despot Intervju

SVJETLANA DESPOT: “Dizajn je znak prosperiteta sredine”

“Glava je puna i najteže je zaustaviti ideje i usmjeriti ih. Nekih se moraš odreći, odvojiti bitno od nebitnoga. Onda se javi prva ideja vodilja, upali se lampica. Tako blink krene s nekim sloganom ili filmom u glavi. Inspirirana sam organskim oblicima i svijetom oko sebe. Dizajnirati prostor je način stvaranja jedinstvenog senzornog okruženja koje djeluje neprimjetno i kohezivno. To je jedinstven mikro-svemir koji stvara utjecaj na svoje korisnike i može donijeti sreću, mir i inkluzivnost. Interijer često zamišljam kao nastavak urbanog tkiva koji povezuje okoliš s njegovom nutrinom, stvarajući vizualnu vezu između vanjskog i unutarnjeg prostora, uvažavanjem elemenata prirodnog okoliša.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

naslovna Intervju

BLAŽENKA KUČINAC: “Mi smo bili drugačiji od vas danas, bili smo skromni”

Ususret dodjeli Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo industrijskoj dizajnerici BLAŽENKI KUČINAC donosimo razgovor koji je s njom za nas napravila mlada produkt dizajnerica SANJA ROTTER, zamišljen kao dijalog dizajnerica dviju generacija, ispunjen ne samo pričama o nekima od najvažnijih trenutaka dizajnerske karijere Blaženke Kučinac, nego i osobnim refleksijama i intimnim pogledom na život i rad dizajnerica nekad i danas, fotografijama iz privatnog albuma i – poezijom! Nagrada će joj biti uručena krajem godine u Muzeju za umjetnost i obrt povodom Izložbe nagrađenih radova 19/20 i promocije novog Pregleda hrvatskog dizajna.

naslovnica teksta luketic Tekstovi

Raspjevani socijalizam: Dizajn, diskografija, politika i propaganda

“Vizualno, propaganda je savršeno polje za izučavanje tehnika, stilova i razvoja dizajna i tiska, u ovoj prilici, spoja glazbe i grafičkog dizajna. Iako je glazba na pločama revolucionarne i rodoljubne glazbe (domoljubna inačica u hrvatskom jeziku mijenja nažalost cijelu poziciju sa čovjeka na prostor), nazivana i „masovna“, ona je to željela biti samo po propagandnom dosegu, što je djelomično i uspjelo, jer mnoge se revolucionarne pjesme izvode i danas, u novom ili dodanom kontekstu prisjećanja, ali i novog otpora. U ostalome ona nije inkluzivna, nego ekskluzivna, jer se od prvih varijacija dizajna često držala onih klasičnih zadanosti i prikaza borbe u tehnikama reprodukcija slikarstva ili crteža. Ta nepomičnost i uzvišenost spomenika i crteža, praćena uvijek ozbiljnom tipografijom, smatrala se adekvatnom „uzvišenom cilju“, odnosno „poštovala“ je autoritete i zadane vrijednosti. ” – PIŠE: ŽELJKO LUKETIĆ

car je gol live naslovna Video

CAR JE GOL – Live u HDD-u!

Pogledajte snimku mini koncerta benda Car je gol, održanog 8. lipnja u HDD galeriji tijekom trajanja izložbe Stanislava Habjana “Neobjavljeno 1983. – 2023.” Car je gol su ovom prilikom bili Mary May (glas, violina), Sreten Mokrović (glas, gitara), Ante Perković (gitara), Jakša Perković (bas), Marko Meštrović (udaraljke), Ljubica Gurdulić (glas) i Stanislav Habjan (glas). Neke od njih poznajete iz drugih bendova i konteksta pa bismo ih pretenciozno mogli nazvati “supergrupom”, ali Car je gol je više prijateljska družina koja uživa svirati skupa na neočekivanim mjestima, u neočekivanim prilikama. Nastup u kojem izvode četiri pjesme zbog epidemioloških preporuka nije bio najavljen te je održan pred malom skupinom prijatelja i slučajnih prolaznika, ali smo ga unaprijed odlučili snimiti i podijeliti s vama. Uživajte!

NEP, Shoulder to shoulder, plakat, 1987. Tekstovi

Glava umjetnika kao radar: elektronički intimizam Nove Evrope 1982. – 1992.

