hdd_drazg_yucasopisi-mp4_snapshot_00-18-41_2016-11-28_10-59-20 [d]razgovor

VIDEO: Časopisi umjetnika kao ‘samoupravni’ artefakti

Snimka [d]RAZGOVORA održanog 15.11.2016. u HDD galeriji povodom izložbe JUGOSLAVENSKI NEOAVANGARDNI UMJETNIČKI ČASOPISI 1960. – 1990. U razgovoru su sudjelovali: autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.

kolaz-casopisi-custom [d]razgovor

[d]razgovor: ČASOPISI UMJETNIKA KAO SAMOUPRAVNI ARTEFAKTI

U utorak 15. studenog u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor pod naslovom “Časopisi umjetnika kao samoupravni artefakti”, povodom izložbe “Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi 1960. – 1990.” U razgovoru će sudjelovati autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.

naslovna-resized Tekstovi

ČASOPIS KAO GALERIJA, FORUM I UMJETNIČKI OBJEKT – O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije

“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ

tumblr_inline_of257nq5li1r0q9lg_400 [d]razgovor

Tribina: NOVA ZAGREBAČKA ČESMA

U utorak 25.10.2016. u 19 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu, Boškovićeva 18, održat će se tribina „Nova zagrebačka česma“ u organizaciji projekta Ars Publicae Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII). O rezultatima nedavno provedenog natječaja projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme, samom natječaju i potrebi službenog gradskog natječaja, te o dizajnu zagrebačke komunalne opreme i općenito (ne)dostupnosti vode u javnom prostoru Zagreba razgovarat će: Tomislav Soldo, Dorja Benussi, Petar Kozina, Nera Nejašmić Kozina, Dragomir Šuka, Mario Kralj, Saša Košuta i Dora Lončarić te voditelj i moderator Saša Šimpraga

_mg_3895-hdr-custom [d]razgovor

Razgovor s DEJANOM KRŠIĆEM u splitskom MKC-u

U četvrtak 20. listopada u 19 sati u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu održat će se javni razgovor s DEJANOM KRŠIĆEM povodom njegove izložbe ŠTO, KAKO i ZA KOGA & TAKO DALJE: GRAFIČKI DIZAJN ZA SUVREMENU UMJETNOST. Osim Dejana Kršića u razgovoru sudjeluju i gosti – IGOR ČALJKUŠIĆ (DVK/UMAS), MARKO GOLUB (Hrvatsko dizajnersko društvo, kustos izložbe) i MIRANDA VELJAČIĆ (Platforma 9,81).

kolaz-organizam [d]razgovor

[d]razgovori u sklopu izložbe U KRUGU ŠKOLE: ZELENI VAL

U ponedjeljak 17.10. u 18 sati održat će se četvrti javni razgovor u sklopu projekta i izložbe “U krugu škole: Zeleni val”. Gosti će ovog puta biti IRA PAYER, BOJAN KRIŠTOFIĆ i IVA HRVATIN, članovi organizacijskog tima DESIGN DISTRICTA ZAGREB, a razgovor vodi MARKO GOLUB.

1516-kolaz Izložba hrvatskog dizajna

Strategija čega?

“Rad na Strategiji ipak nije bio u potpunosti uzaludan: uspio je osvijestiti važnost prikupljanja ključnih podataka o stanju sektora. Naime, bez relevantnih kvantitativnih podataka o trenutnoj situaciji ne može biti riječi o kreiranju strategija i akcijskih planova koji obavezno sadrže precizne, brojčano definirane ciljeve. Kako odrediti što nam je cilj (primjerice, desetpostotni rast broja dizajnera koji djeluju u proizvodnom sektoru u sljedeće dvije godine, dvadesetpostotno povećanje dizajnerskih natječaja u javnoj upravi u sljedeće dvije godine), ako ne znamo koja nam je polazišna točka?” – PIŠE: KORALJKA VLAJO

zu_hdd_02-custom [d]razgovor

[d]razgovor: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?

