Otkrivanje grada

Fedor Kritovac (1938. - 2011.)

Fedor Kritovac, diplomirani arhitekt, doktor urbane sociologije, fotograf, karikaturist, umjetnik, esejist i neumorni istraživač urbanih fenomena, preminuo je 28. siječnja ove godine. Svega par mjeseci prije smrti iz tiska je izašla njegova jedina knjiga objavljena za života – Otkrivanje grada u izdanju ULUPUH-a, ustanove u okviru koje je, kao član Studijske sekcije i Umjetničkog savjeta, Kritovac realizirao brojne istraživačke projekte i izložbe.

U knjizi je prikazan reprezentativan izbor najznačajnijih izložbi, od kasnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća sve do posljednjih godina autorova života – Kritovac je sve do pred samu smrt marljivo skupljao materijal i organizirao zanimljiva događanja. Utoliko se Otkrivanje grada može čitati i kao autorov testament u kojem on čitatelju ostavlja u naslijeđe svoje bogato iskustvo znatiželjnog promatrača urbanog pejzaža grada Zagreba. Kritovac je često u najsitnijim detaljima pronalazio najjači poticaj za promišljanje najrazličitijih fenomena, od svakodnevnih navika stanovnika grada i tragova koje ostavljaju u urbanom i biološkom okolišu, do šire urbanističke slike i planiranja strategija razvoja pojedinih gradskih cjelina. Sudeći prema knjizi, ono što je autora prvenstveno zanimalo jesu promjene cjelokupnog urbanog organizma grada kroz desetljeća razvoja, ili nazadovanja, uvijek s naglaskom na ljude (ali i životinje, pa i biljke), koji gradskom krvotoku služe kao smisao postojanja, neophodan preduvjet njegovog života.

Knjigu otvara predgovor u kojem Kritovac iscrpno objašnjava motive svojih osebujnih potraga za svim mogućim elementima gradske arhitekture, pejzažne arhitekture, urbane opreme i ostalih predmeta koji su nakon postavljanja na ovaj ili onaj način bili promijenjeni bilo ljudskim, bilo prirodnim utjecajem. Upozorava čitatelja na raspon svoga djelovanja i sistematizira ga prema desetljećima i interesnim cjelinama. Kritovac sadržaj knjige ne podvrgava bilo kakvoj vrijednosnoj hijerarhiji, te u njegovoj interpretaciji urbani fenomeni postoje horizontalno, paralelno se rađajući, razvijajući i trošeći u stalno promjenjivoj, nestalnoj gradskoj vizuri. Predgovoru se pridružuje iscrpna bibliografija autorovih tekstova na kraju izložbe, kao i popis većine organiziranih izložbi, uz sve nužne podatke o sadržaju, te mjestu i vremenu održavanja. Posljednji su prilozi autorov životopis i kratki sažetak koji možda treba pročitati na samom početku radi lakše orijentacije.

Između ovih nekoliko informativnih cjelina pred čitateljem se pruža središnji dio knjige – Učinjena otkrivanja i Neučinjena otkrivanja, skup malih poglavlja (jedna do dvije stranice teksta i fotografski prilozi), sažetaka najzanimljivijih izložbi koje je Kritovac realizirao za života i skica sadržaja izložbi koje je tek trebao realizirati. Već i naslovi poglavlja dovoljno govore o njihovoj osebujnosti, nesvakidašnjosti i širini autorovih interesa – Portreti s fasada – grafiti/kolaži, Dvorišne ulice, Trešnjevački ZOO, Stara kućna zvonca, Strugala i jarboli, Zagrebački street art i tako dalje… Primjetno je kako Kritovca podjednako zanimaju i stari i novi oblici intervencija u prostoru, i anakroni i suvremeni načini urbane komunikacije, pri čemu ih on bilježi s dirljivom pozornošću i posvećenošću, stvarajući oštroumne fotografije među kojima neke funkcioniraju kao samostalna umjetnička djela. Pri tome Kritovac nije tek strastveni sakupljač običnoga i neobičnoga – predmete koje primjećuje i fotografira on svojim izložbama stavlja u drugi kontekst i među njima uspostavlja nove odnose, stvarajući nova značenja, često vrlo duhovita, provokativna, pa i satirična. Prikazujući čitatelju arhitektonske ‘ukrase’ koji, nakon što su izgubili svoju funkcionalnost, polako izumiru (npr. strugala i jarboli), autor suptilno i neizravno komentira neplanske, ishitrene promjene u urbanom pejzažu, one koje negiraju pozitivnu tradiciju, njeno bogatstvo i uspomene. Fotografirajući klima uređaje na zgradama, često postavljene na bizarnim mjestima u pomalo nadrealnom odnosu s površinom na kojoj su se udomaćili, Kritovac gradi duhovitu metaforu sukoba starog i novog u strukturi grada, gdje se prolazeći ulicama često podsmjehujemo mnogim nezgrapnim, nevještim i potpuno nefunkcionalnim rješenjima. Na takve smo podražaje navikli, pa smo na njih uglavnom i otupjeli. Ali Kritovac ih je sve bilježio kirurškom preciznošću i dječačkom zaigranošću, stvarajući građu koja upućuje na nužnost konstruktivne promjene, osim što jasno detektira postojeće, ili neko prošlo stanje.

Zamjerke se knjizi mogu uputiti eventualno na račun autorova jezika, koji prati tok njegove svijesti, te su u rečenicama česte pomalo nezgrapne inverzije, izostavljanja glagola, preduga nabrajanja i slično. Ipak, ovakav je jezik paralelan s ritmom autorovih traženja. Šetač poput njega, s fotografskim aparatom u ruci, misli dok hoda, i šeće se da bi (između ostalog) i promišljao svoje kretanje, okoliš kojim se kreće. Knjiga bi izvrsno funkcionirala kao blog i prava je šteta što Kritovac svoja istraživanja nije nastavio i u tom mediju koji je za sadržaj ovakvog tipa iznimno podatan. Mnogobrojne promjene bile bi još brže primijećene, obrađene, procesuirane i distribuirane a autorov nenametljivi aktivizam našao bi možda i na širi odjek nego artikuliran isključivo tiskanim medijima. Unatoč tome, nadamo se kako ovo nije posljednja knjiga Fedora Kritovca, jer se prema bibliografiji čini da je njegova ostavština dovoljno velika za barem nekoliko posthumnih izdanja.

Dopadljiv i funkcionalan dizajn knjige, s jasno razrađenom strukturom informacija i adekvatnim prijelomom, potpisuje dizajn studio Kuna Zlatica. Izdašne margine i dobro raspoređene bijele plohe navigaciju knjigom čine lakom i ugodnom, a brojne su fotografije prikladno smještene u relativno mali format za ovakav tip izdanja (16,5 x 21 cm). Duhovita i upečatljiva naslovnica dodatno naglašava šarm ovog izdanja, znakovito upozoravajući čitatelja na ono što se nalazi unutra.

linkovi:

ULUPUH – http://www.ulupuh.hr/hr/onama.asp
Kuna Zlatica – http://www.kunazlatica.com/

Bojan Krištofić