“U svojim radovima Nova Evropa zagovarala je ideju postmoderne kao nove epohe, evocirala forme i ideologije historijskih avangardi (dada-konstruktivizam-suprematizam), miješajući ih s elementima suvremene pop kulture, medijske teorije, glazbe, filma, konceptualne umjetnosti, dizajna i oglašavanja. Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojala je afirmirati ideju umjetnika kao radnika i medijskog operatera, dekonstruirajući ideju o umjetničkom djelu kao jedinstvenom i neponovljivom u kopije, kopije kopija, kopije kopija kopija ‘vjernih originalu’. Tehnologije xeroxa, polaroida, presnimavanja i umnažanja magnetskih traka itd. vidjela je kao sredstvo ne samo demokratizacije, nego i emancipacije” – PIŠE: MARKO GOLUB

habjan razgovor [d]razgovor

Premijera [d]razgovora sa Stanislavom Habjanom na YouTubeu

U srijedu 10. lipnja u 20 sati na YouTube kanalu Hrvatskog dizajnerskog društva premijerno se prikazuje [d]razgovor s grafičkim dizajnerom, piscem i umjetnikom Stanislavom Habjanom. Unutar 60 minuta pričamo o svemu od njegovih početaka 1980-ih godina, kultnoj zbirci priča Nemoguća varijanta koja čeka novo prošireno izdanje, estetici i kulturi xeroxa, Greiner&Kropilak Mail Art Officeu, Danijelu Žeželju i Slipoj konfidenci, dinamičnom odnosu slike i teksta, grafičkog dizajna i pisanja, kao i o najrecentnijim projektima među kojima sada središnje mjesto zauzima bend Car je gol. Razgovor su vodili Marko Golub i Ora Mušćet, a snimio ga je i montirao Miran Krčadinac.

habjan naslovna za tekst Tekstovi

Mašta ili ništa! O „Neobjavljenom“ Stanislava Habjana

“Koncept izložbe ‘Neobjavljeno’ obuhvaća radove, većinom u formi plakata, koji daju neku vrstu alternativnog presjeka Habjanove karijere – nazvali je mi dizajnerskom, umjetničkom, spisateljskom ili općenito autorskom i suautorskom – odnosno Habjanovog karakterističnog plesa po rubu stvarnosti i fikcije, umjetnosti i života, imena i pseudonima, čovjeka i njegove sjene. Manji dio tih radova su doista neobjavljeni, odnosno nerealizirani radovi u onom smislu u kojem o njima govorimo kada govorimo o dizajnu. Daleko veći dio autorov je ponovni ili predviđeni posjet zbivanjima, pričama, mjestima, susretima, ljudima i situacijama koje su se odvile ili će se odviti unutar četrdeset godina između 1983. i 2023.” – PIŠE: MARKO GOLUB

naslovna ana buković Intervju

ALEKSANDRA ANA BUKOVIĆ: “Scenografiji me privukla želja za igrom i izgradnjom novih svjetova”

“Scenografija i kostimografija funkcioniraju kao dva svijeta za sebe unutar cjeline predstave koji se nadovezuju i nadopunjuju jedno drugo, tako da je izuzetno bitan njihov dijalog. U slučaju kada na predstavi radim oboje poveznica jest uglavnom određeni vizualni element kojeg provlačim i kroz scenu, ali i kroz kostim, što je vidljivo u navedenim baletima. Teško je odrediti što dolazi prvo, to uglavnom ovisi o trenutku i inspiraciji, ali mogu reći da je glavni okidač najčešće atmosfera predloška koja me ponese dalje u stvaranje. Poanta je da se na kraju svi elementi isprepletu i prožmu, uključujući dizajn svjetla i režiju te da se publici predstavi kvalitetna i cjelovita predstava.” – razgovarala: Ora Mušćet

Signalizacija na ulazu u Bol Dizajn na dan

Ljubav i Bol — 50 godina vizualnog identiteta Hotelskog poduzeća Zlatni rat autora Miloša Ćirića

“Zaštitni znak, već 1973. objavljen u sedmom tomu knjige Top symbols & trademarks of the world, predstavljat će osnovu vizualnog identiteta poduzeća. A činjenicu da je, i od turista i lokalnog stanovništva bio široko prihvaćen kao više od znaka poduzeća, simbol samog Bola, potvrđuju i brojni primjeri znakova koje su mještani crtali slobodnoručno, po utisku, bez konstrukcije, za različite lokalne potrebe. Kroz sljedećih skoro dva desetljeća, do kraja osamdesetih Ćirić je realizirao niz elemenata vizualnog identiteta i aplikacija zaštitnog znaka i surađivao na grafičkim elementima unutarnjeg uređenja hotelskih recepcija, ali velik broj ideja i prijedloga nikad nije bio realiziran” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

rc Intervju

REGULAR COMPANY: “Pristup dizajnu prilagođavamo kontekstu projekta”