U petak, 30. 9. 2016. u 18 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor povodom izložbe “ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 GODINA: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?”. Govorit ćemo o kontekstu u kojem je sam časopis Život umjetnosti nastao i razvijao se, koja je bila njegova uloga kroz vrijeme, kako se transformirao u odnosu na različite potrebe i uredničke koncepcije te gdje je danas. Osim sadržajnog i istraživačkog aspekta na koji ćemo se osvrnuti uz sudjelovanje nekih od njegovih najaktivnijih suradnika, urednika i pratitelja, govorit ćemo i o oblikovnom aspektu časopisa. U razgovoru sudjeluju JEŠA DENEGRI, IVANA HANAČEK, DAMIR BRALIĆ i SANDRA KRIŽIĆ ROBAN.

nnf_4264-custom Intervju

OSKO+DEICHMANN: Još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, ali danas to činimo suptilnije

“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

zu-kolaz Tekstovi

Dizajn Života umjetnosti – Iskušavanja časopisnog formata

“Kada se sagleda čitava produkcija Života umjetnosti: sistematična organizacija prijeloma i poneka atipična duplerica Arsovskog, poneka lijepa naslovnica Kuduza ili domišljata Bačića, suvisli prijelomi i tipografska mikrorješenja Ančića, Kuduza i Dominis, te konačno, projektno usmjeren pristup studija bilić_müller, sučeljeni smo s kvalitetnim reprezentima većine vodećih tendencija u novijem dizajnu u Hrvatskoj” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

clipboard04 Intervju

GJURO KORAĆ: Romantične godine mladog interneta su iza nas

“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

predavanja-1516 Diskurs

Predavanja JEANA FRANCOISA PORCHEZA i OSKO+DEICHMANN u sklopu Izložbe hrvatskog dizajna 1516

U srijedu 14. 9. s početkom u 19 sati u atriju MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja slavnog francuskog tipografa JEANA FRANCOISA PORCHEZA i njemačkog produkt-dizajnerskog dvojca OSKO+DEICHMANN. Oba predavanja dio su popratnog programa bijenalne IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1516 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se u istom prostoru otvara dan ranije, 13. 9. Ulaz na oba predavanja je besplatan!

fotografija: Domagoj Kunić Intervju

ANDREJ FILETIN: Nema boljeg nego kad te dobar dizajn razljuti

“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Intervju

KORALJKA VLAJO: Procesi dizajna, proizvodnje i distribucije prestaju biti jednoznačni

“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

0 T Intervju

IVA BABAJA: Nije vrijeme za neutralnost, promatranje i kontemplaciju

“Shvatiti svoj poziv kao profesionalca koji želi svojim djelovanjem unaprijediti društvene okolnosti života je najvažnije. Vrijeme celebrity dizajnera, kakvi su nekoć bili Carson i Sagmeister, polako je na zalasku i mislim da je to dobro. Uostalom, ta titula je danas toliko devalvirana da ne znači gotovo ništa” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

mladen foto horiz Intervju

MLADEN OREŠIĆ: Uslijed razvoja društva i tehnologije neće nestati predmetno okruženje

“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

borcic foto ne znam autora Izložba hrvatskog dizajna

Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2016: ŽELJKO BORČIĆ

Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2016. godini Upravni odbor HDD-a dodjeljuje grafičkom dizajneru Željku Borčiću (1942.-2015). Nagrada će biti uručena obitelji dizajnera u sklopu otvorenja Izložbe hrvatskog dizajna 1516 u Muzeju za umjetnost i obrt 13.9.2016. u 20 sati. U nastavku pročitajte tekst Marka Goluba iz nedavno objavljene male monografije posvećene ovom autoru.

christoph_haag (Custom) Intervju

CHRISTOPH HAAG: Pridružimo lica e-mail adresama!

“Digitalni alati često pate od viška determiniranosti, tj. određenih ideja o njihovoj korisnosti — konvencija o tome kako bi se nešto trebalo raditi. Zbog toga je važno da praktičari imaju udjela u njihovoj konstrukciji, uključujući mogućnost da mijenjaju elemente softvera na vrlo fundamentalnom nivou” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

pr_hh2_img_2334 (Custom) Intervju

JESSE HOWARD: Pokušavam stvarati predmete na granici poznatog i nepoznatog

“Iz ideje održivosti proizašao je greenwashing – proizvodi koji koriste estetiku održivosti, ali bez stvarnog uvažavanja ekologije. Slično se može dogoditi i u ovom slučaju – Openwashing – proizvodi koji naizgled daju korisniku osjećaj kontrole ili koriste određene tehnologije digitalne fabrikacije, ali zapravo ni na koji način nisu profitirali od alternativnog procesa proizvodnje, nimalo ne doprinose širenju znanja, niti ostaju dostupni za buduće prilagodbe i poboljšanja” – Razgovarao: MARKO GOLUB

gergo kovacs Intervju

GERGŐ KOVÁCS: Digitalna tjeskoba

“Tehnologija nije samo poboljšanje, već i duboka promjena naših ekonomija, kultura, društvenih interakcija, svega. Fantastična je i štošta nam olakšava, ali predstavlja i prijetnju, opasnost. Moramo uspostaviti konverzaciju o njenim posljedicama: primjerice, u 2016. možemo bez problema reći da je ideja privatnosti postala iluzorna” – Razgovarali: DARIO DEVIĆ & BOJAN KRIŠTOFIĆ / Gostovanje i izložbu Gerga Kovácsa na Danu D 2016 omogućio je Iskon.

