Petra Černe Oven Intervju

PETRA ČERNE OVEN i BARBARA PREDAN: U potrazi za pravim planinama

“U Sloveniji, problem je višeslojan: klijenti i dioničari ne smatraju dizajnere stručnjacima osposobljenima za hvatanje ukoštac sa svakodnevnim problemima koji nas okružuju. Na primjer: kada se suočava s problemom primanja pacijenata na bolničke odjele ili rješavanja prometnih čepova u gradskoj špici, ili pitanjem prenamjene napuštenih urbanih prostora – nikad se i ne pomišlja da se pozove dizajnere.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

David Maljković: Postav za publikacije galerije Nova, u sklopu izložbe Izgledi Arkzina, organizirator: Multimedijalni institut, Galerija Nova, Zagreb, 2013, fotografija: Ivan Kuharić Tekstovi

(Ne)ovisnost i diskontinuitet – Što, kako i za koga Galerija Nova?

Vijest o tome kako Zagrebački Holding, preko AGM-a, otkazuje ugovor kustoskom timu WHW za vođenje Galerije Nova, nije tek vijest o mogućem gašenju jednog galerijskog programa, nego o gubitku jedne iznimno vitalne žarišne točke kroz koju su se otvarala, diskutirala i demonstrirala neka od najvažnijih umjetničkih, kulturnih i društvenih pitanja u proteklom desetljeću. Piše: MARKO GOLUB

1366_1 Intervju

GIOVANNI INNELLA: Simbioza produkt dizajna i masovnih medija

“Dizajn igra ključnu ulogu u omogućavanju društvene promjene, ali ako želimo vjerovati kako su dizajneri ključna sila u formiranju svijeta, tada bismo se trebali referirati na ‘socijalistički’ umjesto ‘socijalnog dizajna’.” Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

1356_1 Intervju

NIKOLA BOJIĆ: Umjetnost u javnom prostoru trebala bi funkcionirati poput ‘open source’ koda

“Javni prostor nije trg ili park na kojem svi zajedno pijemo kavu ili pivo. Javni prostor je trenutak kada smo isprovocirani do razine na kojoj određeni problem postaje očit, i tada moramo djelovati, pa makar to značilo glasno reći što mislimo. Kad se umjetnost preseli iz galerije u urbani prostor, participacija javnosti postaje neizbježna. Umjetničko djelo tada poprima logiku ‘open source’ koda, čime je ona neodvojiva od dizajnerskog procesa.” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

1363_1 Intervju

PROSTOROŽ: Mnogim građanima važnije je imati automobil parkiran pod prozorom nego park, stablo ili klupu

“Ohrabrujemo građane da počnu prisvajati neiskorištene prostore, te čak i da imovinu koju ne koriste dijele jedni s drugima. Budući da je korištenje takvih prostora privremeno, smatramo da je riječ o situaciji u kojoj svatko nešto dobiva – i vlasnik zemljišta koji iz nekog razloga ne može održavati prostor, kao i korisnik koji dobiva priliku koristiti ga barem na određeno vrijeme”. Razgovarao: MARKO GOLUB

1347_1 Intervju

JAN BOELEN: Nove definicije dizajna

“Dizajn je samo još jedan aspekt načina na koji se društvo organizira i izražava, istovremeno manifestacija i aparatus. U tom smislu dizajn ne možemo zvati utopijskim, nego zapravo veoma kompleksnim i nejasnim. Primjerice, financijska kriza je pokretač promjene, kako negativne, tako i pozitivne, a sam sistem funkcioniranja financija je predmet ljudskog dizajna. Ono što je potrebno kada istražujemo takve naracije i spekulacije su sumnja i kritičko promišljanje. Ideja da dizajn ima mnogo mogućnosti, čak fikcija, također znači da niti jedna od njih nije konstantna ili unilaterlana.” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

1341_1 Intervju

MARK DE KRUIJK: Westergasfabriek kao prostor sinergije

“Ključ uspjeha našeg pristupa je stalno eksperimentiranje. Dakle, ako smo sigurni oko toga što ne želimo raditi, i dalje nam ostaje puno mogućnosti, poput plesnih događanja, klasične glazbe, rolanja, predstavljanja proizvoda, konferencija i tako dalje. Osim toga, uzeli smo si dosta vremena. Trebalo nam je sedam godina da pronađemo odgovarajuću trgovinsku bilancu. Ako treba sve sažeti u par riječi, onda se radi o sljedećemu: fleksibilnost i strpljivost” – Razgovarao: MARKO GOLUB

