Tag: Grafički dizajn

Radical Chic 0007 za knjigu (Custom) Tekstovi

Kadar po kadar: NEP • Arkzin • WHW

“Jezik kojim je Nova Evropa govorila osamdesetih bio je karakteristično krajnje eklektičan ali koherentan, odnjegovan na svemu od tada reaktualizirane ruske avangarde, konceptualne umjetnosti, Andyja Warhola, Williama Burroughsa i Bryona Gysina, medijske teorije, do elektroničke i pop glazbe, pojavnosti i umjetničke filozofije Kraftwerka i Briana Enoa te intelektualno blizak suvremenim slovenskim kolektivima okupljenima oko Neue Slowenische Kunst. U produktima Nove Evrope umjetnost i njena teorija, te njena brižljivo producirana i kontrolirana medijska reprezentacija jedno su te isto” – PIŠE: MARKO GOLUB

Martinis D Razgovor [d]razgovor

VIDEO: Dalibor Martinis

Snimka [d]RAZGOVORA povodom izložbe “KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE I SMRZNUTE SLIKE: GRAFIČKI DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih” održanog 7. ožujka 2017. u HDD galeriji. S jednim od najvažnijih suvremenih hrvatskih umjetnika razgovarali smo o njegovom dosad rijetko prikazivanom dizajnerskom opusu koji obuhvaća puna dva desetljeća rada za ugledne galerijske institucije, filmsku industriju, omladinski tisak i televiziju. Govorili smo i o odnosu dizajna, konceptualne i medijske umjetnosti, ali i pokazali neke od primjera umjetničkih radova i projekata koji bacaju drugačije svjetlo ili daju dublji uvid u pojedine Martinisove dizajnerske radove, njegov način razmišljanja i teme kojima se bavi od ranih sedamdesetih do danas.

Iz postava izložbe u HDD galeriji, veljača 2017. HDD galerija

DIZAJNER PRI RADU – Osvrt na grafički dizajn Dalibora Martinisa

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

15994764_1352919618114641_6234551955920790863_o Intervju

RICK POYNOR: Jesmo li se odrekli slike i zašto se dizajneri više ne znaju služiti fotografijom?

„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

002-borcic HDD galerija

DIZAJNER, UMJETNIK I NJIHOVI ODRAZI: U orbiti ‘superautoportreta’ Željka Borčića

“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB

naslovna-resized Tekstovi

ČASOPIS KAO GALERIJA, FORUM I UMJETNIČKI OBJEKT – O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije

“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ

banner-dizajn-hr Događanja

JUGOSLAVENSKI NEOAVANGARDNI UMJETNIČKI ČASOPISI 1960. – 1990. (27.10. – 15.11.2016.)

U četvrtak 27.10.2016. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba JUGOSLAVENSKI NEOAVANGARDNI UMJETNIČKI ČASOPISI 1960. – 1990. Izložba predstavlja povijesni i dizajnerski pregled umjetničkih časopisa nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije u razdoblju od 60-ih do početka 90-ih godina, te donosi analizu konteksta u kojem su nastajali, autora i grupa koje su stajali iza njih, kao i njihove međusobne veze na lokalnoj i međunarodnoj razini. Kustosica izložbe je ANA RADOVANOVIĆ, a projekt je proizašao iz magisterija ove autorice pri talijanskom fakultetu ISIA Urbino.

ruta [d]razgovor

VIDEO: Dejan Dragosavac Ruta – Uspon i pad magazinske kulture

Pogledajte snimku [d]razgovora s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE, održanog 11. ožujka 2016. u HDD galeriji. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa magazina i časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor je moderirao voditelj galerije, Marko Golub.

INTERPRETACIJE HDD galerija

BILIĆ_MÜLLER: INTERPRETACIJE (18. 12. 2015. – 12. 1. 2016.)

U petak, 18. prosinca u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba grafičkih dizajnerica DORE BILIĆ i TINE MÜLLER, pod nazivom “INTERPRETACIJE”. To je djelomična retrospektiva njihovog rada od 2003. godine do danas, te predstavlja dvadesetak projekata (publikacija, plakata, promotivnih materijala itd.) koje povezuje ideja autorskog dijaloga dizajnerica s drugim kreativcima (umjetnicima, arhitektima, dizajnerima, koreografima) ili njihovim praksama, kao i minuciozan i inventivan pristup svim fazama produkcije tiskanog materijala, od nekonvencionalnih prijeloma, eksperimentiranja s tiskarskim postupcima, do upotrebe neuobičajenih materijala, procedura itd. Kustos izložbe je MARKO GOLUB.

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

whw 10 years 9 HDD galerija

DEJAN KRŠIĆ: ŠTO, KAKO I ZA KOGA & TAKO DALJE – Grafički dizajn za suvremenu umjetnost (10. 6. – 27. 6. 2015.)

U srijedu 10. lipnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DEJAN KRŠIĆ: ŠTO, KAKO I ZA KOGA & TAKO DALJE – GRAFIČKI DIZAJN ZA SUVREMENU UMJETNOST. Izložba predstavlja pregled jednog zaokruženog segmenta dizajnerskog rada autora Dejana Kršića, tematski usmjerenog na područje grafičkih materijala i publikacija realiziranih u proteklih petnaestak godina za potrebe različitih lokalnih, regionalnih i međunarodnih izložbenih projekata, manifestacija, institucija i autora s područja suvremene vizualne umjetnosti.

Grafički dizajn Uspostavljanje definicije

Grafički dizajn

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi… Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.
Piše: IRA PAYER