Gledajući ga onako vitkog, visokog i vitalnog nisam mu u potpunosti povjerovala. Osim toga, upravo mi je s lakoćom donio dvije teške vrećice s još dvadesetak knjiga biblioteke Hit, dodatni materijal za svoju retrospektivnu izložbu.
Tih je dana najveća izložbena dvorana Muzeja, pretvorena u privremeno spremište predmeta za Palovu izložbu, izgledala poput bolje opremljene knjižnice. Duž zidova redale su se dobro poznate knjige kultnih biblioteka ITD, Hit, Evergreen (tada Evergrin)… Tada sam tek shvatila koliko je zaista velik njegov opus.
Ako ste u drugoj polovici 20. stoljeća pročitali i jednu knjigu na hrvatskom jeziku, vrlo je vjerojatno da je naslovnicu dizajnirao Alfred Pal.
Grafičkim dizajnom Alfred Pal počeo se baviti još tijekom Drugog svjetskog rata, kao autor jedne od prvih početnica za opismenjivanje boraca (Partizanski bukvar, 1944.). Kao vrstan karikaturist, bio je član ratne redakcije Vjesnika te, netom poslije rata, jedan od osnivača i urednika Kerempuha. Autor je vizualnog identiteta gotovo svih velikih domaćih biblioteka – već spomenutih biblioteka Hit, Evergreen, ITD, zatim biblioteke Latina & Greca, 12/20, Alfa i Omega, Zlatne knjige ili Sto najvećih, te ključnih domaćih izdanja poput Biblije, Klaićeve Povijesti Hrvata, Gamulinove Povijesti umjetnosti u Hrvatskoj te monografija o Šebalju, Glihi, Holjevcu, Sutjesci, Vukovaru, itd.
Njegovo rješenje vizualnog identiteta biblioteke Hit održalo se nepromijenjeno punih (i za Hrvatsku gotovo nezamislivih) dvadeset godina. Zanimljivo, upravo na fotografijama koje je režirao za ovu biblioteku moguće je pratiti i povremene odbljeske Palova života: sina Petra (na naslovnici knjige U dolini rijeke Isse), Palovu kupaonicu (na naslovnici knjige Nove patnje mladoga W.), i konačno samog Pala (na naslovnici knjige Kako biti stranac).
U svojem je dizajnerskom djelovanju često koristio i svoje ostale autorske identitete – slikara i ilustratora – te upravo crtežom (ili čak elementom slike) rješavao plakate ili naslovnice knjiga. Ilustracija je uostalom bila osnovni element vizualnog identiteta „žute“ biblioteke ITD, te biblioteka Evergreen i 12/20. Pal je često isticao kako je ilustracija na naslovnici knjige bila jedini medij koji mu je, kao „vječnom sumnjivcu“, bio dostupan za ironičan, podrugljiv komentar svijeta koji ga je okruživao.
Angažiranost, osobna hrabrost, humanost te odbojnost prema bilo kakvu ukalupljivanju, karakteristike su koje najbolje opisuju Palov opus. Pal je, i sam većinu života „nepodoban“, rado prihvaćao narudžbe nepodobnih klijenata. Pa ako je u vrijeme komunizma dizajnirao niz knjiga za Kršćansku sadašnjost, u ovo vrijeme izraženog nacionalizma objeručke je prihvatio poziv da oblikuje naslovnicu knjige Hrvatska u logorima 1941.-1945.
Međutim, iako je dizajn knjiga ono čime je Pal najsnažnije (i najdugotrajnije) utjecao na hrvatsku kulturnu scenu, njegov odabrani medij političkog i društvenog angažmana bio je plakat. Njegovi samoizdani plakati, koje je producirao posebno energično negdje od početka devedesetih, jedak su komentar niza hrvatskih tabu tema – od Bleiburga do Trga žrtava fašizma. Takvim angažiranim autorskim pristupom i tretmanom medija Pal, taj nepokolebljivi borac za ljudska prava, raritet je u hrvatskom dizajnu.
Značaj Alfreda Pala, dizajnera i humanista, za hrvatsku je kulturu neupitan – ne samo njegovim umnogome pionirskim oblikovanjem lica hrvatske izdavačke industrije, već i njegovim visokomoralnim profesionalnim angažmanom te beskompromisnim inzistiranjem na očuvanju ljudskih vrijednosti.
Nagradom za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva, koju nažalost dodjeljujemo posthumno, Alfred Pal napokon dobiva zasluženo istaknuto mjesto u povijesti domaćega grafičkog dizajna.
Biografija
Alfred Pal, slikar, ilustrator, grafički dizajner. Rođen je u Beču 1920. godine. Osnovnu školu pohađao je u Krakowu i Beču, a gimnaziju u Vukovaru gdje je i maturirao 1940. Upisao je studij arhitekture u Beogradu no zbog proglasa Numerus Clausus (nacistički zakon kojim je ograničen broj židovskih studenata) nije primljen. Vrijeme Drugog svjetskog rata proveo je u bijegu te u talijanskim koncentracijskim logorima u Kraljevici i na Rabu. Nakon kapitulacije Italije postaje borac NOB-a. Kao karikaturist bio je član ratne redakcije ZAVNOH-a, tehnički urednik Ilustriranog vjesnika te jedan od osnivača i urednika Kerempuha. U dva je navrata zatočen u logoru na Golom otoku (1949.-1950.; 1951.-1954.). Od 1970. do 1984. likovni je urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, a od 1985. djeluje kao slobodan umjetnik.
Samostalno je izlagao u Zagrebu, Vukovaru, Rijeci, Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru i drugdje. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za grafiku 1974. godine. Inicijator je i osnivač ZGRAF-a (1975.) i likovne galerije „Ivo i Milan Steiner“ u Zagrebu (1993.). U rujnu 2009. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt priređena je velika retrospektivna izložba njegova dizajnerskog opusa.
Alfred Pal preminuo je u Zagrebu 2010. godine.
Alfred Pal je dobitnik Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2010. godine
Tekst je originalno objavljen u Pregledu hrvatskog dizajna 0910