SetWidth960-5015092011TAPE216 Tekstovi

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI – Instalacija Tape grupe Numen

Instalacija „Tape“ mijenja i percepciju prostora, osobito javnog prostora, i njegove protežnosti onkraj uobičajenih fizičkih granica. Tamo gdje je dostupna pružit će iskustvo blisko levitiranju, malo ćete ju istraživati, a onda odvojiti barem trenutak za čistu dokolicu. U današnje vrijeme, to nije mala stvar. – Piše: MARKO GOLUB

unnamed Intervju

TOM FLEMING: Umrežavanje je vezivno tkivo kreativne ekonomije

“Potrebno je graditi na lokalnim identitetima te već postojećim prednostima i izazovima samog mjesta. Ne možete tek tako uvesti kreativne industrije u grad, niti možete graditi ni iz čega. Svaki grad treba u sebi povezati sve svoje različite potencijale – kulturne identitete, organizacijsku infrastrukturu i naravno talent” – Razgovarao: MARKO GOLUB

1289_4 Intervju

VESNA PEŠIĆ: Komunikacija jest povjerenje i vrsta meditacije

Na ovogodišnjoj konferenciji Dizajner: autor ili univerzalni vojnik 4 – Obuka razgovarali smo s Vesnom Pešić, jednom od najznačajnijih srpskih dizajnerica i ilustratorica mlađe generacije, koja je održala vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

33725_446434686686_4562926_n Intervju

IVANA BOROVNJAK: Prioritet je proširiti područja dosega dizajna

S aktualnom predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnericom IVANOM BOROVNJAK, popričali smo o ulozi, misiji i ciljevima HDD-a te prioritetnim aktivnostima u narednom razdoblju, o važnosti edukacije u dizajnu i o dizajnu, umrežavanju s regionalnim dizajnerskim inicijativama i organizacijama, kao i o općenitim pitanjima uloge dizajna i krovne dizajnerske strukovne udruge u društvu – Razgovarao: MARKO GOLUB

Lana Cavar - fotografija: Marina Paulenka Intervju

LANA CAVAR: Reakcija na etablirane forme dizajnerskog ponašanja

S grafičkom dizajnericom LANOM CAVAR razgovarali smo o njenom viđenju uloge dizajna u današnjem društvu, preispitivanju granica dizajnerske profesije i njenim osnovnim izazovima, o odgovornosti za dizajnersko nasljeđe prošlih vremena te o nekoliko tekućih projekata. Razgovor je vodio MARKO GOLUB

1210_1 Intervju

NEDJELJKO ŠPOLJAR: Potraga za održivom vizualnom komunikacijom

Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

1145_1 Intervju

JURE MIKLAVC: Interdisciplinarnost i eklektičnost u radu s vodećim slovenskim tvrtkama

“Kako sam diplomirao upravo sredinom devedesetih godina, Slovenija se baš tada, zbog gubitka bivših jugoslavenskih tržišta, nalazila u teškoj gospodarskoj situaciji. Ako sam želio raditi kao dizajner, za mene nije postojala druga mogućnost nego postati freelancer, odnosno mogućnost da kasnije sam osnujem studio. Prošlo je više godina prije nego smo počeli dobivati dobre projekte. Danas mladi dizajneri ipak imaju izbora, mogu početi samostalno, mogu raditi u nekom od renomiranih studija ili mogu otići na npr. studijsku razmjenu u inozemstvo i slično. Komunikacija i otvorenost EU su dosta bolji” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

1231_4 Intervju

STANISLAV HABJAN: Čini se da više ne živimo na svjetioniku

Povodom izložbe Stanislava Habjana i Danijela Žeželja DUĆAN METAFORA , s polovicom ovog autorskog dvojca pričamo o kreativnim procesima iza njihovih zajedničkih projekata, o logici koncepta Dućana metafora, knjigama i njihovim čitateljima, glazbi, brodovima i šiljatom šeširu. Razgovarao: MARKO GOLUB

