Pogledajte snimku panela NOVE REGIONALNE PRAKSE U DIZAJNERSKOJ EDUKACIJI i predavanja VERONIQUE MARRIER “Dizajn u općem obrazovanju” s nedavne konferencije DIZAJN U PRAKSI / PRACTICING DESIGN održane u siječnju 2017. u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Veleučilišta VERN’.
“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ
„Mi koji smo nastojali razvijati medijske prakse i djelovati sa sviješću o društvenom i urbanom kontekstu u kojem živimo, vidjeli smo u grafičkom dizajnu priliku za proširivanje polja djelovanja. Plakat je nešto što pripada urbanom prostoru i komunicira izravno s prolaznicima i to mi je svakako bilo zanimljivo jer sam sedamdesetih godina razvio vrlo jasan kritički odnos spram umjetničkih institucija, muzeja, galerija, akademije i slično“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
Povodom aktualne izložbe u HDD galeriji i završne faze projekta PRACTICING DESIGN / DIZAJN U PRAKSI realizirana su i dva kratka promotivna videa koji na sažet način prikazuju kako je projekt tekao i koji su njegovi rezultati. Projekt je pažljivo dokumentiran kroz čitavo njegovo trajanje, od početne istraživačke faze, preko razvoja i implementacije pilot-programa obuke za dizajnere, do produkcije prototipova u suradnji tvrtkom Prostoria koja je bila jedan od projektnih partnera.
„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
Polusatni dokumentarac u nastajanju VIDEO DOKUMENT O ŽELJKU BORČIĆU realiziran je za potrebe izložbe INFORMACIJA: DIZAJN ZA KULTURU ŽELJKA BORČIĆA 70-ih i 80-ih koja od 16.12.2016. do 16.01.2017. traje u HDD galeriji. Zamišljen kao dopuna izloženim radovima i drugoj dokumentaciji, ovaj video donosi razgovore s Borčićevim suvremenicima, bliskim suradnicima i dizajnerima različitih generacija koji su se susretali s njegovim radom: BORISOM LJUBIČIĆEM, SANJOM BACHRACH KRIŠTOFIĆ, SANJOM ROCCO, ŽELJKOM KOVAČIĆEM, DAVOROM BRUKETOM I IVANOM ANTUNOVIĆEM. Film je realizirao autor koncepcije izložbe Marko Golub u suradnji s ko-kustosom Goranom Martinom Štimcem, snimateljem Miranom Krčadincem i dizajnerima Lanom Grahek i Damirom Bralićem.
“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ
“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB
U četvrtak 8. prosinca u 19 sati održat će se javni [d]razgovor povodom izložbe DIZAJN S FEEDBACKOM: OZEHA – PRIMIJENJENA UMJETNOST U SLUŽBI PROPAGANDE I PUBLICITETA. U razgovoru će sudjelovati nekadašnji dizajneri Kreativnog odjela Ozehe PETAR ŠALIĆ, SLAVKO HENIGSMAN I VLADIMIR HINIĆ, uz moderatore – koautoricu izložbe ALIRU HRABAR OREMOVIĆ i voditelja HDD galerije MARKA GOLUBA – te niz ljudi koji su radili u Ozehi kao propagandisti ili voditelji različitih odjela ove legendarne agencije. Ovo događanje ujedno je i posljednja prilika da pogledate izložbu pred njeno zatvaranje.
Snimka [d]RAZGOVORA održanog 15.11.2016. u HDD galeriji povodom izložbe JUGOSLAVENSKI NEOAVANGARDNI UMJETNIČKI ČASOPISI 1960. – 1990. U razgovoru su sudjelovali: autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.
U utorak 15. studenog u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor pod naslovom “Časopisi umjetnika kao samoupravni artefakti”, povodom izložbe “Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi 1960. – 1990.” U razgovoru će sudjelovati autorica izložbe, dizajnerica ANA RADOVANOVIĆ, konceptualni umjetnik i pjesnik VLADO MARTEK, likovni kritičar i istraživač DARKO ŠIMIČIĆ, grafički dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ, JASNA JAKŠIĆ (Muzej suvremene umjetnost u Zagrebu) te likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB, kao moderator.