P1350976 (Custom) [d]razgovor

[d]razgovor i vodstvo kroz izložbu: DIZAJN I SEKSUALNOST

U ponedjeljak 30. svibnja u 19 sati u HDD galeriji održat će se razgovor i vodstvo kroz izložbu X X X X – ČETIRI ČASOPISA KOJA SE NE SRAME s autorom izložbe GORANOM MARTINOM ŠTIMCEM. Ovaj dizajner i istraživač dizajnerskog nasljeđa provest će nas kroz priču o četiri prikazana časopisa, s naglaskom na dvama manje poznatima u domaćoj sredini – PARADOKSU i TWENU.

P1220089 Intervju

PETER BIL’AK: Kroz izdavaštvo želim približiti dizajn široj javnosti

“Ako radiš časopis iz nule, imaš priliku na novo promisliti sve njegove aspekte, kako će se financirati, kako će se proizvesti, tiskati, distribuirati… umjesto da imitiraš tuđe modele koji zapravo više niti ne funkcioniraju. Aspekti poput distribucije i načina proizvodnje su nevidljivi dio dizajna i kroz njih se mogu napraviti stvarne promjene.” Razgovarao: HRVOJE ŽIVČIĆ

16 (Custom) Tekstovi

BORBA ZA MODERNIZAM – POVODOM IZLOŽBE „DIZAJN ZA NOVI SVIJET“

“‘Bitka za modernizam’, koju kustos Ivan Manojlović imenuje u svom uvodnom tekstu, nije zapravo nikad ni prestala, jer moderna u prostoru regije nastavlja biti ‘nedovršeni projekt’ ― zakinut, ali ne i zaustavljen. Budući da dizajn ne nastaje u vakuumu, nego je u bitnome određen kretanjima različitih društvenih faktora, borba za modernitet u dizajnu nužno je i borba za obnovu i evoluciju modernih vrijednosti u širem socijalnom polju” Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

final_NikoMihaljevic_dRazgovor_HDD.mp4_snapshot_19.20_[2016.05.03_10.07.45] [d]razgovor

VIDEO: Niko Mihaljević

[d]RAZGOVOR s dizajnerom vizualnih komunikacija NIKOM MIHALJEVIĆEM povodom njegove izložbe ‘VELIKI IZBOR TALIJANSKIH HLAČA’ – ZAGREBAČKI A4 DIZAJN ULICE, održan 15. travnja 2016. u HDD galeriji. Kroz razgovor i projekciju predstavili smo kontinuitet dosadašnjeg dizajnerskog djelovanja Nike Mihaljevića te široki raspon njegovih interesa i glavnih referenci. Razgovarali smo o Mihaljevićevim počecima, studiranju na Studiju dizajna i Werkplaats Typografie i što je tamo naučio a što danas podučava vlastite studente na odsjeku Medijskog dizajna pri Sveučilištu Sjever, o interesu za najrazličitije vrste tiskanih materijala, o sustavnom dokumentiranju banalnih aktivnosti, vezama između dizajna, umjetnosti i glazbe, dizajnerskim interpretacijama svakodnevnog života, kao i o ljubavi prema ‘vernakularnom’ grafičkom izričaju.

ep8_face_48 [d]razgovor

[d]razgovor: NIKO MIHALJEVIĆ

U petak, 15. travnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR s dizajnerom vizualnih komunikacija NIKOM MIHALJEVIĆEM povodom njegove izložbe ‘VELIKI IZBOR TALIJANSKIH HLAČA’ – ZAGREBAČKI A4 DIZAJN ULICE. Kroz razgovor i projekciju pokušat ćemo predstaviti kontinuitet dosadašnjeg dizajnerskog djelovanja Nike Mihaljevića te široki raspon njegovih interesa i glavnih referenci, a samim tim i detaljnije pojasniti polazišta izložbe koja se zatvara već ove subote.