63268_505866942792460_1063314411_n Intervju

IVICA MITROVIĆ: Hibridni dizajneri

“Tijekom radionica inzistiram da se produciraju artefakti koji će sa što manje uloženog vremena i financijskih sredstava donijeti jako puno informacija. Smatram da je važniji proces promišljanja na koji način će neki objekt u prostoru, sučelje ili film izazvati reakciju publike, otvoriti neka nova pitanja, pa i provocirati, od pukog ustrajanja na poliranju, dovršenosti i ljepoti” – razgovarao MARKO GOLUB

mirko-ilic Intervju

MIRKO ILIĆ: “Rad je važniji od osobe, plakat je važniji od dizajnera plakata”

“U Hrvatskoj i Sloveniji dizajn je šminkersko zanimanje, a u Americi je to šljakersko zanimanje, ništa bitno drugačije nego zanimanje, recimo, vodoinstalatera. U Hrvatskoj postoji više izložbi dizajna nego što ih ima u Americi, gdje je njegovo prirodno okruženje ipak mahom ulica i tržište proizvoda. Hijerarhije i prioriteti jednostavno su različiti. Međutim, u Hrvatskoj su dizajneri općenito bolje obrazovani, znaju više o svojoj povijesti, povijesti umjetnosti itd. Možda je to i zbog malog tržišta, koje tjera ljude da se više obrazuju i više trude” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Tomislav Lerotić Tekstovi

Profil: TOMISLAV LEROTIĆ

U periodu od prošle izložbe, u Splitu je 5. travnja 2012. u 61. godini iznenada preminuo dizajner, umjetnik i aktivist, redoviti profesor na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Tomislav Lerotić.

P1680092 Tekstovi

RECENZIJA KNJIGE: Steven Heller & Mirko Ilić – STOP, THINK, GO, DO

“Selekcija dizajnerskih radova iz proteklih pola desetljeća koja slijedi, nije strukturirana prema žanru, mediju i primjeni, već prema “tonu” i karakteru poruke te prema učinku koji određeni dizajnerski rad želi pobuditi kod promatrača, bez obzira je li riječ o plakatu, knjizi, instalaciji, akciji, reklamnoj kampanji i bez obzira na profitni ili neprofitni, samoinicirani ili naručiteljski kontekst rada. Naravno, ne zato da bi se izbrisale granice između njih, nego da bi se ukazalo na fantastične nijanse u kojima i jedna oglašivačka kampanja ponekad može imati poetski šarm kao i “osobni” autorski projekt, ili, na primjer, na koje načine neki dizajnerski artefakt interferira sa svojom neposrednom okolinom” – piše: MARKO GOLUB

koraljka Diskurs

KORALJKA VLAJO: Mamimo publiku nostalgijom, a dočekujemo elaboratima

Više je razloga zašto je nasljeđe Končarevog Odjela dizajna danas važno i aktualno. Jedan razlog je svakako sentimentalni – činjenica da će mnogi u predmetima pokazanima na izložbi “Skriveni dizajn” prepoznati predmete s kojima su se svakodnevno susretali. Drugi se tiče današnjeg odnosa dizajna i industrije, zbog kojeg se Končarev primjer čini još dragocjenijim. Treći je, naravno, ispisivanje povijesti domaćeg industrijskog dizajna u kojoj ovaj fenomen ima bitnu ulogu. O svemu tome razgovarali smo s kustosicom izložbe KORALJKOM VLAJO.

Fedor Kritovac (1938. - 2011.) Tekstovi

Otkrivanje grada

Fedor Kritovac, diplomirani arhitekt, doktor urbane sociologije, fotograf, karikaturist, umjetnik, esejist i neumorni istraživač urbanih fenomena, preminuo je 28. siječnja ove godine. Svega par mjeseci prije smrti iz tiska je izašla njegova jedina knjiga objavljena za života – Otkrivanje grada u izdanju ULUPUH-a, ustanove u okviru koje je, kao član Studijske sekcije i Umjetničkog savjeta, Kritovac realizirao brojne istraživačke projekte i izložbe.

pal Tekstovi

Profil: ALFRED PAL

Počeo sam starit’, rekao mi je Alfred Pal u proljeće 2009., tada gotovo devedestogodišnjak. – Prvi put u životu bole me leđa.

robotic-vladimir Tekstovi

Profil: VLADIMIR ROBOTIĆ

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može bit

280_1 Tekstovi

Mirko Ilić — Zagreb i dalje

U povodu retrospektivne izložbe i izlaska monografije radova Mirka Ilića, donosimo tekst Mirka Petrića o odnosu ovog grafičkog umjetnika i sredine iz koje je krenuo u svjetsku karijeru

Milton Glaser, ilustracije za Danteovu Božanstvenu komediju Tekstovi

Dvanaest koraka na putu u Pakao

Radeći ilustracije za Danteovo Čistilište, smislio sam mali upitnik kao bih vidio gdje stojim po pitanju vlastite spremnosti da lažem: Dvanaest koraka na Putu u pakao. Osobno sam ih napravio priličan broj.