“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ
U utorak 25.10.2016. u 19 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu, Boškovićeva 18, održat će se tribina „Nova zagrebačka česma“ u organizaciji projekta Ars Publicae Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII). O rezultatima nedavno provedenog natječaja projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme, samom natječaju i potrebi službenog gradskog natječaja, te o dizajnu zagrebačke komunalne opreme i općenito (ne)dostupnosti vode u javnom prostoru Zagreba razgovarat će: Tomislav Soldo, Dorja Benussi, Petar Kozina, Nera Nejašmić Kozina, Dragomir Šuka, Mario Kralj, Saša Košuta i Dora Lončarić te voditelj i moderator Saša Šimpraga
U četvrtak 20. listopada u 19 sati u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu održat će se javni razgovor s DEJANOM KRŠIĆEM povodom njegove izložbe ŠTO, KAKO i ZA KOGA & TAKO DALJE: GRAFIČKI DIZAJN ZA SUVREMENU UMJETNOST. Osim Dejana Kršića u razgovoru sudjeluju i gosti – IGOR ČALJKUŠIĆ (DVK/UMAS), MARKO GOLUB (Hrvatsko dizajnersko društvo, kustos izložbe) i MIRANDA VELJAČIĆ (Platforma 9,81).
U ponedjeljak 17.10. u 18 sati održat će se četvrti javni razgovor u sklopu projekta i izložbe “U krugu škole: Zeleni val”. Gosti će ovog puta biti IRA PAYER, BOJAN KRIŠTOFIĆ i IVA HRVATIN, članovi organizacijskog tima DESIGN DISTRICTA ZAGREB, a razgovor vodi MARKO GOLUB.
“Rad na Strategiji ipak nije bio u potpunosti uzaludan: uspio je osvijestiti važnost prikupljanja ključnih podataka o stanju sektora. Naime, bez relevantnih kvantitativnih podataka o trenutnoj situaciji ne može biti riječi o kreiranju strategija i akcijskih planova koji obavezno sadrže precizne, brojčano definirane ciljeve. Kako odrediti što nam je cilj (primjerice, desetpostotni rast broja dizajnera koji djeluju u proizvodnom sektoru u sljedeće dvije godine, dvadesetpostotno povećanje dizajnerskih natječaja u javnoj upravi u sljedeće dvije godine), ako ne znamo koja nam je polazišna točka?” – PIŠE: KORALJKA VLAJO
U petak, 30. 9. 2016. u 18 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor povodom izložbe “ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 GODINA: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?”. Govorit ćemo o kontekstu u kojem je sam časopis Život umjetnosti nastao i razvijao se, koja je bila njegova uloga kroz vrijeme, kako se transformirao u odnosu na različite potrebe i uredničke koncepcije te gdje je danas. Osim sadržajnog i istraživačkog aspekta na koji ćemo se osvrnuti uz sudjelovanje nekih od njegovih najaktivnijih suradnika, urednika i pratitelja, govorit ćemo i o oblikovnom aspektu časopisa. U razgovoru sudjeluju JEŠA DENEGRI, IVANA HANAČEK, DAMIR BRALIĆ i SANDRA KRIŽIĆ ROBAN.
“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK
“Kada se sagleda čitava produkcija Života umjetnosti: sistematična organizacija prijeloma i poneka atipična duplerica Arsovskog, poneka lijepa naslovnica Kuduza ili domišljata Bačića, suvisli prijelomi i tipografska mikrorješenja Ančića, Kuduza i Dominis, te konačno, projektno usmjeren pristup studija bilić_müller, sučeljeni smo s kvalitetnim reprezentima većine vodećih tendencija u novijem dizajnu u Hrvatskoj” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ
“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
U srijedu 14. 9. s početkom u 19 sati u atriju MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja slavnog francuskog tipografa JEANA FRANCOISA PORCHEZA i njemačkog produkt-dizajnerskog dvojca OSKO+DEICHMANN. Oba predavanja dio su popratnog programa bijenalne IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1516 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se u istom prostoru otvara dan ranije, 13. 9. Ulaz na oba predavanja je besplatan!