Rick_Poynor (Custom) Intervju

[iz arhiva] RICK POYNOR: Zanima me dizajn koji pruža kompleksniji, nijansiraniji i stimulativniji pogled na svijet

“Kapitalizam ne može pružiti nikakav oblik dubljeg iskustva – jedino što nas uči jest da trebamo zarađivati novac, taj novac trošiti kako bismo mogli uživati, a taj užitak je jedina svrha naših života. Kao što kaže slogan L’Oreala: “Because you’re worth it”. Taj nevjerojatno solipsistički pogled na život dokida sve drugo” – Razgovarao: MARKO GOLUB

P1330040 (Custom) Tekstovi

Razglednice iz dizajnerskog limba

“Ove dvije sfere – profesionalna i needucirana – se u stvarnosti tek sporadično dodiruju i u najbolju ruku su komplementarne. S etičkog aspekta, u objema nalazimo i primjere pažnje i visoke odgovornosti prema zajednici i društvu, kao i one eksploatacije i manipuliranja. Vernakularni „dizajn“ je neuništiv jer je dio ljudske prirode, dio svakodnevnog života na sličan način na koji to jesu i najbolji dizajnirani objekti. Nisu si ni konkurencija, niti su u opreci jedno s drugim. Suprotnost dobrom dizajnu je uvijek, samo i isključivo – loš dizajn” – Piše: Marko Golub

ruta [d]razgovor

VIDEO: Dejan Dragosavac Ruta – Uspon i pad magazinske kulture

Pogledajte snimku [d]razgovora s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE, održanog 11. ožujka 2016. u HDD galeriji. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa magazina i časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor je moderirao voditelj galerije, Marko Golub.

Dejan Dragosavac Ruta: Čitaj dizajn, HDD galerija 2016. [d]razgovor

[d]razgovor: Dejan Dragosavac Ruta – Uspon i pad magazinske kulture!

U petak, 11. ožujka 2016. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor i ovog puta moderira voditelj galerije, Marko Golub.

ruta naslovnica Tekstovi

Anatomija Rutinih magazina i časopisa

“Časopisi i magazini koje je Ruta dizajnirao obraćaju se istoj publici kao i većina njegovih ostalih radova za naručitelje iz domena vizualnih umjetnosti, civilnog društva i nezavisne kulture. No, to znači da je za slične profile projekata i naručitelja bilo potrebno osmisliti i dovoljno različit i prepoznatljiv dizajn i to u visokom ritmu produkcije. Možda je upravo taj napor da se održi ravnoteža između kontinuiranog kolanja i mutacija dizajnerskih ideja s jedne strane, te imperativ izvornosti, pa i odgovornosti prema naručitelju s druge, Ruti osiguralo vitalnost i jednu logičnu i kontinuiranu evoluciju vlastitog prepoznatljivog rukopisa” – Piše: MAROJE MRDULJAŠ

HDD_OON_160203.mp4_snapshot_27.28_[2016.02.10_12.09.37] [d]razgovor

VIDEO: Nikola Bojić & Damir Prizmić – Hostilni objekti za početnike

Pogledajte snimku [d]razgovora s NIKOLOM BOJIĆEM i DAMIROM PRIZMIĆEM održanog u HDD galeriji 3. veljače 2016. u sklopu izložbe OBJEKTI OPASNIH NAMJERA. Osim upoznavanja sa samom temom izložbe i njenim polazištima, s Nikolom i Damirom govorili smo interakciji sa svakodnevnim upotrebnim predmetima i tehnologijama, njenim implikacijama, granicama i nepoznanicama, te ulozi dizajna u svemu tome. Osim samog razgovora, koji je moderirao Marko Golub, video sadrži i svojevrsni vodič kroz izložbu.

Nikola Bojić & Damir Prizmić: Objekti opasnih namjera 2016. [d]razgovor

[d]razgovor: NIKOLA BOJIĆ i DAMIR PRIZMIĆ: Hostilni objekti za početnike

U srijedu 3. 2. 2016. u 19 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s NIKOLOM BOJIĆEM i DAMIROM PRIZMIĆEM, autorima izložbe OBJEKTI OPASNIH NAMJERA. Osim upoznavanja sa samom temom izložbe i njenim polazištima, s Nikolom i Damirom govorit ćemo o interakciji sa svakodnevnim upotrebnim predmetima i tehnologijama, njenim implikacijama, granicama i nepoznanicama, te ulozi dizajna u svemu tome. Razgovor moderira voditelj HDD galerije, Marko Golub.