201_1 Tekstovi

Od Bauhausa do našeg doma

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

206_1 Tekstovi

Testiranje stvarnosti

“Suvremena hrvatska arhitektura — testiranje stvarnosti” predstavlja prvi sustavni pregled domaće produkcije u razdoblju od 1990. do 2007. godine.

196_1 Tekstovi

Business Graphics

Novo izdanje Rockporta među 500 dizajnerskih projekata iz cijelog svijeta predstavlja radove agencije Bruketa&Žinić i tvrtke Brandoctor te Mirka Ilića, Igora Manasteriottija i Borisa Ljubičića. Knjiga Stevena Liske donosi najinovativnije primjere suvremenog grafičkog dizajna za gospodarstvo. “Business Graphics” je izdanje naklade Rockport, jedne od najvećih svjetskih izdavačkih kuća…

129_1 Tekstovi

Barnbrook Bible

Biblija dizajnera i tipografa Johnathana Barnbrooka teži promijeniti uobičajeno poimanje medija dizajnerske monografije. I svijet.

124_1 Tekstovi

First Things First 2000

Manifest kojim se nastoji potaknuti raspravu o kulturnoj i društvenoj odgovornosti dizajnera potpisala su 33 ugledna djelatnika s područja vizualnih komunikacija. U jesen 2000. godine objavljen je istovremeno u sedam međunarodnih časopisa za dizajn: Adbusters (CAN), The AIGA Journal (USA), Blueprint (UK), Emigre (SAD), Eye (UK), Form (D), Items (NL).

Milton Glaser Tekstovi

Kakav dizajner treba biti

Dok sam čekao na pregled kod liječnika zamijetio sam na zidu dokument iz 14. stoljeća naslovljen Kakav liječnik treba biti. Promijenio sam svega par riječi i čini mi se da je riječ o savjetu korisnom i u našem zanimanju.

74_1 Tekstovi

The Anatomy of Design

Steven Heller i Mirko Ilić: “The Anatomy of Design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design”. Objavljeno u veljači 2007, u izdanju Rockporta.

Dizajn sučelja Uspostavljanje definicije

Dizajn sučelja

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Dizajn elektronskih medija Uspostavljanje definicije

Dizajn elektronskih medija

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Piše: IAN BORČIĆ

Modni dizajn Uspostavljanje definicije

Modni dizajn

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Piše: ANTE TONČI VLADISLAVIĆ

Upotrebljivost Uspostavljanje definicije

Upotrebljivost

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.
Piše: ALEKSANDAR KOVAČ

Dizajn interakcija Uspostavljanje definicije

Dizajn interakcija

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.
Piše: IVICA MITROVIĆ

Dizajn usmjeren korisnicima Uspostavljanje definicije

Dizajn usmjeren korisnicima

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).
Piše: IVICA MITROVIĆ

Grafički dizajn Uspostavljanje definicije

Grafički dizajn

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi… Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.
Piše: IRA PAYER

Produkt dizajn Uspostavljanje definicije

Produkt dizajn

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.
Piše: KORALJKA VLAJO

Dizajn Uspostavljanje definicije

Dizajn

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Piše: FEĐA VUKIĆ

Ivan_Picelj Tekstovi

Profil: IVAN PICELJ

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

bernardo bernardi Tekstovi

Profil: BERNARDO BERNARDI

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Feđa Vukić Tekstovi

Modernizam u praksi

Knjiga Feđe Vukića odgovara na pitanje kako je nastao i što je izvorno značio pojam dizajn u hrvatskom jeziku i kulturi, a što znači danas.

Plakat “Žarptica/Petruška”. HNK Split, 1983. Tekstovi

Profil: BORIS BUĆAN

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Dizajn ambalaže Uspostavljanje definicije

Dizajn ambalaže

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.
Piše: MARKO KORŽINEK