“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
“Nitko si više ne može priuštiti prosječnost. Meni ponekad nedostaje vidjeti neku ‘normalnu’ knjigu, ‘normalan’ plakat, ‘normalan’ web, normalnu reklamnu kampanju koja naizgled radi točno to što treba raditi i ništa više, pametno dizajniranu stvar iza koje stoji neki mudar, suzdržan autor” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Shvatiti svoj poziv kao profesionalca koji želi svojim djelovanjem unaprijediti društvene okolnosti života je najvažnije. Vrijeme celebrity dizajnera, kakvi su nekoć bili Carson i Sagmeister, polako je na zalasku i mislim da je to dobro. Uostalom, ta titula je danas toliko devalvirana da ne znači gotovo ništa” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK
Nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2016. godini Upravni odbor HDD-a dodjeljuje grafičkom dizajneru Željku Borčiću (1942.-2015). Nagrada će biti uručena obitelji dizajnera u sklopu otvorenja Izložbe hrvatskog dizajna 1516 u Muzeju za umjetnost i obrt 13.9.2016. u 20 sati. U nastavku pročitajte tekst Marka Goluba iz nedavno objavljene male monografije posvećene ovom autoru.
“Digitalni alati često pate od viška determiniranosti, tj. određenih ideja o njihovoj korisnosti — konvencija o tome kako bi se nešto trebalo raditi. Zbog toga je važno da praktičari imaju udjela u njihovoj konstrukciji, uključujući mogućnost da mijenjaju elemente softvera na vrlo fundamentalnom nivou” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Rekla bih da dizajn u širem smislu ima mnogo mogućnosti ako želi potaknuti dublje društvene i političke promjene. Međutim, ne govorim o profesionalnom dizajnu. Govorim o dizajnu kao činu zamišljanja i ostvarenja željene budućnosti” – RAZGOVARALA: KARLA PALISKA
“Iz ideje održivosti proizašao je greenwashing – proizvodi koji koriste estetiku održivosti, ali bez stvarnog uvažavanja ekologije. Slično se može dogoditi i u ovom slučaju – Openwashing – proizvodi koji naizgled daju korisniku osjećaj kontrole ili koriste određene tehnologije digitalne fabrikacije, ali zapravo ni na koji način nisu profitirali od alternativnog procesa proizvodnje, nimalo ne doprinose širenju znanja, niti ostaju dostupni za buduće prilagodbe i poboljšanja” – Razgovarao: MARKO GOLUB
“Tehnologija nije samo poboljšanje, već i duboka promjena naših ekonomija, kultura, društvenih interakcija, svega. Fantastična je i štošta nam olakšava, ali predstavlja i prijetnju, opasnost. Moramo uspostaviti konverzaciju o njenim posljedicama: primjerice, u 2016. možemo bez problema reći da je ideja privatnosti postala iluzorna” – Razgovarali: DARIO DEVIĆ & BOJAN KRIŠTOFIĆ / Gostovanje i izložbu Gerga Kovácsa na Danu D 2016 omogućio je Iskon.
U ponedjeljak 30. svibnja u 19 sati u HDD galeriji održat će se razgovor i vodstvo kroz izložbu X X X X – ČETIRI ČASOPISA KOJA SE NE SRAME s autorom izložbe GORANOM MARTINOM ŠTIMCEM. Ovaj dizajner i istraživač dizajnerskog nasljeđa provest će nas kroz priču o četiri prikazana časopisa, s naglaskom na dvama manje poznatima u domaćoj sredini – PARADOKSU i TWENU.