Izvor snova, knjiga poezije, Festival prvih, Studio Artless 2003. Tekstovi

Stvari koje oponašaju druge stvari – o interpretacijama Dore Bilić i Tine Müller

“Dok Bilić_Müller nedvojbeno u svojim projektima investiraju same sebe, svoj osobni senzibilitet a time i dio svoje osobnosti, njihovi radovi za klijente iz područja kulture nijednim svojim dijelom nisu o njima samima – štoviše svaki od njih odlikuje se visokom razinom profesionalizma i ozbiljnosti. Upečatljivost njihovog dizajna proizlazi iz sposobnosti da u svakom projektu pažljivo prepoznaju autorski jezik osobe za koju rade, i zatim pokušaju progovoriti tim istim jezikom koristeći karakteristično dizajnerski instrumentarij. Kako se sadržaj ne bi izgubio u prijevodu, ponekad je potrebno preoblikovati formu, pa tako mnogi od predmeta koje su Bilić_Müller dizajnirale glume / izvode / interpretiraju nešto drugo” – Piše: MARKO GOLUB

P1220105 Video

VIDEO: Peter Bilak – Novo promišljanje izdavaštva

Pogledajte snimku predavanja održanog 1. 12. 2015. u HDD galeriji, u kojem Peter Bil’ak govori o načinima na koje su aktualne izdavačke prakse duboko ukorijenjene u iskustva 19. stoljeća, te zašto je, želimo li se pomaknuti naprijed, potrebno vratiti se tim korijenima i uspostaviti nove veze s čitateljima. U istom predavanju Bil’ak osvrće se i na svoj recentni projekt “Works That Work – magazin neočekivane kreativnosti”, pokrenut s idejom revizije postojećih izdavačkih paradigmi, počevši od financiranja, distribucije i produkcije.

borcic za naslovnicu [d]razgovor

Promocija knjige ŽELJKO BORČIĆ: DIZAJN, UMJETNOST, FOTOGRAFIJA

U četvrtak, 3. 12. u 18 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu bit će predstavljena knjiga „Željko Borčić: Dizajn, umjetnost, fotografija“ autora Marka Goluba i Gorana Martina Štimca, prvo izdanje iz serije Male monografije hrvatskih dizajnera. Povodom predstavljanja bit će prikazan i film „Prvi svjetski psiho-kibernetički autoportret“ (u režiji Željka Borčića i Vladimira Peteka), kojim je dokumentiran istoimeni projekt i izložba Željka Borčića održana u Galeriji SC 1973. godine. O knjizi će govoriti njeni autori Goran Martin Štimac i Marko Golub, te dizajner i publicist Dejan Kršić.

P1200345 [d]razgovor

[d]razgovor: Fanzini iz dizajnerskog rakursa / Zatvaranje izložbe i dijeljenje fanzina

U subotu 28. 11. u 18 sati zatvaramo izložbu IZGUBLJENI POTENCIJALI – ODJECI IZ PROŠLOSTI FANZINSKE KULTURE i prigodno dijelimo sve primjerke reprinta fanzina koje smo pokazali na izložbi! U neformalnoj atmosferi razgovarat ćemo o samom projektu, ali i o fenomenu fanzina općenito, o fanzinima kao dizajnu ili bolje rečeno anti-dizajnu, o tome odakle su potekli, tko ih je radio, distribuirao, čitao i zašto. Sudjeluju izdavač i osnivač knjižare “Što čitaš?” MARKO STRPIĆ, medijski aktivist i producent OLIVER SERTIĆ, ANTONIO KARAČA i MARKO GOLUB. Svi ste pozvani!

11224397_937364322976051_7817389978208420409_o [d]razgovor

[d]razgovor: Thonet / Mundus

U utorak 20. 10. 2015. u 19 sati održat će se [D]RAZGOVOR povodom zatvaranja izložbe NAMJEŠTAJ OD SAVIJENOG DRVA KAO PARADIGMA DIZAJNA: VARAŽDINSKA TVORNICA MUNDUS. Ovom prilikom ugostit ćemo  dizajnericu MIRJANU MARAČIĆ, koja je krajem 60-ih i 70-ih godina radila u Odjelu za razvoj proizvoda tvornice Mundus – Florijan Bobić. Osim nje sudjelovat će i produkt dizajnerica KSENIJA JURINEC te kustosica izložbe VANJA BRDAR MUSTAPIĆ, koja će, uz voditelja galerije Marka Goluba, i moderirati razgovor.