“Najčešće radimo u kontekstu proizvodnje, gdje je cilj napraviti najbolji mogući proizvod s postojećim tehnologijama koje proizvođač ima na raspolaganju. Naravno da se događalo nebrojeno puta da su proizvođači nabavljali nove tehnologije i radili s nama na procesu optimizacije proizvodnje, pogotovo kad se neki proizvod pokaže uspješnim i počne proizvoditi u većim serijama. U fazi razvoja proizvoda najviše komuniciramo s majstorima i razvojnim timovima, s ciljem da se dođe do prototipa ili nulte serije koja je najbolji mogući kompromis između dizajna i proizvodnje.” – Razgovarala: Ora Mušćet

ural_music_night_posters Dizajn na dan

Poderani dizajn u podnožju Urala

“Osnovni logo naznačava neke od glavnih ideja identiteta Uralske glazbene noći koji je dizajnirala agencija Voskhod. Motiv trganja papira pojavljivat će se posvuda u praktički svim aplikacijama identiteta i sa sobom nosi nekoliko slojeva značenja. Kontura koju daje doista podsjeća na planine, odnosno podcrtava glavni ambijentalni okvir događanja. Podsjeća nas i na plakatna mjesta na kojima se oglašavaju koncerti, mjesta gdje se plakati lijepe jedni preko drugih, kidaju se i preljepljuju boreći se za pozornost. Konačno, Voskhodu je ova ideja omogućila da oblikuje visoko varijabilan logo koji titra između jedinstvenosti i mnogostrukosti, čvrstoće i fleksibilnosti, ozbiljnosti i lude zaigranosti – nešto što vizualno vibrira i rezonira na istoj frekvenciji s hrpetinom različitih muzičkih žanrova, čas je metal, čas disko, čas jazz, a sve to pod istim uralskim nebom” – PIŠE: MARKO GOLUB

PlanD_predavanje_John L Walters_final.mp4_snapshot_34.52.9462 Video

VIDEO: John L. Walters – Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste i vi trebali)

Na Plan D.konferenciji u veljači ugostili smo JOHN L. WALTERSA, urednika i suvlasnika EYE MAGAZINEA, jedne od najutjecajnijih revija za grafički dizajn u svijetu, a evo i snimke njegovog predavanja! Walters je u predavanju pokušao predstaviti vlastitu motivaciju za pisanje o grafičkom dizajnu, potom i načela kojima se vodi kao tekstopisac i urednik, ali i razloge zašto bi se i dizajneri trebali baviti pisanjem, čak i ako misle da to ne znaju (“ako si dizajner, uvijek imaš nešto za reći, a ako možeš govoriti, možeš i pisati”). Također, dotaknuo je i glavne izazove s kojima se susreće urednik jednog nezavisnog tiskanog časopisa (a od 2008. zajedno s art direktorom Simonom Estersonom i suvlasnik), govorio je i o uredničkom procesu, važnosti govorenja istine, te o tome zašto se prazne stranice nikada ne treba bojati.

nevidljivi arsovski Dizajn na dan

Slike bez slika – “bijeli” plakati Mihajla Arsovskog

“Bijeli plakati tako predstavljaju svojevrsnu “nultu točku” plakatnog opusa Arsovskog, koja mu radikalnim pomicanjem granica čitljivosti otvara prostor za osobno nesputano korištenje tipografije kao vizualnog znaka, s tek rijetkim vizualno-interpretativnim aspiracijama. I u mnogim drugim plakatima Arsovskog cilj nije brzo i efikasno prenošenje informacije (štoviše mnogim njegovim plakatima nedostaju neke konkretne informacije, jer računa da ih publika već zna ili ih lako može pronaći) nego uvlačenje publike, stvaranje atmosfere, okoliša, određenog horizonta očekivanja, međusobno prepoznavanje kulturnih kodova ali i dovođenje u pitanje svih takvih pretpostavki i očekivanja” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

naslovnica telopi Dizajn na dan

Televizijska grafika Radiotelevizije Zagreb 1970-ih – Sanja Iveković i Dalibor Martinis