“Ako radiš časopis iz nule, imaš priliku na novo promisliti sve njegove aspekte, kako će se financirati, kako će se proizvesti, tiskati, distribuirati… umjesto da imitiraš tuđe modele koji zapravo više niti ne funkcioniraju. Aspekti poput distribucije i načina proizvodnje su nevidljivi dio dizajna i kroz njih se mogu napraviti stvarne promjene.” Razgovarao: HRVOJE ŽIVČIĆ
“‘Bitka za modernizam’, koju kustos Ivan Manojlović imenuje u svom uvodnom tekstu, nije zapravo nikad ni prestala, jer moderna u prostoru regije nastavlja biti ‘nedovršeni projekt’ ― zakinut, ali ne i zaustavljen. Budući da dizajn ne nastaje u vakuumu, nego je u bitnome određen kretanjima različitih društvenih faktora, borba za modernitet u dizajnu nužno je i borba za obnovu i evoluciju modernih vrijednosti u širem socijalnom polju” Piše: BOJAN KRIŠTOFIĆ
[d]RAZGOVOR s dizajnerom vizualnih komunikacija NIKOM MIHALJEVIĆEM povodom njegove izložbe ‘VELIKI IZBOR TALIJANSKIH HLAČA’ – ZAGREBAČKI A4 DIZAJN ULICE, održan 15. travnja 2016. u HDD galeriji. Kroz razgovor i projekciju predstavili smo kontinuitet dosadašnjeg dizajnerskog djelovanja Nike Mihaljevića te široki raspon njegovih interesa i glavnih referenci. Razgovarali smo o Mihaljevićevim počecima, studiranju na Studiju dizajna i Werkplaats Typografie i što je tamo naučio a što danas podučava vlastite studente na odsjeku Medijskog dizajna pri Sveučilištu Sjever, o interesu za najrazličitije vrste tiskanih materijala, o sustavnom dokumentiranju banalnih aktivnosti, vezama između dizajna, umjetnosti i glazbe, dizajnerskim interpretacijama svakodnevnog života, kao i o ljubavi prema ‘vernakularnom’ grafičkom izričaju.
U petak, 15. travnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR s dizajnerom vizualnih komunikacija NIKOM MIHALJEVIĆEM povodom njegove izložbe ‘VELIKI IZBOR TALIJANSKIH HLAČA’ – ZAGREBAČKI A4 DIZAJN ULICE. Kroz razgovor i projekciju pokušat ćemo predstaviti kontinuitet dosadašnjeg dizajnerskog djelovanja Nike Mihaljevića te široki raspon njegovih interesa i glavnih referenci, a samim tim i detaljnije pojasniti polazišta izložbe koja se zatvara već ove subote.
“Kapitalizam ne može pružiti nikakav oblik dubljeg iskustva – jedino što nas uči jest da trebamo zarađivati novac, taj novac trošiti kako bismo mogli uživati, a taj užitak je jedina svrha naših života. Kao što kaže slogan L’Oreala: “Because you’re worth it”. Taj nevjerojatno solipsistički pogled na život dokida sve drugo” – Razgovarao: MARKO GOLUB
“Ove dvije sfere – profesionalna i needucirana – se u stvarnosti tek sporadično dodiruju i u najbolju ruku su komplementarne. S etičkog aspekta, u objema nalazimo i primjere pažnje i visoke odgovornosti prema zajednici i društvu, kao i one eksploatacije i manipuliranja. Vernakularni „dizajn“ je neuništiv jer je dio ljudske prirode, dio svakodnevnog života na sličan način na koji to jesu i najbolji dizajnirani objekti. Nisu si ni konkurencija, niti su u opreci jedno s drugim. Suprotnost dobrom dizajnu je uvijek, samo i isključivo – loš dizajn” – Piše: Marko Golub
Pogledajte snimku [d]razgovora s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE, održanog 11. ožujka 2016. u HDD galeriji. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa magazina i časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor je moderirao voditelj galerije, Marko Golub.
U petak, 11. ožujka 2016. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]RAZGOVOR s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor i ovog puta moderira voditelj galerije, Marko Golub.
“Časopisi i magazini koje je Ruta dizajnirao obraćaju se istoj publici kao i većina njegovih ostalih radova za naručitelje iz domena vizualnih umjetnosti, civilnog društva i nezavisne kulture. No, to znači da je za slične profile projekata i naručitelja bilo potrebno osmisliti i dovoljno različit i prepoznatljiv dizajn i to u visokom ritmu produkcije. Možda je upravo taj napor da se održi ravnoteža između kontinuiranog kolanja i mutacija dizajnerskih ideja s jedne strane, te imperativ izvornosti, pa i odgovornosti prema naručitelju s druge, Ruti osiguralo vitalnost i jednu logičnu i kontinuiranu evoluciju vlastitog prepoznatljivog rukopisa” – Piše: MAROJE MRDULJAŠ
Pogledajte snimku [d]razgovora s NIKOLOM BOJIĆEM i DAMIROM PRIZMIĆEM održanog u HDD galeriji 3. veljače 2016. u sklopu izložbe OBJEKTI OPASNIH NAMJERA. Osim upoznavanja sa samom temom izložbe i njenim polazištima, s Nikolom i Damirom govorili smo interakciji sa svakodnevnim upotrebnim predmetima i tehnologijama, njenim implikacijama, granicama i nepoznanicama, te ulozi dizajna u svemu tome. Osim samog razgovora, koji je moderirao Marko Golub, video sadrži i svojevrsni vodič kroz izložbu.