razglednica Tekstovi

Između tradicije i suvremenosti — povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus

“Primjer varaždinske tvornice Mundus pripada općoj situaciji deindustrijalizacije u našoj zemlji u posljednja dva desetljeća, čime je učinjena neprocjenjiva šteta, ne samo za ekonomiju, nego prvenstveno za struku: gasi se specijalizirano znanje izrade namještaja od savijenog drva i pletenja trske temeljeno na tradiciji i kontinuitetu industrijske proizvodnje koja seže u same početke modernizacije u Hrvatskoj u 19. stoljeću” – Piše: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ

labrovic Praški kvadrijenale

SINIŠA LABROVIĆ: Dokolica – Komunistički manifest (PQ)

“Kao i sam manifest, Labrovićev performans unaprijed pretpostavlja kako se sustav (odnosno izvedba i pozicija njenih učesnika u njoj) ne može tek tako korigirati iznutra, već zahtijeva prevrat, što se odlično preslikava na sam čin izvedbe ovog ‘participativnog performansa’ koji, uspostavivši svoj imaginarni prostor i svoja imaginarna pravila u skladu s konvencijama umjetničkog događanja, uspostavlja i uvjete svog dokidanja” – Piše: Marko Golub

Leo Vukelić i Boris Bakal Praški kvadrijenale

BORIS BAKAL & LEO VUKELIĆ – OTAC HRABROST (PQ)

“U projektu Otac Hrabrost Bakal i njegova suradnička ekipa, u kojoj je i scenograf ali i izvođač Leo Vukelić, kamenu i poviješću natopljenu školjku Dubrovnika otkrivali su s njezine mračnije strane, čitajući njegove strahove, žudnje, lucidnosti i ludila, na koncu i kratkotrajni život u odnosu na nepreglednost i, unatoč ovakvim i brojnim drugim umjetničkim projektima, neuhvatljivost smrti.” Piše: IGOR RUŽIĆ

badurina Praški kvadrijenale

Božena Končić Badurina: Štićeni prostor (PQ)

“Mnogi od ovih radova mogli su se naći u našoj selekciji za Praški kvadrijenale upravo zato što, iz neočekivane vizure vizualne umjetnosti, tematiziraju ono što bi se unutar nje moglo zvati scenskim prostorom, čak i prostorom ‘fikcije’ za koji galerijska bijela kocka pruža temeljnu atmosferu i uvjete. U njima ova umjetnica najčešće ništa ne gradi, već uzima postojeću arhitekturu i naseljava je pogledima, ponašanjima i pravilima ophođenja koja brišu i poplavljuju granicu između publike, izvođača i prostora izvedbe” – Piše: MARKO GOLUB

skupni Praški kvadrijenale

Pogledajte filmove s nagrađene hrvatske izložbe na Praškom kvadrijenalu 2015

U lipnju 2015. na Praškom kvadrijenalu, najvećoj svjetskoj manifestaciji posvećenoj scenografiji i scenskom prostoru, Republika Hrvatska predstavljena je izložbenom koncepcijom INTANGIBLE / NEOPIPLJIVO, koja predstavlja autore, scenografe, redatelje i vizualne umjetnike: BADco., Boris Bakala & Lea Vukelića, Damira Bartola Indoša & Tanju Vrvilo, Olivera Frljića & Igora Paušku, Sinišu Labrovića, Katu Mijatović, Boženu Končić Badurina, Boruta Šeparovića i Vlastu Žanić. Kustosi izložbe bili su Marko Golub, Nikola Radeljković i Igor Ružić. Izložba je tom prilikom i nagrađena jednom od Zlatnih medalja Kvadrijenala.

IMG_0522 Tekstovi

Sinergija dizajna i ilustracije – o Danijelu Srdarevu i Maji Bagić Barić

“Autorski pristupi Maje i Danijela obradi teme rezultiraju zasebnim djelima, čija zajednička implementacija tvori prepoznatljiv identitet. Majina razrada koncepta i pristupa materiji te grafička obrada materijala je čista, jasna i usustavljena, vidljivih smjernica i bez suvišnih sadržaja koji su sami sebi svrha. Danijelove su pak ilustracije vrtlog ekspresije prepoznatljiva rukopisa. Daleko od generičkih ilustracija, one su pune života i u najmanjem detalju, slikarski svijet u malom” – Piše: Karla Pudar