“Vjerojatno zahvaljujući baš Matku Meštroviću, kao figuri jednako povezanoj i s ključnim umjetničkim (Nove tendencije) i dizajnerskim aktivnostima tog vremena (CIO), posao izrade telopa dobiva ovo dvoje tada vrlo mladih suvremenih umjetnika. Iako već tada ne bez iskustva u grafičkom dizajnu, stvarna prednost Martinisa i Iveković u tom trenutku je upravo njihova tadašnja umjetnička preokupacija medijima, ali i konkretni počeci rada u videoumjetnosti. Telopi, osim toga, s obzirom na svoj iinterventnii karakter i ulogu (označavanje prekida programa, tehničkih smetnji, najave emisija ili seta programskih sadržaja), predstavljaju idealan materijal za umjetnike koji se tada upravo i bave interveniranjem u medije, pitanjima stvarnosti i njene medijske reprodukcije, itd.” – PIŠE: MARKO GOLUB

Durutti naslovna Dizajn na dan

“The Return of the Durutti Column” – Ploča koja uništava druge ploče

“Materijal u koji je upakirana ploča The Return of the Durutti Column (Factory Records, 1980.) je brusni (šmirgl) papir – tvrd, oštar, abrazivan, neprijateljski prema svemu s čim je u kontaktu. To je bila i ideja, naime, napraviti ploču s omotnicom koja uništava druge omotnice ploča ako se stavi među njih, koja grebe, žulja, neugodna je i nepraktična. Bila bi to najpankerskija omotnica nekog muzičkog albuma ikad, kao što sam pročitao više puta čitajući o njoj, da se na samoj ploči ne nalazi najnepankerskija glazba ikad, izašla na legendarnoj nezavisnoj etiketi Factory Records – meditativni, ambijentalni gitaristički instrumentali mančesterskog usamljenika Vinija Reillyja” – PIŠE: MARKO GOLUB

naslovna koltes gamba Dizajn na dan

“Dan umorstava u priči o Hamletu” – Damir Gamulin

“Vjerojatno nema kazališne predstave za koju je dizajnirano toli­ko plakata koliko ih je dizajnirano za Shakespeareova Hamleta i najbolji plakati Hamleta vje­rojatno su već davno napravljeni i pro­vučeni kroz stotine autorskih jezika i interpretacija. Stoga Gamulin, kao i Koltès, također pretpostavlja isto — da publika već predobro poznaje kon­tekst i ima unaprijed određene ideje o tome što Hamletovu priču najbolje vi­zualno reprezentira. Njegovo rješenje zapravo je spretna kombinacija s jedne strane repliciranja Koltèsovih vlastitih autorskih metoda u dizajnu, a s dru­ge je svojevrsna dizajnom uprizorena detektivska procedura “traženja kriv­ca” (što u ovakvoj interpretaciji zvuči pomalo ironično, s obzirom na to da je Koltèsova drama zapravo Hamlet sve­den na slijed ubojstava)” – PIŠE: MARKO GOLUB

playboy Video

VIDEO: Davor Devčić i Igor Vranješ, art direktori hrvatskog Playboya [iz arhiva, 2016.]

Održana 2016. godine, izložba “X X X X Četiri časopisa koja se ne srame” obrađivala je časopise Paradoks, Twen, Start, Playboy u kontinuitetu njihovog izlaženja, te u odnosu na sadržaj i dizajn. Za potrebe ta izložbe napravljen je i ovaj video koji donosi razgovore s dvojicom dizanera i art direktora koji su oblikovali hrvatsko izdanje časopisa Playboy, DAVOROM DEVČIĆEM (1997. – 2002.) i IGOROM VRANJEŠOM (od 2002. do danas). U razgovoru s Goranom Martinom Štimcem, Devčić i Vranješ osvrću se na svoja dizajnerska i redakcijska iskustva iz protekle 23 godine, načine rada, ali i specifičnosti poput uvođenja hrvatskih tipografskih pisama u internacionalni magazin.

lerotic video arhiv Video

VIDEO: Videointervjui o Tomislavu Lerotiću [iz arhiva, 2013.]

