Od Bauhausa do našeg doma

201_1

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

“Mladi arhitekti i umjetnici koji su došli u Bauhaus živjeti i studirati te učiti od Waltera Gropiusa govorili su o počimanju ni od čega. Neprestano se mogao čuti taj izraz: Početi ni od čega. Gropius je podupirao svako istraživanje u koje bi se upustili, sve dok su to činili u ime jasne i čiste budućnosti. Uključujući i nove vjerske pokrete kao što je mazdaznan. Pa čak i režime zdrave prehrane. Neko se vrijeme u weimarskoj školi Bauhaus jela isključivo kaša od svježeg povrća. Bilo je to tako bljutavo i vlaknasto jelo da su mu morali dodavati češnjak kako bi dobilo barem neki okus. Gropiusova je žena u to vrijeme bila Alma Mahler, prije udana za Gustava Mahlera, prva iz redova toga jedinstvenog soja dvadesetog stoljeća — umjetnikova udovica. Povjesničari nam govore, izjavila je mnogo godina poslije, da se Bauhaus stil odlikovao staklenim uglovima, ravnim krovovima, poštenim materijalima te izraženom strukturom. Ali ona, Alma Mahler Gropius Werfel — jer je poslije nizu prezimena dodala i ono pjesnika Franza Werfela — uvjeravat će vas da je najdojmljivija stilska značajka škole Bauhaus bio zadah češnjaka. Ipak, unatoč svemu — kako je jednostavno, kako čisto, kako uzvišeno bilo… početi ni od čega!”

U svom kritičkom osvrtu na arhitekturu 20. stoljeća — od začetaka internacionalnog stila u školi Bauhaus do ranih postmodernih ostvarenja Venturija i Gravesa  — Tom Wolfe pokazuje kako je društvena i intelektualna moda odredila arhitekturu tog razdoblja, te u kojoj su se mjeri arhitekti spremno odricali osobne vizije kako bi stvarali u skladu s diktatom vremena. Sljedeći sudbine vodećih predstavnika moderne arhitekture — Waltera Gropiusa, Ludwiga Mies van der Rohea, Le Corbusiera, Franka Lloyda Wrighta i drugih — Wolfe prati ekspanziju internacionalnog stila od socijalnog i umjetničkog projekta radničkih domova do arhitekture najmoćnijih američkih korporacija. Wolfe bilježi i korjenitu promjenu uloge arhitekte, koji se postupno emancipira od izvršitelja želja kapitala u autoritet s kojim se mora računati. Pored periodizacije ključnih djela moderne arhitekture, knjiga Od Bauhausa do našeg doma donosi portret vremena koji se čita poput romana, obuhvaćajući pri tomu razvoj novih pravaca u likovnoj umjetnosti i objašnjavajući fenomene poput odumiranja umjetničkog obrta. Četvrt stoljeća od prvog objavljivanja, ovaj je prosvijed protiv moderne arhitekture zadržao svu britkost i svježinu, te se odlično čita upravo danas, kad avet modernističke dogme ponovno opsjeda arhitekturu i dizajn.
Tom Wolfe je rođen u Richmondu u Virginiji, SAD. Godine 1951. obranio je na Yaleu doktorat s područja američkih studija. Od sredine 1950-ih piše u najprestižnijim američkim časopisima. Prva knjiga The Kandy-Kolored Tangerine-Flake Streamline Baby, zbirka ogleda o pojavama i kulturi 1960-ih, objavljena 1965. godine, promovira ga u vodećeg predstavnika fenomena poznatog kao New Journalism. Od tada je objavio niz zapaženih naslova, o temama u rasponu od hippy kulture do raketnog programa.

201_3

Tom Wolfe: “Od Bauhausa do našeg doma”
Prevela Marina Leustek, uredio Željko Serdarević
112 stranica, 34 reprodukcije, tvrdi uvez, naklada Postscriptum 2007.
ISBN 978-953-99584-5-7