U srijedu 3. 2. 2016. u 19 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s NIKOLOM BOJIĆEM i DAMIROM PRIZMIĆEM, autorima izložbe OBJEKTI OPASNIH NAMJERA. Osim upoznavanja sa samom temom izložbe i njenim polazištima, s Nikolom i Damirom govorit ćemo o interakciji sa svakodnevnim upotrebnim predmetima i tehnologijama, njenim implikacijama, granicama i nepoznanicama, te ulozi dizajna u svemu tome. Razgovor moderira voditelj HDD galerije, Marko Golub.
“Dok Bilić_Müller nedvojbeno u svojim projektima investiraju same sebe, svoj osobni senzibilitet a time i dio svoje osobnosti, njihovi radovi za klijente iz područja kulture nijednim svojim dijelom nisu o njima samima – štoviše svaki od njih odlikuje se visokom razinom profesionalizma i ozbiljnosti. Upečatljivost njihovog dizajna proizlazi iz sposobnosti da u svakom projektu pažljivo prepoznaju autorski jezik osobe za koju rade, i zatim pokušaju progovoriti tim istim jezikom koristeći karakteristično dizajnerski instrumentarij. Kako se sadržaj ne bi izgubio u prijevodu, ponekad je potrebno preoblikovati formu, pa tako mnogi od predmeta koje su Bilić_Müller dizajnirale glume / izvode / interpretiraju nešto drugo” – Piše: MARKO GOLUB
Pogledajte snimku predavanja održanog 1. 12. 2015. u HDD galeriji, u kojem Peter Bil’ak govori o načinima na koje su aktualne izdavačke prakse duboko ukorijenjene u iskustva 19. stoljeća, te zašto je, želimo li se pomaknuti naprijed, potrebno vratiti se tim korijenima i uspostaviti nove veze s čitateljima. U istom predavanju Bil’ak osvrće se i na svoj recentni projekt “Works That Work – magazin neočekivane kreativnosti”, pokrenut s idejom revizije postojećih izdavačkih paradigmi, počevši od financiranja, distribucije i produkcije.
U četvrtak, 3. 12. u 18 sati u Hrvatskom dizajnerskom društvu bit će predstavljena knjiga „Željko Borčić: Dizajn, umjetnost, fotografija“ autora Marka Goluba i Gorana Martina Štimca, prvo izdanje iz serije Male monografije hrvatskih dizajnera. Povodom predstavljanja bit će prikazan i film „Prvi svjetski psiho-kibernetički autoportret“ (u režiji Željka Borčića i Vladimira Peteka), kojim je dokumentiran istoimeni projekt i izložba Željka Borčića održana u Galeriji SC 1973. godine. O knjizi će govoriti njeni autori Goran Martin Štimac i Marko Golub, te dizajner i publicist Dejan Kršić.
U utorak, 1. prosinca 2015. u 19 sati u HDD-u gostuje ugledni slovačko-nizozemski grafički dizajner i tipograf PETER BIL’AK, koji će održati predavanje pod nazivom NOVO PROMIŠLJANJE IZDAVAŠTVA (Rethinking Publishing), u sklopu kojeg će predstaviti i svoj novi izdavački projekt WORKS THAT WORK. Ulaz je besplatan.
