P1330040 (Custom) Tekstovi

Razglednice iz dizajnerskog limba

“Ove dvije sfere – profesionalna i needucirana – se u stvarnosti tek sporadično dodiruju i u najbolju ruku su komplementarne. S etičkog aspekta, u objema nalazimo i primjere pažnje i visoke odgovornosti prema zajednici i društvu, kao i one eksploatacije i manipuliranja. Vernakularni „dizajn“ je neuništiv jer je dio ljudske prirode, dio svakodnevnog života na sličan način na koji to jesu i najbolji dizajnirani objekti. Nisu si ni konkurencija, niti su u opreci jedno s drugim. Suprotnost dobrom dizajnu je uvijek, samo i isključivo – loš dizajn” – Piše: Marko Golub

ruta naslovnica Tekstovi

Anatomija Rutinih magazina i časopisa

“Časopisi i magazini koje je Ruta dizajnirao obraćaju se istoj publici kao i većina njegovih ostalih radova za naručitelje iz domena vizualnih umjetnosti, civilnog društva i nezavisne kulture. No, to znači da je za slične profile projekata i naručitelja bilo potrebno osmisliti i dovoljno različit i prepoznatljiv dizajn i to u visokom ritmu produkcije. Možda je upravo taj napor da se održi ravnoteža između kontinuiranog kolanja i mutacija dizajnerskih ideja s jedne strane, te imperativ izvornosti, pa i odgovornosti prema naručitelju s druge, Ruti osiguralo vitalnost i jednu logičnu i kontinuiranu evoluciju vlastitog prepoznatljivog rukopisa” – Piše: MAROJE MRDULJAŠ

Izvor snova, knjiga poezije, Festival prvih, Studio Artless 2003. Tekstovi

Stvari koje oponašaju druge stvari – o interpretacijama Dore Bilić i Tine Müller

“Dok Bilić_Müller nedvojbeno u svojim projektima investiraju same sebe, svoj osobni senzibilitet a time i dio svoje osobnosti, njihovi radovi za klijente iz područja kulture nijednim svojim dijelom nisu o njima samima – štoviše svaki od njih odlikuje se visokom razinom profesionalizma i ozbiljnosti. Upečatljivost njihovog dizajna proizlazi iz sposobnosti da u svakom projektu pažljivo prepoznaju autorski jezik osobe za koju rade, i zatim pokušaju progovoriti tim istim jezikom koristeći karakteristično dizajnerski instrumentarij. Kako se sadržaj ne bi izgubio u prijevodu, ponekad je potrebno preoblikovati formu, pa tako mnogi od predmeta koje su Bilić_Müller dizajnirale glume / izvode / interpretiraju nešto drugo” – Piše: MARKO GOLUB

razglednica Tekstovi

Između tradicije i suvremenosti – povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus

“Primjer varaždinske tvornice Mundus pripada općoj situaciji deindustrijalizacije u našoj zemlji u posljednja dva desetljeća, čime je učinjena neprocjenjiva šteta, ne samo za ekonomiju, nego prvenstveno za struku: gasi se specijalizirano znanje izrade namještaja od savijenog drva i pletenja trske temeljeno na tradiciji i kontinuitetu industrijske proizvodnje koja seže u same početke modernizacije u Hrvatskoj u 19. stoljeću” – Piše: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ

labrovic Praški kvadrijenale

SINIŠA LABROVIĆ: Dokolica – Komunistički manifest (PQ)

“Kao i sam manifest, Labrovićev performans unaprijed pretpostavlja kako se sustav (odnosno izvedba i pozicija njenih učesnika u njoj) ne može tek tako korigirati iznutra, već zahtijeva prevrat, što se odlično preslikava na sam čin izvedbe ovog ‘participativnog performansa’ koji, uspostavivši svoj imaginarni prostor i svoja imaginarna pravila u skladu s konvencijama umjetničkog događanja, uspostavlja i uvjete svog dokidanja” – Piše: Marko Golub

Leo Vukelić i Boris Bakal Praški kvadrijenale

BORIS BAKAL & LEO VUKELIĆ – OTAC HRABROST (PQ)

“U projektu Otac Hrabrost Bakal i njegova suradnička ekipa, u kojoj je i scenograf ali i izvođač Leo Vukelić, kamenu i poviješću natopljenu školjku Dubrovnika otkrivali su s njezine mračnije strane, čitajući njegove strahove, žudnje, lucidnosti i ludila, na koncu i kratkotrajni život u odnosu na nepreglednost i, unatoč ovakvim i brojnim drugim umjetničkim projektima, neuhvatljivost smrti.” Piše: IGOR RUŽIĆ

badurina Praški kvadrijenale

Božena Končić Badurina: Štićeni prostor (PQ)

