Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

Prikaz izložbe “Jugoton: istočno od raja, 1947. – 1991.” u zagrebačkom Tehničkom muzeju, od 20. listopada do 30. studenog 2014., piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Notorna je činjenica da novije generacije mladih domaćih dizajnera zapanjujuće brzo autorski sazrijevaju. Hrvoje Živčić i Dario Dević su odličan primjer za ovo – već su niz godina jedna od centralnih imena na suvremenoj sceni grafičkog dizajna u Hrvatskoj s portfoliom koji zaslužuje i ozbiljniju retrospektivu od ove,…

“Najveći izazov pred produkt dizajnerima danas jest održati dostignuti standard, tržište je na začetku i doslovno svakim danom postaje sve kompetitivnije, što će u konačnici dovesti do jasne profilacije samih dizajnera. Nedostatak takve profilacije dobrim dijelom odražava i slabu profiliranost tržišta, koje je još uvijek u razvoju” – Piše: TIHANA TARABA

“Hrvatska dizajnerska scena, pa tako i produkcija podijeljena je u sve jasnije definirane niše. Dogodilo se ono što je pred desetak godina bilo gotovo nezamislivo; dogodila se specijalizacija. Mladi dizajneri po završetku formalnog obrazovanja kreću u profesionalni život s već jasno izgrađenim stavom što žele raditi. Nema svaštarenja po raznim studijima, sve je manje šegrtovanja i ispipavanja tržišta po receptu ‘idem par godina u neku agenciju, pa ću otvoriti svoj studio’… Nove generacije se hvataju područja za koje imaju interes ili smatraju da se tom dizajnerskom podkategorijom oportuno baviti” – Piše: VANJA CUCULIĆ

“Proizvod koji izgleda najljepše, koji najvještije piše najnovijom tipografijom, koji govori u najpametnijim dizajnerskim referencama i priča najčarobnije priče, nije uvijek najbolji proizvod. Izazov pred današnjim dizajnerima, koji raspolažu s više alata, znanja, informacija, resursa i trikova nego bilo tko od njihovih prethodnika, bit će u nadvladavanju zavodljivih zamki samoreprezentacije. U izrazito kompetitivnom i narcisoidnom okruženju to je veliki izazov. U onom malo širem okruženju, koje treba njihovu pomoć, ekspertizu i suradnju s ostalim akterima, to je i velika odgovornost” Piše: MARKO GOLUB

Prikaz izložbe “Početnica zajedničkog djelovanja 2013.-14.”, vizualne umjetnice Andreje Kulunčić i niza koautora i suradnika, održane od 23. svibnja do 30. lipnja 2014. u Galeriji Nova u Zagrebu.

Osvrt na izložbu škotsko-francuskog dizajnera Neila Poultona, Design by Neil Poulton, od 19. studenoga do 21. prosinca 2013. u Gliptoteci HAZU, Zagreb

Izložba Hungry Designers sa svojom tematikom “dizajna hrane”, „dizajna za hranu“ ili „dizajna o hrani“ na prvi se pogled može činiti kao eksploatiranje još jedne niše u kojoj se sam pojam dizajna i njegova uloga dodatno razgranava u nove pomodne specijalizacije i u kojem se, posljedično, komodificira još jedan partikularni aspekt kulture svakodnevice.

U četvrtak, 25. srpnja 2013., u prostoru HDD-a održan je neformalni kolegijalni susret ’30 godina poslije’, na kojem su sudjelovali članovi emeriti Hrvatskog dizajnerskog društva (među kojima su bili i neki od osnivača Društva dizajnera Hrvatske), ostali aktivni članovi, te njihovi gosti.

Kritički osvrt na izložbu ‘Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969. – 1980.’ u galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda – Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Vijest o tome kako Zagrebački Holding, preko AGM-a, otkazuje ugovor kustoskom timu WHW za vođenje Galerije Nova, nije tek vijest o mogućem gašenju jednog galerijskog programa, nego o gubitku jedne iznimno vitalne žarišne točke kroz koju su se otvarala, diskutirala i demonstrirala neka od najvažnijih umjetničkih, kulturnih i društvenih pitanja u proteklom desetljeću. Piše: MARKO GOLUB

Posjetili smo četvrtu po redu konferenciju, održanu u Beogradu od 27. do 30. ožujka, i vratili se sa svežnjem iscrpnih izvještaja, koje vam polako otkrivamo. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Instalacija „Tape“ mijenja i percepciju prostora, osobito javnog prostora, i njegove protežnosti onkraj uobičajenih fizičkih granica. Tamo gdje je dostupna pružit će iskustvo blisko levitiranju, malo ćete ju istraživati, a onda odvojiti barem trenutak za čistu dokolicu. U današnje vrijeme, to nije mala stvar. – Piše: MARKO GOLUB

Hrvatsko dizajnersko društvo izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povlačenja već usvojenog, otisnutog i distribuiranog plakata za predstavu Fine mrtve djevojke čiji je naručitelj i nakladnik Kazališta Gavella, nakon javnog pritiska nekoliko vjerskih udruga i portala, te izravnog naloga gradonačelnika Milana Bandića da se plakat povuče iz upotrebe.

