riječi – Alira Hrabar Oremović
str. 286 ● 5.3 Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda
5.3.1 Paradoks autorskog integriteta — O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi
– Marko Golub & Koraljka Vlajo
str. 292 ● 5.4 Boris Ljubičić — Jednina množine: simbol, znak, logo, brend
5.4.1 Logo protiv kaosa – Marko Golub
str. 304 ● 5.5 Lerotic.de — Dizajnerski i aktivistički arhiv Tomislava Lerotića
5.5.1 Dizajner, edukator i aktivist Tomislav Lerotić
– Dejan Kršić
5.5.2 Društveno odgovoran dizajn — Bilješke o Tomislavu Lerotiću – Marko Golub
str. 316 ● 5.6 Dejan Kršić — Što, kako i za koga & tako dalje: grafički dizajn za suvremenu umjetnost
5.6.1 Kadar po kadar: NEP – Arkzin – WHW – Marko Golub
str. 324 ● 5.7 Dejan Dragosavac Ruta — Čitaj dizajn! Magazini i časopisi 90-ih i 2000-ih
5.7.1 Anatomija Rutinih magazina i časopisa – Maroje Mrduljaš
str. 332 ● 5.8 Bilić_Müller — Interpretacije
5.8.1 Stvari koje oponašaju druge stvari — o interpretacijama Dore Bilić i Tine Müller
– Marko Golub
str. 340 ● 5.9 Damir Gamulin — Dizajnom, izvan dizajna
5.9.1 Dizajnerske taktike Damira Gamulina
– Marko Golub
str. 354 ● 5.10 Studio Grupa — Dizajniranje karaktera / Anatomija dizajna
5.10.1 Dizajniranje karaktera — portret studija Grupa – Marko Golub
5.10.2 Kako je Grupa ukrala Mjesec: o Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa – Marko Golub
str. 362 ● Popis izložbi održanih u HDD galeriji 2009. – 2018.
str. 368 ● Radna bibliografija – Jana Gamilec & Dejan Kršić