“Mnogi od ovih radova mogli su se naći u našoj selekciji za Praški kvadrijenale upravo zato što, iz neočekivane vizure vizualne umjetnosti, tematiziraju ono što bi se unutar nje moglo zvati scenskim prostorom, čak i prostorom ‘fikcije’ za koji galerijska bijela kocka pruža temeljnu atmosferu i uvjete. U njima ova umjetnica najčešće ništa ne gradi, već uzima postojeću arhitekturu i naseljava je pogledima, ponašanjima i pravilima ophođenja koja brišu i poplavljuju granicu između publike, izvođača i prostora izvedbe” – Piše: MARKO GOLUB

IMG_0522 Tekstovi

Sinergija dizajna i ilustracije – o Danijelu Srdarevu i Maji Bagić Barić

“Autorski pristupi Maje i Danijela obradi teme rezultiraju zasebnim djelima, čija zajednička implementacija tvori prepoznatljiv identitet. Majina razrada koncepta i pristupa materiji te grafička obrada materijala je čista, jasna i usustavljena, vidljivih smjernica i bez suvišnih sadržaja koji su sami sebi svrha. Danijelove su pak ilustracije vrtlog ekspresije prepoznatljiva rukopisa. Daleko od generičkih ilustracija, one su pune života i u najmanjem detalju, slikarski svijet u malom” – Piše: Karla Pudar

grupa portret Tekstovi

DIZAJNIRANJE KARAKTERA – PORTRET STUDIJA GRUPA

“Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda” – Piše: MARKO GOLUB

Disco Disco Disco 12,
Diskos, dizajn: Danko Polić
1983 Tekstovi

PUTEVI ZABORAVA I EVALUACIJE JEDNE KULTURE: O VIZUALNOM JEZIKU DISCA

“Jedno od pitanja na koje odgovaramo na izložbi jest i tko su bile zvijezde jugoslavenskog disca. Odgovor se prirodno nudi preko omiljenog komunikacijskog medija te glazbe, dakako ovitaka glazbenih izdanja i njihove strategije da nipošto ne budu suzdržane, samozatajne ili sakrivene. Upravo suprotno i čak i danas, kada su te nove biografije popravljene i ušminkane, do tih izdanja nije lako doći zbog nekoliko razloga. Prvi je svojevrsni testni, probni karakter tih ploča. Njima se opipavalo tržište, odgovor medija i publike, te su se oprezno lansirale u nevelikim nakladama” – Piše: ŽELJKO LUKETIĆ

Designed in Croatia - Dan D 2015 Tekstovi

OD DOKUMENTIRANJA DIZAJNA PREMA NOVOJ PARADIGMI

“U području koje se nekad nazivalo grafičkim dizajnom odnosno dizajnom vizualnih komunikacija, danas često i komunikacijskim dizajnom, diskontinuitet 90-ih potaknuo je kod novih generacija interes za prošlost, relativno nepoznatu i nedovoljno dokumentiranu lokalnu tradiciju kao i dosege produkcije dizajna u doba socijalizma” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

mozaik arhiv dizajna Tekstovi

UVOD U ARHIV DIZAJNA

“Taj ‘praktičarski’ pristup teorijskom, ili diskurzivnom aspektu dizajnerske produkcije činio nam se važnim jer je posljednjih godina stekao jasnu vidljivost i niz sljedbenika prvenstveno među mlađom generacijom dizajnera, koji su očito imali potrebu da kroz istraživanje vlastitog zaleđa, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio nekog većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, zašto se tim bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našoj svakodnevici nekad i danas” – Piše: MARKO GOLUB

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

dan mladosti Tekstovi

PLAKAT BUDUĆNOSTI – VIRUS U STRUKTURAMA DRUŠTVA

“Dizajneri plakat iz statične, “zaokružene” prostorne forme polako preobražavaju u neku vrstu “komunikacije u vremenu”, one koja se očito mijenja trajanjem, animira se i pomiče u različitim digitalnim formatima kao što su gif-ovi i slični, kolažira se s raznovrsnim digitalnim otpatcima u obliku glitch-eva, ukratko, širi svoje semantičko polje na načine koje su ranije samo rijetki mogli zamisliti. Nasuprot tom spektru inovativnosti leži netalasanje onoga što se danas još uvijek naziva političkim plakatom, tržišnim plakatom ili naprosto plakatom kao elementom marketinških kampanja” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

img130 Tekstovi

PARADOKS AUTORSKOG INTEGRITETA – O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi

“Skoro sva Bekerova likovna rješenja bazirana su na pedantnom, istreniranom crno-bijelom crtežu, odnosno ilustraciji, koja je zbog specifičnosti i ograničenja ondašnjeg roto-tiska bila dominantna u komuniciranju komercijalnih sadržaja u dnevnim novinama. Ilustracija je taj dominantni status odavno izgubila, i tim više ovi radovi današnjem dizajneru sigurno djeluju doista egzotično, a Bekerova sposobnost da stil i maniru crteža radikalno prilagodi kontekstu kao iznimno dobro izbrušena crtačka disciplina” – Pišu: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

HDD_MAJAMAŠA (16) Tekstovi

Mjesto revizije svake buduće povijesti dizajna

“Prije nego li što se izvede ishitreni zaključak o zapriječenosti žena-dizajnerica na putu vlastite autorske samorealizacije, takva manjkavost odnosno „nedovršenost“ opusa otvara temeljeno pitanje o načelnoj primjerenosti institucije autora i njegova opusa za sagledavanje i razumijevanje povijesti dizajna u cjelini. Treba li, naime, povijest dizajna isključivo istraživati kroz kategoriju autorski profiliranih opusa, ili ju je moguće istraživati preusmjeravajući vrednovanje i tumačenje dizajna s razine autorske inovacije na razinu recepcije i uporabe odnosno ka instituciji korisnika i društvenoj funkciji proizvoda?” – Piše: IVANA MANCE

borcic3 Tekstovi

IN MEMORIAM – ŽELJKO BORČIĆ (1942. – 2015.)

“Autorski opus Željka Borčića karakterizira zavidno širok raspon aktivnosti kojima je tijekom više od četiri desetljeća dotaknuo ne samo neke od najvažnijih dizajnerskih, nego i umjetničkih tema svog vremena. Riječ je o profesionalnoj i ljudskoj otvorenosti kakva je mogla s lakoćom dotaknuti krajnosti – od iznimno osobnih, autoreferencijalnih radova do stroge impersonalne utilitarnosti velikih oglašivačkih kampanja, od konceptualne umjetnosti i hepeninga do zavodljivih ambalaža proizvoda masovne potrošnje, od spontanih istraživanja u fotografskom mediju do ikoničke jezgrovitosti znakova i identiteta komercijalnih tvrtki i institucija” – Piše: MARKO GOLUB

Foto (1) Tekstovi

MILTON GLASER – NEMIRNI NJUJORČANIN

“Milton Glaser je za generacije mlađih kolega predstavljao, i još uvijek predstavlja, živi dokaz da se na međunarodnom tržištu dizajna može preživjeti i istodobno biti iskreni idealist, bez trunke cinizma u javnim nastupima, bez fige u džepu i bez kompromitiranja vlastitog rada, štoviše demistificirajući ga ne kao umjetnost, nego baš kao rad, predan i dugotrajan” – Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Mlinac Miki (Medium) Tekstovi

Dizajner u sinergiji sa svakodnevnicom

Prikaz izložbe Bruno Planinšek: Portret dizajnera u zagrebačkom Tehničkom muzeju, od 15. prosinca 2014. do 15. ožujka 2015., piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ Istraživanje povijesti hrvatskog i jugoslavenskog poslijeratnog dizajna misija je u koju se posljednjih godina upušta sve više kustosa, kritičara, povjesničara umjetnosti (i dizajna), ali i samih dizajnera…

10547566_755828544492040_219948256592371183_n Tekstovi

Pop-izložba u paket-aranžmanu

Prikaz izložbe “Jugoton: istočno od raja, 1947. – 1991.” u zagrebačkom Tehničkom muzeju, od 20. listopada do 30. studenog 2014., piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

itd-letak-2009 (Medium) Tekstovi

Mladi dizajneri ovo ono*

Notorna je činjenica da novije generacije mladih domaćih dizajnera zapanjujuće brzo autorski sazrijevaju. Hrvoje Živčić i Dario Dević su odličan primjer za ovo – već su niz godina jedna od centralnih imena na suvremenoj sceni grafičkog dizajna u Hrvatskoj s portfoliom koji zaslužuje i ozbiljniju retrospektivu od ove,…

Ruđer Novak Mikulić, Marija Ružić - Neva Izložba hrvatskog dizajna

Ozbiljan raspon u promišljanjima – produkt dizajn 2013. – 2014.