Početkom 2013. godine u HDD galeriji priredili smo izložbu posvećenu aktivističkom, edukacijskom i dizajnerskom djelovanju TOMISLAVA LEROTIĆA, pod naslovom “Lerotic.de / Dizajnerski i aktivistički arhiv Tomislava Lerotića”. Bila je to jedna od prvih izložbi uz koje smo počeli stvarati novu videodokumentaciju, te su u sklopu priprema za istu snimljeni razgovori s fizikalnim kemičarom STANKOM URŠIĆEM, kemičarkom i ekološkom aktivisticom GORANKOM ADAM te Lerotićevim kolegama profesorima na Odsjeku za vizualne komunikacije Umjetničke akademije u Splitu IVICOM MITROVIĆEM i IGOROM ČALJKUŠIĆEM. Materijala ima ukupno oko 120 minuta, a u njemu je pokriveno sve od Lerotićevog edukacijskog rada, preko aktivizma, pa do općenitih, često zastrašujućih uvida u stanje našeg okoliša i njegovog zagađenja.

pula suran video arhiv Video

VIDEO: Tko vidi dizajn u Puli? [iz arhiva, 2012.]

Prije osam godina OLEG ŠURAN je za svoju prvu samostalnu izložbu u HDD galeriji snimio razgovore sa svojim prijateljima i obitelji, kolegama i sugrađanima kako bi sebi i nama pokušao prikazati tko, gdje i kako vidi dizajn u Puli. Serija devet videorazgovora izvorno je prikazivana na izložbi “Tko vidi dizajn u Puli?”, nekoliko godina kasnije na tematskoj izložbi “Arhiv dizajna” Dana D 2015, te je recentno, putem QR kodova, uključena i u knjigu Fragmenti dizajnerske povijesti. Ako ste sve to propustili, evo svih razgovora na okupu – o dizajnu u Puli govore ANTON ŠURAN, NIKOLA RACAN, IVAN ŠTOKOVIĆ; ANDI PEKICA, OLEG MOROVIĆ, BISERKA VRANIĆ, MAURICIO FERLIN, TEDDY LEE AKELIĆ i NOEL MIRKOVIĆ!

cieslewicz video arhiv Video

VIDEO: Sjajni tragovi Romana Cieślewicza [iz arhiva, 2012.]

Duboko iz arhiva vadimo jedan od prvih galerijskih videa koje smo producirali za potrebe naših izložbi. Ovaj video snimio je i montirao Goran Martin Štimac 2012. godine za izložbu ROMAN CIESLEWICZ: SJAJNI TRAGOVI 1961. – 1995. Unutar ovih pedesetak minuta o vezama slavnog poljsko-francuskog grafičkog dizajnera Romana Cieslewicza sa hrvatskom sredinom govore teoretičarka umjetnosti VERA HORVAT PINTARIĆ, urednik magazina Start MARKO GRČIĆ, zamjenik glavnog urednika MARIO BOŠNJAK, art direktor Starta FADIL VEJZOVIĆ, te grafički dizajneri ŽELJKO BORČIĆ i IVAN DOROGHY.

stanislav naslovna 2 Intervju

STANISLAV HABJAN: “Između priče i slike prostor je lova i dizajnerske igre”

“Trenutak kad nešto padne na pamet bude bilo kada i bilo gdje, a to što padne obično odmah i ponudi izraz u kojemu bi se najbolje utjelovilo, bilo najvidljivije. Nekad se sklop riječi najbolje izrazi objektom, predmetom, instalacijom, čak cijelom izložbom ili ambijentom, nekada se iz stilske figure izvuče priča ili pjesma, dugo sam godina volio upravo plakat kao formu, onda me slikovnica zanijela, pa grafičke mape, a danas mi je to pjesma, tekst za pjevanje uživo. Razmišljam u rimama već godinu dana…” – razgovarala: ORA MUŠĆET

deniz video naslovna Video

VIDEO: Deniz Ova – Istanbulski bijenale kao platforma empatije

Snimili smo dio predavanja održanih u sklopu Plan D.konferencije u Orisu – Kući arhitekture, a evo i prve od tih snimki! Naša gošća, DENIZ OVA, direktorica je Istanbulskog bijenala dizajna, a govorila nam je o bijenalu kao aktivnoj platformi koja od svojih začetaka promiče suradničke prakse i kritičko mišljenje, dovodeći ih sve više pod zajednički pojam empatije. U vrijeme u kojem se debatira budućnost cijeloga planeta, bijenale se ne nastoji suzdržati od uključivanja u raspravu, već se manifestira kao živi ekosustav plodnih refleksija. U ovom predavanju Deniz Ova objasnila je temeljna načela Istanbulskog bijenala dizajna, kao i njegove težnje u budućnosti.