U subotu 28. 11. u 18 sati zatvaramo izložbu IZGUBLJENI POTENCIJALI – ODJECI IZ PROŠLOSTI FANZINSKE KULTURE i prigodno dijelimo sve primjerke reprinta fanzina koje smo pokazali na izložbi! U neformalnoj atmosferi razgovarat ćemo o samom projektu, ali i o fenomenu fanzina općenito, o fanzinima kao dizajnu ili bolje rečeno anti-dizajnu, o tome odakle su potekli, tko ih je radio, distribuirao, čitao i zašto. Sudjeluju izdavač i osnivač knjižare “Što čitaš?” MARKO STRPIĆ, medijski aktivist i producent OLIVER SERTIĆ, ANTONIO KARAČA i MARKO GOLUB. Svi ste pozvani!
U utorak 20. 10. 2015. u 19 sati održat će se [D]RAZGOVOR povodom zatvaranja izložbe NAMJEŠTAJ OD SAVIJENOG DRVA KAO PARADIGMA DIZAJNA: VARAŽDINSKA TVORNICA MUNDUS. Ovom prilikom ugostit ćemo dizajnericu MIRJANU MARAČIĆ, koja je krajem 60-ih i 70-ih godina radila u Odjelu za razvoj proizvoda tvornice Mundus – Florijan Bobić. Osim nje sudjelovat će i produkt dizajnerica KSENIJA JURINEC te kustosica izložbe VANJA BRDAR MUSTAPIĆ, koja će, uz voditelja galerije Marka Goluba, i moderirati razgovor.
“Primjer varaždinske tvornice Mundus pripada općoj situaciji deindustrijalizacije u našoj zemlji u posljednja dva desetljeća, čime je učinjena neprocjenjiva šteta, ne samo za ekonomiju, nego prvenstveno za struku: gasi se specijalizirano znanje izrade namještaja od savijenog drva i pletenja trske temeljeno na tradiciji i kontinuitetu industrijske proizvodnje koja seže u same početke modernizacije u Hrvatskoj u 19. stoljeću” – Piše: VANJA BRDAR MUSTAPIĆ
“Kao i sam manifest, Labrovićev performans unaprijed pretpostavlja kako se sustav (odnosno izvedba i pozicija njenih učesnika u njoj) ne može tek tako korigirati iznutra, već zahtijeva prevrat, što se odlično preslikava na sam čin izvedbe ovog ‘participativnog performansa’ koji, uspostavivši svoj imaginarni prostor i svoja imaginarna pravila u skladu s konvencijama umjetničkog događanja, uspostavlja i uvjete svog dokidanja” – Piše: Marko Golub
“U projektu Otac Hrabrost Bakal i njegova suradnička ekipa, u kojoj je i scenograf ali i izvođač Leo Vukelić, kamenu i poviješću natopljenu školjku Dubrovnika otkrivali su s njezine mračnije strane, čitajući njegove strahove, žudnje, lucidnosti i ludila, na koncu i kratkotrajni život u odnosu na nepreglednost i, unatoč ovakvim i brojnim drugim umjetničkim projektima, neuhvatljivost smrti.” Piše: IGOR RUŽIĆ
“Mnogi od ovih radova mogli su se naći u našoj selekciji za Praški kvadrijenale upravo zato što, iz neočekivane vizure vizualne umjetnosti, tematiziraju ono što bi se unutar nje moglo zvati scenskim prostorom, čak i prostorom ‘fikcije’ za koji galerijska bijela kocka pruža temeljnu atmosferu i uvjete. U njima ova umjetnica najčešće ništa ne gradi, već uzima postojeću arhitekturu i naseljava je pogledima, ponašanjima i pravilima ophođenja koja brišu i poplavljuju granicu između publike, izvođača i prostora izvedbe” – Piše: MARKO GOLUB
U lipnju 2015. na Praškom kvadrijenalu, najvećoj svjetskoj manifestaciji posvećenoj scenografiji i scenskom prostoru, Republika Hrvatska predstavljena je izložbenom koncepcijom INTANGIBLE / NEOPIPLJIVO, koja predstavlja autore, scenografe, redatelje i vizualne umjetnike: BADco., Boris Bakala & Lea Vukelića, Damira Bartola Indoša & Tanju Vrvilo, Olivera Frljića & Igora Paušku, Sinišu Labrovića, Katu Mijatović, Boženu Končić Badurina, Boruta Šeparovića i Vlastu Žanić. Kustosi izložbe bili su Marko Golub, Nikola Radeljković i Igor Ružić. Izložba je tom prilikom i nagrađena jednom od Zlatnih medalja Kvadrijenala.
“Autorski pristupi Maje i Danijela obradi teme rezultiraju zasebnim djelima, čija zajednička implementacija tvori prepoznatljiv identitet. Majina razrada koncepta i pristupa materiji te grafička obrada materijala je čista, jasna i usustavljena, vidljivih smjernica i bez suvišnih sadržaja koji su sami sebi svrha. Danijelove su pak ilustracije vrtlog ekspresije prepoznatljiva rukopisa. Daleko od generičkih ilustracija, one su pune života i u najmanjem detalju, slikarski svijet u malom” – Piše: Karla Pudar
U utorak 29. 9. 2015. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s dizajnericom Majom Bagić Barić i ilustratorom i likovnim umjetnikom Danijelom Srdarevom. Razgovor moderiraju kustosica izložbe Karla Pudar i voditelj HDD galerije Marko Golub.
“Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda” – Piše: MARKO GOLUB
„Znao sam sresti svoje kolege u gradu, pozvali bi me na kavu i pitali: za koliko radiš u Jugotonu? Pa bi mi rekli: Ja to nikad ne bih za te novce radio! Rekoh im, dobro, ti ne. No kad bi odlazili sa kave pitali bi me – imaš 200 dinara za posudit? I dao bih im. Jer sam taj dan napravio barem tri omota“ – RAZGOVARAO: ŽELJKO LUKETIĆ
Iz video arhiva HDD-a pogledajte predavanje Ivana Rupnika “Otvoreni radovi i nedovršene slike”, održano u sklopu festivala Dan D 2015 u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta.
U sklopu ovogodišnjeg festivala Dan D u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta održano je i predavanje projektne menadžerice francuskog Nacionalnog centra za likovne umjetnosti (CNAP) Véronique Marrier o publikaciji i projektu “Graphisme en France”. Predavanje u cijelosti možete pogledati u nastavku.
U sklopu video rubrike pogledajte snimku predavanja beogradskog grafičkog dizajnera i edukatora Boruta Vilda održanog u sklopu festivala dizajna Dan D 2015: Arhiv dizajna, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Peperminta. Kroz predavanje naslovljeno “Jesam li išta naučio? Edukativni sentiš o stvarima koje nisu dizajn”, Vild se osvrće na svoj dosadašnji rad, s posebnim fokusom na rad u području edukacije kreativaca i dizajnera.
”Ne slažem se sa permanentnim, sentimentalnim, takoreći antikvarnim osvrtom na prošlost, kao što se ne slažem ni sa hrljenjem u budućnost bez poznavanja onoga što je bilo u prošlosti. Smatram da sa onim što je prošlo treba uspostaviti kritički dijalog, uz analizu motiva i povijesne realnosti, da bismo sa onim što dolazi uspostavili kreativni dijalog, u skladu s kulturnim potrebama, društvenim idealima, ekonomskim uvjetima i tehnološkim inovacijama” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK
U četvrtak 23. 7. u 20 sati u sklopu izložbe Socijalistička disco kultura 1977-1983: Vizualni jezik disca poseban gost HDD galerije bit će Ivan Ivezić, dizajnerski rekorder zlatnog doba jugoslavenske diskografske industrije. Autor je nekoliko tisuća grafičkih rješenja za omote ploča, ali i popratnih reklamnih materijala, koje je gigant iz zagrebačke Dubrave izbacivao u impresivnim količinama. Ivan Ivezić najčešće je spominjano ime na omotima Jugotonovih ploča u razdoblju od 1967. do 1991. godine koliko sveukupno traje njegov angažman. Izrađivao je omote kao grafički one-man-show, brinući se ne samo za idejna rješenja, nego i pripremu i produkciju finalnih materijala.
“Zahvaljujući digitalnom svijetu, tipografija je danas demokratizirana. Vrijeme je da dobro razmislimo o njezinoj ulozi u službi brendiranja, dizajna tiskovina ili u bilo kojem drugom kontekstu. Bjelodano je da smo stigli do raskrižja sličnom onom na kojem se dizajn vizualnih identiteta nalazio šezdesetih” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