“Najveći izazov pred produkt dizajnerima danas jest održati dostignuti standard, tržište je na začetku i doslovno svakim danom postaje sve kompetitivnije, što će u konačnici dovesti do jasne profilacije samih dizajnera. Nedostatak takve profilacije dobrim dijelom odražava i slabu profiliranost tržišta, koje je još uvijek u razvoju” – Piše: TIHANA TARABA

Projekt Plakatiranje Izložba hrvatskog dizajna

Specijaliziranje scene – dizajn vizualnih komunikacija 2013. – 2014.

“Hrvatska dizajnerska scena, pa tako i produkcija podijeljena je u sve jasnije definirane niše. Dogodilo se ono što je pred desetak godina bilo gotovo nezamislivo; dogodila se specijalizacija. Mladi dizajneri po završetku formalnog obrazovanja kreću u profesionalni život s već jasno izgrađenim stavom što žele raditi. Nema svaštarenja po raznim studijima, sve je manje šegrtovanja i ispipavanja tržišta po receptu ‘idem par godina u neku agenciju, pa ću otvoriti svoj studio’… Nove generacije se hvataju područja za koje imaju interes ili smatraju da se tom dizajnerskom podkategorijom oportuno baviti” – Piše: VANJA CUCULIĆ

1635_1 Izložba hrvatskog dizajna

NEVOLJE SAMOREPREZENTACIJE – kritički osvrt na hrvatski dizajn 2013. – 2014.

“Proizvod koji izgleda najljepše, koji najvještije piše najnovijom tipografijom, koji govori u najpametnijim dizajnerskim referencama i priča najčarobnije priče, nije uvijek najbolji proizvod. Izazov pred današnjim dizajnerima, koji raspolažu s više alata, znanja, informacija, resursa i trikova nego bilo tko od njihovih prethodnika, bit će u nadvladavanju zavodljivih zamki samoreprezentacije. U izrazito kompetitivnom i narcisoidnom okruženju to je veliki izazov. U onom malo širem okruženju, koje treba njihovu pomoć, ekspertizu i suradnju s ostalim akterima, to je i velika odgovornost” Piše: MARKO GOLUB

1617_2 Događanja

Život u krugovima koji se šire

Prikaz izložbe “Početnica zajedničkog djelovanja 2013.-14.”, vizualne umjetnice Andreje Kulunčić i niza koautora i suradnika, održane od 23. svibnja do 30. lipnja 2014. u Galeriji Nova u Zagrebu.

pregaca skica Dizajn turizam

Hrana za dizajnere

Izložba Hungry Designers sa svojom tematikom “dizajna hrane”, „dizajna za hranu“ ili „dizajna o hrani“ na prvi se pogled može činiti kao eksploatiranje još jedne niše u kojoj se sam pojam dizajna i njegova uloga dodatno razgranava u nove pomodne specijalizacije i u kojem se, posljedično, komodificira još jedan partikularni aspekt kulture svakodnevice.

1424_1 Tekstovi

Održan kolegijalni susret ’30 godina poslije’

U četvrtak, 25. srpnja 2013., u prostoru HDD-a održan je neformalni kolegijalni susret ’30 godina poslije’, na kojem su sudjelovali članovi emeriti Hrvatskog dizajnerskog društva (među kojima su bili i neki od osnivača Društva dizajnera Hrvatske), ostali aktivni članovi, te njihovi gosti.

David Maljković: Postav za publikacije galerije Nova, u sklopu izložbe Izgledi Arkzina, organizirator: Multimedijalni institut, Galerija Nova, Zagreb, 2013, fotografija: Ivan Kuharić Tekstovi

(Ne)ovisnost i diskontinuitet – Što, kako i za koga Galerija Nova?

Vijest o tome kako Zagrebački Holding, preko AGM-a, otkazuje ugovor kustoskom timu WHW za vođenje Galerije Nova, nije tek vijest o mogućem gašenju jednog galerijskog programa, nego o gubitku jedne iznimno vitalne žarišne točke kroz koju su se otvarala, diskutirala i demonstrirala neka od najvažnijih umjetničkih, kulturnih i društvenih pitanja u proteklom desetljeću. Piše: MARKO GOLUB