foto: Dunja Lesar Intervju

SARA PAVLEKOVIĆ PREIS: “Dizajn promatram kroz prizmu glazbe”

“Proširivanje granica struke otvara analitičke alate koje smatram važnima za promišljanje čitavog spektra srodnih medija, a posljedično i jasniji pogled na vlastitu struku, njene trenutne granice, a na kraju i one vlastite. Istraživanje i udaljavanje može se činiti kao pokušaj neke vrste otpora, no iz mog iskustva, povezivanje znanja, interdisciplinarnost i pronalazak novih primjena dizajnerskih alata ključno je za budućnost struke, te njenu prilagodbu na nove zahtjeve i izazove društva.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Bife Titanik
foto: Lili Zaneta Praški kvadrijenale

STROJEVI KOJI DAJU “PING”: Ivan Marušić Klif i kazalište

“Od fascinacije filmskom trakom i zvukom te rubno pripadajuće perkusije i elektroničkih šumova, do današnje posvećenosti spajanju novog i starog nipošto samo u tehnološkom smislu, Ivan Marušić Klif prešao je put od zainteresiranog adolescenta do umjetnika ovjenčanog prestižnim nagradama i, što je još važnije, ozbiljnog statusa čak i u krugovima koji s njegovim nemaju veze. S komercijalne i egzistencijalne strane, Klif je danas “brend” koji kao takav funkcionira tamo gdje se brendovi plasiraju, prodaju i koriste. Tamo, međutim, cijene rezultat a ne proces, spektakularnost ih zasljepljuje a ne nadahnjuje, dok ih raskoš tretmana fascinira. ” – PIŠE: IGOR RUŽIĆ

cuculic za objavu video Video

VIDEO: Vanja Cuculić – Drama! Plakati za GDK Gavella

Pogledajte novi galerijski video produciran za potrebe izložbe VANJA CUCULIĆ: DRAMA! PLAKATI ZA GDK GAVELLA 2005 – 2019. koja ostaje otvorena u HDD galeriji do 17. ožujka! U dvadesetminutnom videu Vanja Cuculić govori o kreativnom procesu, pristupu dizajnu plakata i njegovoj tradiciji, specifičnostima grafičkog dizajna za kazalište, o tome kako gradi svoje vizualne metafore, o sitotisku i offsetu, uz osvrte na neke od najzanimljivijih plakata koje je oblikovao za Gavellu tijekom petnaest godina suradnje. Autori videa su Marko Golub i Ora Mušćet, a snimio ga je i montirao Miran Krčadinac.

John L. Walters
foto: Bruce Connew Intervju

JOHN L. WALTERS (Eye magazine): “Write about what is in front of you, and don’t let the reader go to sleep”

“Writers and editors (and magazine art directors) should not be the story. We bring our experience and knowledge to a subject, but a magazine is for its readers – whom we presume to want the best words and the most appropriate pictures for each feature or review. Magazine-making is not a form of self-expression. Having said that, there will always be parts of one’s personality that leak through, and that occurs in designing, too. ” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

walters foto Bruce Connew Intervju

JOHN L. WALTERS: “Pišite o onome što je pred vama i držite čitatelja budnim!”

Ususret PLAN D.KONFERENCIJI, koja će se održati u Orisu – Kući arhitekture od 27. do 29.2. donosimo razgovor s JOHNOM L. WALTERSOM, suvlasnikom i urednikom EYE MAGAZINEA. Na zadnji dan konferencije, u subotu 29.2. u 20 sati, Walters će u Orisu održati predavanje na temu “Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste to trebali raditi i vi)”, u kojem će govoriti o izazovima s kojima se susreće u izdavanju i uređivanju nezavisnog tiskanog časopisa, ali i o samom iskustvu pisanja o grafičkom dizajnu. Povodom njegovog gostovanja, s njim je o istim temama porazgovarao MARKO GOLUB.