grupa portret Tekstovi

DIZAJNIRANJE KARAKTERA – PORTRET STUDIJA GRUPA

“Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda” – Piše: MARKO GOLUB

ivan ivezic Intervju

IVAN IVEZIĆ: Za omotnice ploča nikad se nisam inspirirao glazbom

„Znao sam sresti svoje kolege u gradu, pozvali bi me na kavu i pitali: za koliko radiš u Jugotonu? Pa bi mi rekli: Ja to nikad ne bih za te novce radio! Rekoh im, dobro, ti ne. No kad bi odlazili sa kave pitali bi me – imaš 200 dinara za posudit? I dao bih im. Jer sam taj dan napravio barem tri omota“ – RAZGOVARAO: ŽELJKO LUKETIĆ

Veronique Marrier Video

VIDEO: Véronique Marrier – Graphisme en France (CNAP)

U sklopu ovogodišnjeg festivala Dan D u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta održano je i predavanje projektne menadžerice francuskog Nacionalnog centra za likovne umjetnosti (CNAP) Véronique Marrier o publikaciji i projektu “Graphisme en France”. Predavanje u cijelosti možete pogledati u nastavku.

Borut Vild predavanje Video

VIDEO: Borut Vild – Jesam li išta naučio? Edukativni sentiš o stvarima koje nisu dizajn

U sklopu video rubrike pogledajte snimku predavanja beogradskog grafičkog dizajnera i edukatora Boruta Vilda održanog u sklopu festivala dizajna Dan D 2015: Arhiv dizajna, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta. Kroz predavanje naslovljeno “Jesam li išta naučio? Edukativni sentiš o stvarima koje nisu dizajn”, Vild se osvrće na svoj dosadašnji rad, s posebnim fokusom na rad u području edukacije kreativaca i dizajnera.

radni tim dizajn centra sa suradnicima Intervju

RADMILA MILOSAVLJEVIĆ: U tranziciji, cilj treba biti humanitet dizajna

”Ne slažem se sa permanentnim, sentimentalnim, takoreći antikvarnim osvrtom na prošlost, kao što se ne slažem ni sa hrljenjem u budućnost bez poznavanja onoga što je bilo u prošlosti. Smatram da sa onim što je prošlo treba uspostaviti kritički dijalog, uz analizu motiva i povijesne realnosti, da bismo sa onim što dolazi uspostavili kreativni dijalog, u skladu s kulturnim potrebama, društvenim idealima, ekonomskim uvjetima i tehnološkim inovacijama” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

BeFunky Collage (Custom) [d]razgovor

[d]razgovor: Dizajn i pop glazba / IVAN IVEZIĆ – Nevidljivi rekorder Jugotonovih vinila

U četvrtak 23. 7. u 20 sati u sklopu izložbe Socijalistička disco kultura 1977-1983: Vizualni jezik disca poseban gost HDD galerije bit će Ivan Ivezić, dizajnerski rekorder zlatnog doba jugoslavenske diskografske industrije. Autor je nekoliko tisuća grafičkih rješenja za omote ploča, ali i popratnih reklamnih materijala, koje je gigant iz zagrebačke Dubrave izbacivao u impresivnim količinama. Ivan Ivezić najčešće je spominjano ime na omotima Jugotonovih ploča u razdoblju od 1967. do 1991. godine koliko sveukupno traje njegov angažman. Izrađivao je omote kao grafički one-man-show, brinući se ne samo za idejna rješenja, nego i pripremu i produkciju finalnih materijala.

Disco Disco Disco 12,
Diskos, dizajn: Danko Polić
1983 Tekstovi

PUTEVI ZABORAVA I EVALUACIJE JEDNE KULTURE: O VIZUALNOM JEZIKU DISCA

“Jedno od pitanja na koje odgovaramo na izložbi jest i tko su bile zvijezde jugoslavenskog disca. Odgovor se prirodno nudi preko omiljenog komunikacijskog medija te glazbe, dakako ovitaka glazbenih izdanja i njihove strategije da nipošto ne budu suzdržane, samozatajne ili sakrivene. Upravo suprotno i čak i danas, kada su te nove biografije popravljene i ušminkane, do tih izdanja nije lako doći zbog nekoliko razloga. Prvi je svojevrsni testni, probni karakter tih ploča. Njima se opipavalo tržište, odgovor medija i publike, te su se oprezno lansirale u nevelikim nakladama” – Piše: ŽELJKO LUKETIĆ