U Salonu Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu održana je retrospektivna izložba ‘Škart: poluvreme’ multimedijalne i interdisciplinarne umjetničke grupe Škart, povodom (otprilike) dvadesete godišnjice njihovog djelovanja. Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ

U periodu od prošle izložbe, u Splitu je 5. travnja 2012. u 61. godini iznenada preminuo dizajner, umjetnik i aktivist, redoviti profesor na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Tomislav Lerotić.

“Selekcija dizajnerskih radova iz proteklih pola desetljeća koja slijedi, nije strukturirana prema žanru, mediju i primjeni, već prema “tonu” i karakteru poruke te prema učinku koji određeni dizajnerski rad želi pobuditi kod promatrača, bez obzira je li riječ o plakatu, knjizi, instalaciji, akciji, reklamnoj kampanji i bez obzira na profitni ili neprofitni, samoinicirani ili naručiteljski kontekst rada. Naravno, ne zato da bi se izbrisale granice između njih, nego da bi se ukazalo na fantastične nijanse u kojima i jedna oglašivačka kampanja ponekad može imati poetski šarm kao i “osobni” autorski projekt, ili, na primjer, na koje načine neki dizajnerski artefakt interferira sa svojom neposrednom okolinom” – piše: MARKO GOLUB

Fedor Kritovac, diplomirani arhitekt, doktor urbane sociologije, fotograf, karikaturist, umjetnik, esejist i neumorni istraživač urbanih fenomena, preminuo je 28. siječnja ove godine. Svega par mjeseci prije smrti iz tiska je izašla njegova jedina knjiga objavljena za života – Otkrivanje grada u izdanju ULUPUH-a, ustanove u okviru koje je, kao član Studijske sekcije i Umjetničkog savjeta, Kritovac realizirao brojne istraživačke projekte i izložbe.

Počeo sam starit’, rekao mi je Alfred Pal u proljeće 2009., tada gotovo devedestogodišnjak. – Prvi put u životu bole me leđa.

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može bit

U povodu retrospektivne izložbe i izlaska monografije radova Mirka Ilića, donosimo tekst Mirka Petrića o odnosu ovog grafičkog umjetnika i sredine iz koje je krenuo u svjetsku karijeru

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Radeći ilustracije za Danteovo Čistilište, smislio sam mali upitnik kao bih vidio gdje stojim po pitanju vlastite spremnosti da lažem: Dvanaest koraka na Putu u pakao. Osobno sam ih napravio priličan broj.

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

“Suvremena hrvatska arhitektura — testiranje stvarnosti” predstavlja prvi sustavni pregled domaće produkcije u razdoblju od 1990. do 2007. godine.

Novo izdanje Rockporta među 500 dizajnerskih projekata iz cijelog svijeta predstavlja radove agencije Bruketa&Žinić i tvrtke Brandoctor te Mirka Ilića, Igora Manasteriottija i Borisa Ljubičića. Knjiga Stevena Liske donosi najinovativnije primjere suvremenog grafičkog dizajna za gospodarstvo. “Business Graphics” je izdanje naklade Rockport, jedne od najvećih svjetskih izdavačkih kuća…

Biblija dizajnera i tipografa Johnathana Barnbrooka teži promijeniti uobičajeno poimanje medija dizajnerske monografije. I svijet.

Manifest kojim se nastoji potaknuti raspravu o kulturnoj i društvenoj odgovornosti dizajnera potpisala su 33 ugledna djelatnika s područja vizualnih komunikacija. U jesen 2000. godine objavljen je istovremeno u sedam međunarodnih časopisa za dizajn: Adbusters (CAN), The AIGA Journal (USA), Blueprint (UK), Emigre (SAD), Eye (UK), Form (D), Items (NL).

Dok sam čekao na pregled kod liječnika zamijetio sam na zidu dokument iz 14. stoljeća naslovljen Kakav liječnik treba biti. Promijenio sam svega par riječi i čini mi se da je riječ o savjetu korisnom i u našem zanimanju.

Steven Heller i Mirko Ilić: “The Anatomy of Design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design”. Objavljeno u veljači 2007, u izdanju Rockporta.

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Knjiga Feđe Vukića odgovara na pitanje kako je nastao i što je izvorno značio pojam dizajn u hrvatskom jeziku i kulturi, a što znači danas.