Deniz Ova, director of the Istanbul Design Biennial I Intervju

Deniz Ova: “Design is immanent within everyday life”

“The future of design in my opinion lies in collaborative concepts and new ways of using materials. The field will hopefully be affected more and more from the current focus on ecology, while designs that are thinking and producing with sustainable, circular, and trans or multi-disciplinary methods will continue to be on everyone’s agenda. Technological products will feature more personalised options as our attention will still be on the digital world and mobile applications.” – interviewed by: ORA MUŠĆET

deniz ova Intervju

DENIZ OVA: “Dizajn je imanentan svakodnevnom životu”

Povodom PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati u Orisu – Kući arhitekture od 27. do 29.2. veljače razgovarali smo s našom gošćom i predavačicom DENIZ OVA, direktoricom Istanbulskog bijenala dizajna. Deniz Ova će svoje predavanje pod naslovom “Istanbulski bijenale dizajna kao platforma empatije” održati u petak, 28. veljače u 19 sati, a govorit će o dugogodišnjem iskustvu u organizaciji brojnih međunarodnih festivala i bijenala dizajna, kao i o tome u čemu vidi njihovu važnost. Deniz Ova jedna je od promicateljica dizajna kao ključnog instrumenta u rješavanju globalnih problema, ali i svakodnevnih izazova lokalnih zajednica. O njezinom razumijevanju dizajna prožetog empatijom te o budućnosti takvoga dizajna, razgovarala je ORA MUŠĆET

clare walters Intervju

CLARE WALTERS: “Slikovnice nam otvaraju vrata u poznate i nepoznate svjetove”

Jedna od gošći PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati od 27. do 29.2. u Orisu – Kući arhitekture, je spisateljica i novinarka CLARE WALTERS. Njeno predavanje pod naslovom “Pripovijedanje slikama” počinje u subotu 29. veljače u 19 sati. Clare, koja je i sama autorica više od 30 slikovnica, govorit će upravo o nerijetko podcijenjenom području dječje književnosti – slikovnicama bez riječi. Cilj predavanja je približiti publici vizualne tehnike prepričavanja priča za djecu, ali i za odrasle. O njenom iskustvu u stvaranju, proučavanju i prikupljanju slikovnica koje danas čine bogatu privatnu kolekciju, dostupnu svima online, s našom je gošćom razgovarala ORA MUŠĆET

detalj za naslovnicu cuculic Tekstovi

Fantastic Beasts, People and Things: On Vanja Cuculić’s posters for Gavella Drama Theatre

“Unmistakably belonging to our time, particularly with respect to the use of typography and the choice of typographic fonts, Cuculić’s style de¬veloped for Gavella is still basically eclectic. In a way, his theatre posters are also a reflection on what has been done in this specific genre through¬out its glorious history, including the golden age of the sixties and the seventies when the poster as a promo¬tional medium was still relevant and represented the pinnacle of creative expression.” – written by: MARKO GOLUB

detalj za naslovnicu cuculic Tekstovi

FANTASTIČNE ZVIJERI, LJUDI I STVARI: O plakatima Vanje Cuculića za GDK Gavella

“Iako nepogrešivo pripadaju našem vremenu, naročito po načinu upotrebe tipografije i odabiru tipografskih pisama, Cuculićev autorski stil razvijen za Gavellu u suštini je eklektičan. Njegovi kazališni plakati na neki su način i refleksija o onome što je u tom specifičnom žanru napravljeno kroz njegovu slavnu povijest, uključujući i zlatno doba plakata šezdesetih i sedamdesetih godina, dok je kao promotivno sredstvo još uvijek bio relevantan, a kao prostor za kreativno izražavanje na vrhuncu snaga.” – PIŠE: MARKO GOLUB

Vegeta 1 [d]razgovor

[d]razgovor: “Ali nekih stvari ima, što ne govore se svima”

U četvrtak 13. veljače u 19 sati u HDD galeriji održat će se predavanje i javni [d]razgovor povodom izložbe “VEGETA 60 – PAKETIĆ POVIJESTI: Dizajn i evolucija Vegete od 1959. do 2019.”. Uvodno predavanje o povijesti dizajna Vegete i kontekstu nastanka i razvoja ovog brenda održat će autorica izložbe DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ, kustosica Muzeja grada Koprivnice. Nakon predavanja slijedi i razgovor o prošlosti i budućnosti dizajna ambalaže u kojem osim nje sudjeluju i dizajner i prorektor Sveučilišnog centra Koprivnica Sveučilišta Sjever MARIO TOMIŠA, kreativni direktor i dizajner DAVOR BRUKETA te kao moderator voditelj HDD galerije Marko Golub.