Iako ćemo se u razgovoru osvrnuti na teme koje otvara i sama izložba, fokus će ovog puta biti specifično na razdoblju između 70-ih i početka 90-ih godina 20. stoljeća u kojem je djelovala većina naših sugovornika, uz nužne usporedbe s današnjim vremenom. Zanima nas što je značilo biti dizajner u reklamnoj agenciji poput Ozehe i u kakvim se tehničkim, tehnološkim i ekonomskim uvjetima radilo; kako je tekla suradnja Ozehe s vanjskim suradnicima, prije svega dizajnerima i fotografima; na koje su se načine u njenom radu očitovali utjecaji zapadne kulture oglašavanja kroz edukaciju i praćenje trendova i na koji su način oni prilagođeni lokalnom kontekstu. Govorit ćemo i o ulozi propagandista te ključnoj suradnji između propagandista i dizajnera, o poziciji „agencijskih“ dizajnera u društvu i na dizajnerskoj sceni njihovog vremena te konačno – na koji su način svi ovi kreativci oblikovali kulturu svakodnevnog života u vremenu u kojem su djelovali.

Više o izložbi:

Izložba predstavlja sažeti presjek djelovanja agencije Ozeha u periodu od 50-ih do kraja 80-ih godina prošloga stoljeća fokusirajući se uglavnom na produkciju u Hrvatskoj. Autori koncepcije izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Koncept izložbe temelji se na četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja agencije. Kroz poglavlje Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine, dok njen utjecaj na kulturu komercijalnog oglašavanja i začetak oblikovanja marketinške struke obrađuje poglavlje Promjena klime – pogled na zapad. U tom vremenu agencija pokreće vlastiti strukovni list Naš publicitet koji je objedinjavao teorijske tekstove i iskustva iz prakse te je u svojim počecima 1954. do 1957. bio i jedini strukovni časopis za područje oglašavanja i marketinga u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da Ozeha od samog početka, a posebice nakon 1965. primjenjuje zapadnjačke modele u kreiranju vlastitih promotivnih i medijskih strategija, čime su se potrošači s ovih prostora našli u bitno različitoj poziciji od potrošača iz zemalja istočne Europe. Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese s primjerima iz prakse gdje se na dva izdvojena primjera – brenda Dona i klijenta Borovo – prikazuje agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista. Također, rad Odjela za istraživanje tržišta iz 1971. godine, koji je na neki način temelj modernog marketinga na ovim prostorima, predstavljen je putem nekoliko istraživačkih studija.

Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Petar Šalić, Slavko Henigsman, Mile Klarica, Vladimir Hinić i Julija Glogoški-Pavelić. S druge strane, uspješne dugogodišnje suradnje agencije s tada priznatim dizajnerima prikazane su putem primjera njihovih likovnih rješenja unutar posljednjeg poglavlja – Ozehina orbita. Među dugogodišnjim Ozehinim suradnicima posebno se ističe dizajner i fotograf Dušan Bekar koji je s agencijom surađivao gotovo 40 godina. Uz Bekara, s Ozehom su dugi niz godina surađivali i pri tome oblikovali veliki broj propagandnih materijala Zvonimir Faist i Ferdo Bis. Dizajneri su unutar agencije bili usmjeravani na funkcionalnost, timski rad i usklađivanje s ciljevima, ali zadržavajući osobni stil. Dizajneri su takav marketinško-komunikacijski pristup automatski ugrađivali u svoj rad te se može reći da je Ozeha odgojila generacije dizajnera od kojih su se neki osamostalili i postali njeni vanjski suradnici. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega.