Mini-konferencija FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI

Fragmenti dizajnerske pvijesti - foto Jadran Boban

U petak 14.12.2018. s početkom u 19 sati održat će se mini-konferencija Fragmenti dizajnerske povijesti u kojoj će sudjelovati Koraljka Vlajo, Goran Martin Štimac, Alira Hrabar Oremović te Lana Cavar & Narcisa Vukojević. Ovo događanje odvija se ususret realizacije knjige pod nazivom “Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti Vol.1” koja će biti otisnuta u siječnju 2019. godine, a okuplja različitu dokumentaciju, tekstove, fotografije i druge materijale nastale u sklopu istraživanja i izložbi o povijesti i mapiranju hrvatskog dizajna provedenih pod okriljem HDD galerije od 2009. do danas.

Program se sastoji od niza kratkih izlaganja s projekcijama te razgovora na temu istraživanja dizajnerskog nasljeđa:

19:00 – Uvod – Marko Golub

19:15 – Lana Cavar & Narcisa Vukojević (Iskopavanja 1 & 2)

19:30 – Koraljka Vlajo (Skriveni dizajn – Odjek dizajna Končar 1971 – 1990, Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda, Davor Grunwald – Retrorama industrijskog dizajna)

19:45 – Alira Hrabar Oremović (Dizajn s feedbackom: Ozeha – Primijenjena umjetnost u službi propagande i publicitetaDizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95)

20:00 – Goran Martin Štimac (Roman Cieślewicz – Sjajni tragovi 1961 – 1995., XXXX – Četiri časopisa koja se ne srame)

20:30 – Razgovor: Istraživanje dizajnerskog nasljeđa

 

Više o projektu:
Knjiga Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti Vol.1 proizašla je iz potrebe da se adekvatno dokumentiraju i učine javno dostupnima brojna prikupljena saznanja o temama, fenomenima, djelima i autorima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna koji su obrađivani putem različitih izložbi u HDD galeriji od 2009. do 2018., većinom u sklopu programske linije HDD galerije Dizajniranje povijesti – Historizacija dizajna te u nešto manjoj mjeri programske linije Dizajn iz drugog rakursa. Također, knjiga proizlazi i iz želje da se započne bilježenje djelovanja same Galerije od njenog osnutka do danas, kao i aktivnosti kontinuirano rastuće grupe ljudi koje su ga svojim radom obilježili koncipirajući i realizirajući ne samo izložbe, nego i istraživanja, popratne publikacije, web stranice i druge sadržaje. Budući da je bitna specifičnost tih istraživanja i izložbi i ta da je u mnogim slučajevima riječ o autorskim istraživanjima koja su inicirali sami dizajneri-praktičari, većinom mlađe i srednje generacije čija je motivacija bila pogledom unatrag sagledati smisao i značenje vlastite dizajnerske profesije, činilo nam se važnim da publikacija dokumentira i same metodologije tih istraživanja. Drugim riječima, nisu nas zanimale samo teme kojima su se ovdje predstavljene izložbe bavile, nego i kreativni, istraživački i drugi procesi koji su definirali njihov konačni oblik. Knjiga je strukturirana u pet tematskih poglavlja – Kartografija dizajna, Industrijski kontekst, Drugi rakurs, Grafički dizajn i konceptualna umjetnost te Fragmenti – koja uz osnovne informacije o izložbama sadrže i fotografije koje svjedoče o njihovom sadržaju i izgledu, nekoliko infografika, timelineova, “didaktičkih panoa” koji su formirani za potrebe tih izložbi i dosad drugdje nisu bili dostupni, kao i poveznice na dodatne sadržaje inače dostupne online, poput posebno produciranih tematskih galerijskih videa, videosnimki razgovora održanih u galerijskom prostoru, web stranica pokrenutih kao dio nekih od projekata itd. Tematski, izložbe predstavljene u knjizi su heterogene u svakom smislu – tu su monografske izložbe posvećene određenim autorima, cjelini ili dijelovima njihovih opusa, zatim prikazi rada nekih za dizajn važnih industrija u određenom vremenskom periodu, mapiranja i panoramski pregledi aktivnosti u nekom specifičnom području dizajnerskog djelovanja, izložbe koje sagledavaju dizajnerske aspekte fenomena koji se inače rijetko promatraju i vrednuju kao dizajn, kreiranja arhiva podataka o autori(ca)ma ili djelima dizajna itd.