Designed in Croatia - Dan D 2015 Tekstovi

OD DOKUMENTIRANJA DIZAJNA PREMA NOVOJ PARADIGMI

“U području koje se nekad nazivalo grafičkim dizajnom odnosno dizajnom vizualnih komunikacija, danas često i komunikacijskim dizajnom, diskontinuitet 90-ih potaknuo je kod novih generacija interes za prošlost, relativno nepoznatu i nedovoljno dokumentiranu lokalnu tradiciju kao i dosege produkcije dizajna u doba socijalizma” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

mozaik arhiv dizajna Tekstovi

UVOD U ARHIV DIZAJNA

“Taj ‘praktičarski’ pristup teorijskom, ili diskurzivnom aspektu dizajnerske produkcije činio nam se važnim jer je posljednjih godina stekao jasnu vidljivost i niz sljedbenika prvenstveno među mlađom generacijom dizajnera, koji su očito imali potrebu da kroz istraživanje vlastitog zaleđa, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio nekog većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, zašto se tim bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našoj svakodnevici nekad i danas” – Piše: MARKO GOLUB

koraljka vlajo portret Intervju

KORALJKA VLAJO: Kako napraviti izložbu a da kontekst ne pojede autora?

“Mislim da bi arhiv dizajna trebao funkcionirati kao mreža već postojećih i nekih budućih arhiva. Dio te mreže činili bi i podaci projekta Dizajnerice i nekih sličnih budućih projekata, i već postojeći online arhiv Muzeja za umjetnost i obrt, i arhivi drugih relevantnih muzeja i institucija. Tu bi se trebali nalaziti pretraživi skenovi nekih rijetkih ključnih izdanja, časopisa, članaka o dizajnu. Istina, nemam pojma kako to izvesti, kako provesti “međuarhivski” način tagiranja, sustav pretraživanja podataka ali sigurna sam da je to sasvim moguće” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Fotografija: Mirko Pivčević Intervju

DEJAN KRŠIĆ: Nema dizajna bez teorije i ideologije

„Još krajem osamdesetih mi je kolega Ljubičić blagonaklono savjetovao da se trebam koncentrirati na jedno područje i usmjeriti svu energiju na to. Jer si ovako, kao, u opasnosti da u svemu ostaneš diletant. Razumijem tu logiku, ali je ne prihvaćam. Mislim da se upravo u tim spojevima, prebacivanjima utjecaja i ideja iz jednog u drugo područje, stvara neka nova vrijednost“ – Razgovarao: MARKO GOLUB

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

dan mladosti Tekstovi

PLAKAT BUDUĆNOSTI – VIRUS U STRUKTURAMA DRUŠTVA

“Dizajneri plakat iz statične, “zaokružene” prostorne forme polako preobražavaju u neku vrstu “komunikacije u vremenu”, one koja se očito mijenja trajanjem, animira se i pomiče u različitim digitalnim formatima kao što su gif-ovi i slični, kolažira se s raznovrsnim digitalnim otpatcima u obliku glitch-eva, ukratko, širi svoje semantičko polje na načine koje su ranije samo rijetki mogli zamisliti. Nasuprot tom spektru inovativnosti leži netalasanje onoga što se danas još uvijek naziva političkim plakatom, tržišnim plakatom ili naprosto plakatom kao elementom marketinških kampanja” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

img863 [d]razgovor

[d]razgovor: Dizajner u oglašivačkoj industriji

U utorak, 28. 4. u 19 sati HDD galeriji održat će se razgovor na temu DIZAJNER U OGLAŠIVAČKOJ INDUSTRIJI. Razgovor je dio popratnog programa izložbe Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda, a u njemu će sudjelovati GORAN MARTIN ŠTIMAC, DAVOR BRUKETA, BRANIMIR LAZANJA, te kustosi izložbe MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO.

img130 Tekstovi

PARADOKS AUTORSKOG INTEGRITETA – O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi

“Skoro sva Bekerova likovna rješenja bazirana su na pedantnom, istreniranom crno-bijelom crtežu, odnosno ilustraciji, koja je zbog specifičnosti i ograničenja ondašnjeg roto-tiska bila dominantna u komuniciranju komercijalnih sadržaja u dnevnim novinama. Ilustracija je taj dominantni status odavno izgubila, i tim više ovi radovi današnjem dizajneru sigurno djeluju doista egzotično, a Bekerova sposobnost da stil i maniru crteža radikalno prilagodi kontekstu kao iznimno dobro izbrušena crtačka disciplina” – Pišu: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO