Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

“The way you approach and deal with the specificities and issues of the form you are working on has become, in time, a characteristic of your aesthetics, or to put it simply, a part of your authorial language. When for years one does editorial design, ones starts to think like that too: what is seen at first sight, how to involve the reader into a story, where is the beginning, what is the most important information, hierarchy, is design presenting the content and similar. However, that is often the case of a game of “wrong form”, when for example you design a poster that looks like a tram ticket, likewise a newspaper page can be a poster, a book cover or a festival flyer” – INTERVIEWED BY: MARKO GOLUB

“Način na koji pristupaš zadatostima i problematici forme u kojoj radiš s vremenom postaje odlika tvoje estetike, ili jednostavnije rečeno, dio tvog autorskog jezika. Kada godinama radiš editorial dizajn tako počneš i razmišljati: što se vidi na prvi pogled, kako uvući čitatelja u priču, gdje je početak, koje su najvažnije informacije, hijerarhija, prezentira li dizajn sadržaji i slično. No, isto tako često je tu riječ i o igri „krive forme“, kao kad primjerice napraviš plakat koji izgleda kao tramvajska karta, tako i novinska stranica može biti plakat, naslovnica knjige ili letak za festival” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

I feel specialization rarely makes sense, and am more prone to an open and flexible structure of the design field. What makes a designer good is the way he or she responds to a certain task and the way he or she gives meaning to the solutions, viewing them in the widest possible context. It is the skills gained that create the specialization, and these can always be acquired through practice and training – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije – Interviewed by: Monika Džakić

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

The fashion scene in Croatia is still reduced to self-initiated projects that function in the form of a small business or boutique, which distributes its own products. There is no distribution of collections by multi brand stores, which is how the fashion system works on foreign markets, particularly when it comes to smaller brands. I’ve noticed that some brands decided to distribute their products online, which I consider a great way of getting their products to foreign markets” – INTERVIEWED BY: LEA VENE

“Modna scena u Hrvatskoj se još uvijek svodi na samoinicirane projekte koji funkcioniraju u formi manjeg obrta ili butika koji distribuira vlastite proizvode. Ovdje se osvrćem na nepostojanje distribucije kolekcija od strane multi brand dućana, što je logika modnog sistema na vanjskom tržištu, osobito za manje brendove. Primijetio sam neke brendove koji su se odlučili za online distribuciju, što smatram dobrim pokušajem u plasmanu proizvoda na vanjsko tržište” – RAZGOVARALA: LEA VENE

“Teza ove izložbe je da je na temeljima postavljenima kasnih 90-ih i 2000-ih godina tekućih desetih stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su dakako učili od poratnih prvoboraca i graditelja civilnog društva u Hrvatskoj, ali su s vremenom razvili svoju (po)etiku i ideje, obilježene stremljenjem prema što je većoj mogućoj odvojenosti od standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture” – PIŠU: BOJAN KRIŠTOFIĆ & SVEN SORIĆ

U četvrtak 4. listopada 2018. u 19 sati održat će se [d]razgovor s BOJANOM KRIŠTOFIĆEM i SVENOM SORIĆEM, autorima izložbe TKO RADI SCENU – DIZAJN ZA NEZAVISNU GLAZBU 2011 – 2018. Razgovor i ovog puta moderira Marko Golub. Još jedna novost – nakon samog razgovora, posjetitelji mogu ostati sudjelovati i u nagradnom kvizu na temu “Dizajn i glazba”. Set teških pitanja sastavio je spomenuti trojac, a nagrade prigodno uključuju nosače zvuka i plakate. Izložba inače ostaje otvorena do petka 5. listopada.

“As Valéry said, steps cannot be taken without obstacles, which is why form is so important: the form must take from the obstacle as much as it needs to keep on moving, but no more than what it needs to keep on moving. This is, perhaps, why the language has developed in small steps, but digitalization emerged all at once, which is why I do not necessarily see a connection between the two — it does not matter whether I cut out letters with scissors or a computer mouse” — Interviewed by: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Specific actions should be viewed within their specific contexts, and we can see in the field that some practices resist rules more easily than others. Is the designer dealing with aerodynamics or systematizing a huge amount of data? Is the designer trying to communicate a message to a mass audience or a micro-scene, is he/she trying to provoke a reaction, interaction, contemplation? Designers are trying to find solutions, and in the process of work, they should constantly ask questions and provide answers” – Interviewed by: MONIKA DŽAKIĆ

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Pogledajte snimku razgovora održanog 4. svibnja povodom izložbe REŠETKE NISU PREPREKE. Središnja tema razgovora istoimeni je projekt koji su prije tri godine pokrenuli Udruga RODA i STUDIJ DIZAJNA Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a rezultirao je prototipovima proizvoda
prikazanima na izložbi. Tema razgovora je participativna metodologija na kojoj su bile bazirane radionice sa studentima Studija dizajna i zatvorenicima i zatvorenicama, te procesi i iskustva s radionica. U razgovoru su sudjelovali neki od mentora radionice: SANJA BENCETIĆ, IVANA FABRIO, ANDREA HERCOG i IZVORKA JURIĆ te Maša Milovac kao moderatorica.

“Nakon uspješnih prvih pohoda na riječku industriju i kontinuiranu suradnju s 3. Majem, Istravinoexportom i INA Rafinerijom nafte Rijeka, krajem 60-ih Ozehini se interesi usmjeravaju ka proširenju djelovanja na sektor turizma čemu je pogodovala promjena ekonomske politike u zemlji praćena rastom osobne potrošnje, a osobito pojava plaćenog odmora u europskom okruženju” – PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s članovima tima koji stoje iza proizvoda Baggizmo, održanog 19. lipnja 2018. u HDD galeriji, povodom izložbe BAGGIZMO 2015- / MAKING OF. Osim moderatora MARKA GOLUBA i KORALJKE VLAJO u razgovoru su sudjelovali IZVORKA i LADISLAV JURIĆ te KRISTINA VOLF. Tema razgovora je njihov put od prvih ideja do internacionalno distribuiranog proizvoda, te općeniti izazovi i mogućnosti koji danas stoje pred dizajnerima i startupovima orijentiranima na dizajn, načini vođenja takvih projekata, utjecaj novih tehnologija i digitalnih platformi za grupno financiranje na sam proces dizajniranja itd.

Povodom nedavno održane izložbe “Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95” donosimo pet kratkih priča koje ilustriraju rad agencije Ozeha, kao i specifičnu sinergiju Ozehinog Kreativnog odjela i agencijskih propagandista od sredine pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjeri iz prakse koje ovog puta izdvajamo su rad na brendu “Dona” te suradnju s tvrtkama Borovo, Istravinoexport te naftnim rafinerijama u Rijeci i Sisku. PIŠE: ALIRA HRABAR OREMOVIĆ

“Vrijeme u kojem živimo, koje se najčešće naziva vremenom ‘nove normalnosti’, ‘postnormalnosti’ ili ‘hipernormalizacije’, vrijeme u kojem nestaje svijet koji smo poznavali, a budućnost je nesigurna, vrijeme obilježeno novim neizvjesnostima za pojedince, društvo i planet, rapidnim promjenama, preslagivanjima moći, kaosom i potresima na svim razinama, vrijeme je koje ponovo donosi naraciju o iznimnoj prilici za dizajnersku praksu” – PIŠE: IVICA MITROVIĆ

“Ozeha je bila košnica svih tada prisutnih marketinških aktivnosti, najnovijih ideja i informacija, bila je inkubator za one koji su stjecali iskustva, bila je i škola i poligon za one koji su u njoj radili jer su u praksi timskog rada dolazili do kvalitetnijih rezultata. Bila je učilište za klijente koji su s njom surađivali jer su usvajali nove trendove marketinga u praksi i bili kvalitetno predstavljeni. Bila je mjesto gdje je bilo dovoljno prostora i za vanjske suradnike da zajednički dijele i grade te vrijednosti. Efekti su bili vidljivi u medijima, javnosti, društvu i u gospodarstvu” – PIŠE: IGOR LAH

U utorak 19. lipnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor povodom izložbe BAGGIZMO 2015- / MAKING OF. U razgovoru će sudjelovati članovi Baggizmovog tima IZVORKA JURIĆ, LADISLAV JURIĆ i KRISTINA VOLF te moderatori KORALJKA VLAJO i MARKO GOLUB. Iako nam je glavna tema razvoj Baggizmovih projekata i njihov put od prvih ideja do internacionalno distribuiranog proizvoda, ovog puta širimo priču općenito na izazove i mogućnosti koje danas stoje pred dizajnerima i startupovima orijentiranima na dizajn, načine vođenja takvih projekata, utjecaj novih tehnologija i digitalnih platformi za grupno financiranje na sam proces dizajniranja itd.

“Glamurozna aura koju oko dizajna stvaraju revijalne izložbe, festivali i mediji ponekad nam zaklanja vrlo kompleksne priče iza pojedinih proizvoda, a time i njihovu stvarnu vrijednost koja se može početi iščitavati tek kada rasvijetlimo čitavu mrežu okolnosti, aktera, metoda, procesa, procedura i postupaka koja leži u pozadini. To je jednako važno za publiku i korisnike, kojima daje malo jasniju ideju o čemu stvarno govorimo kada govorimo o dizajnu, kao i za same dizajnere, kojima je dragocjeno svako novo saznanje o tome kako su njihovi kolege, na konkretnim projektima, prevladali prepreke s kojima se i oni sami susreću ili se tek trebaju susresti” – PIŠU: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

U utorak 29. svibnja u 20 sati u HDD galeriji održat će se javni [d]razgovor s vizualnom umjetnicom i grafičkom dizajnericom SANJOM IVEKOVIĆ. Razgovor se održava povodom njene izložbe DVOSTRUKI ŽIVOT – DIZAJN, UMJETNOST, AKTIVIZAM koja u izložbenom prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva ostaje otvorena još do 1. lipnja, a s našom gošćom razgovarat ćemo o njenim iskustvima kao grafičke dizajnerice od ranih 70-ih do kraja 90-ih godina, odnosu njenog umjetničkog i dizajnerskog rada te pogledima na dizajnersku praksu nekad i danas.

“Važna ideološka pretpostavka nove umjetničke prakse bila je demokratizacija umjetnosti. Institucionalna kritika, kritika tzv. ‘autonomije’ galerijsko-muzejskog konteksta, kritika tržišne logike proizvodnje umjetničkog djela, sve su to radikalna politička pitanja koja su se postavljala. Moglo bi se reći da je politizacija umjetnosti bila važna karakteristika naše prakse, pa je bilo logično da se i jezik umjetničkog izražavanja mora nužno promijeniti. Zato smo koristili medije plakata, publikacija, videa, jer su oni pružali velike mogućnosti za široku distribuciju umjetničkog rada i izvan sustava umjetnosti, dakle, potencijalno su bili demokratični, rad se mogao umnožavati, nije imao auru originalnog umjetničkog djela na kojem se bazirala visoka modernistička umjetnost” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

“When discussing the graphic design of Sanja Iveković, it is precisely the themes and choice of media that make it clearly distinct from her artwork. The context is different, i.e. the fact that they are commissioned professional assignments. However, the methods and approaches are often the same or very similar — although she approaches her work as a designer with the utmost professionalism, seriousness and distance, it also clearly expresses the self-aware attitude, a reflexive approach to the medium and the theme she interprets. Both in her art and her design, her works are focused on the medium, and characterized by a high degree of “anonymity”, not merely as the absence of a signature, but also as the absence of a visible and recognizable ‘hand’ and ‘handwriting'” – WRITTEN BY: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Pogledajte snimku predavanja dizajnerice i tipografkinje INDRE KUPFERSCHMID, održanog 20. travnja ove godine u izložbenom prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva. Predavanje naslovljeno “Sve za svaku, svaka za sve” održano je kao svojevrsna najava međunarodne tipografske konferencije Fontstand, a tema mu je bila online platforma Aphabettes, međunarodna online zajednica koja primarno okuplja dizajnerice i tipografkinje te predstavlja njihov rad, razmišljanja i istraživanja. Predavanje je organizirano u suradnji s dragim kolegama Peterom Bilakom i Nikolom Djurekom, osnivačima Fontstand konferencije koja je prvi put održana u travnju 2018. u Orisu u Zagrebu.

U petak 4. svibnja 2018. u 19 sati održat će se [d]razgovor povodom izložbe REŠETKE NISU PREPREKE. Središnja tema razgovora je istoimeni projekt koji su prije tri godine pokrenuli Udruga RODA i STUDIJ DIZAJNA Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a rezultirao je prototipovima proizvoda
prikazanima na izložbi. Kako se projekt bavio problemima roditelja-zatvorenika i njihove djece, razgovarat ćemo malo više o toj problematici, o participativnoj metodologiji na kojoj su bile bazirane radionice sa studentima Studija dizajna i zatvorenicima i zatvorenicama, te o procesima i iskustvima s radionica. U razgovoru sudjeluju neki od njihovih mentora: SANJA BENCETIĆ, IVANA FABRIO, ANDREA HERCOG i IZVORKA JURIĆ te Maša Milovac kao moderatorica.

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s BORISOM GREINEROM, održanog 9. travnja 2018. u HDD galeriji povodom njegove izložbe SAD UP SAD DOWN. Razgovor je moderirao Marko Golub a razgovarali su o Greinerovom autorskom pristupu i načinu razmišljanja, o vezi dizajna, pisanja, filma i likovne umjetnosti, o tome što ga je davnih osamdesetih godina uvelo u svijet grafičkog dizajna te o svemu što u tom, ali i drugim kreativnim područjima, radi danas.

Ususret konferenciji FONTSTAND, u petak 20. travnja 2018 u 18 sati u HDD-u će se održati predavanje INDRE KUPFERSCHMID, tipografkinje, edukatorice i jedne od osnivačica ALPHABETTES — online platforme za prezentaciju, razmjenu i kolaboraciju namijenjene tipografkinjama i dizajnericama. U sklopu svog predavanja, naslovljenog “Sve za svaku, svaka za sve”, Indra Kupferschmid će se osvrnuti upravo na taj projekt te će nam predstaviti iskustva njegova pokretanja i vođenja zajedno s Amy Papelias i Nicole Dotin. Predavanje je organizirano u suradnji s dragim kolegama Peterom Bilakom i Nikolom Djurekom, osnivačima Fontstand konferencije koja se po prvi puta održava 21. travnja u Orisu u Zagrebu.

“Jedan od proizvoda nastalih na radionici u Požegi, ‘Muvice’, temeljen je na priči zatvorenice o cipelicama njene kćeri koja se rodila i prve godine svog života provela u kaznionici u Požegi, na odjelu za majke s bebama. Djeca koja se rode na izdržavanju kazne zatvora mogu ostati sa svojim majkama u zatvoru do navršene treće godine života, ali iz zatvora mogu izaći samo do liječnika. Čak i kad majka ostvari pogodnost izlaska za vikend ili u grad, dijete ne smije izaći vani s njom – ako izađe, ne smije se više vratiti u zatvor. Ova djevojčica nije nikad mogla imati cipele po mjeri, već uvijek prevelike ili premalene, kupljene preko otiska stopala koje su joj uzimali” – PIŠE: ANDREA HERCOG

U ponedjeljak 9. travnja 2018. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s BORISOM GREINEROM povodom njegove izložbe SAD UP SAD DOWN. S Greinerom ćemo razgovarati o njegovom autorskom pristupu i načinu razmišljanja, o vezi dizajna, pisanja, filma i likovne umjetnosti, o tome što ga je davnih osamdesetih godina uvelo u svijet grafičkog dizajna te o svemu što u tom, ali i drugim kreativnim područjima, radi danas. Razgovor je ujedno i zadnja prilika da pogledate samu izložbu, a vodit će ga Marko Golub.

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s članovima Kreativnog kolektiva KOMBINAT, održanog 16. ožujka 2018. u HDD galeriji. MARKO GOLUB razgovarao je s LEOM JURIN, LEOM KIRINČIĆEM i MARINOM NIŽIĆEM povodom izložbe KRATKA POVIJEST STRANPUTICA. Tema razgovora bilo je djelovanje kolektiva te kreativni proces koji stoji iza njihovih različitih projekata u rasponu od dizajna vizualnih identiteta, preko gerilskih kampanja do multimedijskih događanja.

“Greinerov cilj je ovdje, kao i u pisanju, osvajati tuđa područja, tuđe teritorije, i ugrađivati vlastiti imaginarij slika i tekstova u njihov horizont imaginacije. Same slike većinom su prisvojene iz starih časopisa 60-ih i 70-godina, praktički iz vremena autorovog djetinjstva. Izvađene su iz izvornog konteksta i stavljene u novi, gdje čine integralnu cjelinu sa specifično oblikovanim naslovima pažljivo odabrane tipografije, sada kao plakati koji pozivaju na putovanje nekim nepoznatim ili neposjećenim predjelima, ili kao novine koje izvještavaju o posjetu takvim mjestima. Oni nikoga ni na što ne nagovaraju, ne usmjeravaju, ništa određeno ne zagovaraju, kao što bi to činio neki aktualan, naručeni plakat” – PIŠE: MARKO GOLUB

Pogledajte snimku [d]RAZGOVORA s grafičkom dizajnericom LANOM GRAHEK, održanog 22. veljače 2018. u HDD galeriji. S Lanom su razgovarali MARKO GOLUB i SVEN SORIĆ, a pričalo se o njenoj tada aktualnoj izložbi u HDD-u, pet godina profesionalnog dizajnerskog rada, intenzivnoj suradnji s Kulturom promjene SC-a, dizajnu na klupskoj i glazbenoj sceni, oblikovanju knjiga, eksperimentalnom izdavaštvu i odnosu digitalnih i tiskanih medija.

U petak 16. ožujka 2018. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s članovima Kreativnog kolektiva KOMBINAT, povodom njihove aktualne izložbe KRATKA POVIJEST STRANPUTICA. Razgovor je ujedno i posljednja prilika da pogledate samu izložbu, čije smo trajanje produljili do tog datuma, ali i da upoznate uživo ljude koji stoje iza tog imena i iza brojnih projekata koje je Kombinat realizirao u protekle četiri godine. Razgovor moderira Marko Golub.

“Suština izmiče sintaksi i linearnosti teksta. Taman misliš da si je uhvatio, zarobio između velikog slova i točke, vratiš se da vidiš je li ostao kakav zalom, tipfeler i… Lane tamo više nema. Iza naglašene i rijetko viđene sistematičnosti, urednosti, organiziranosti, radne etike, racionalnosti… krije se bogat i razvijen, intuitivni sliv. Vođen vlastitom emotivnom geografijom. Ova autorica oblikuje prirodno i organski, cijelim svojim bićem. Pretplatnike tradicionalnog dualizma emocija–racio to bi moglo zbuniti” – PIŠE: DAMIR BRALIĆ

„Volimo raditi s umjetnicima jer upravo kroz takve projekte gdje se isprepliću lijepe i primijenjene umjetnosti dobivamo najveću mogućnost istraživanja medija i slobodu eksperimentiranja. Takve suradnje uvijek intrigiraju jer se interakcijom dizajnera i klijenta/umjetnika stvara jedna posebna sinergija ideja i nepredvidiv impuls i smjer kreativne energije. Kada dizajn radi u službi umjetnosti i kulture, i kada se u poziciji klijenta nalazi umjetnik koji je svjestan snage dizajna u komunikaciji, učinkovitosti dizajna u kreiranju poruke prema javnosti i ako se još ne boji širiti granice komunikacija, dolazimo u beskrajni prostor kreacije u kojemu je moguće stvarati poruke gotovo bez ikakvih okvira“ – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

U četvrtak 22. veljače u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s grafičkom dizajnericom LANOM GRAHEK. Razgovor je ujedno i posljednja prilika da pogledate izložbu ove autorice koja se zatvara iste večeri. S Lanom Grahek razgovarat ćemo o prvih pet godina njenog profesionalnog dizajnerskog rada, intenzivnoj suradnji s Kulturom promjene SC-a, dizajnu na klupskoj i glazbenoj sceni, eksperimentalnom izdavaštvu i odnosu digitalnih i tiskanih medija. Razgovor će moderirati Marko Golub i Sven Sorić.

Pogledajte snimku [d]razgovora s BORISOM LJUBIČIĆEM održanog 2. veljače 2018. u HDD galeriji povodom njegove izložbe JEDNINA MNOŽINE: SIMBOL, ZNAK, LOGO, BREND. U razgovoru s jednim od najvažnijih hrvatskih dizajnera starije generacije, autorom čije je dizajnersko djelovanje prepoznato i internacionalno te čiji su radovi ostavili bitan trag, ne samo na dizajnerskoj sceni, tijekom više od četiri desetljeća, osvrnuli smo se na važnost i mjesto znaka i logoa u kontekstu dizajna općenito, ali i na Ljubičićev pristup dizajnu, način razmišljanja, njegove najvažnije vrijednosti i načela.

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

U petak 2. veljače 2018. u 19 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor s BORISOM LJUBIČIĆEM, jednim od najvažnijih hrvatskih dizajnera starije generacije, autorom čije je dizajnersko djelovanje prepoznato i internacionalno, te čiji su radovi ostavili bitan trag, ne samo na dizajnerskoj sceni, tijekom više od četiri desetljeća. Neposredan povod je njegova izložba JEDNINA MNOŽINE – SIMBOL, ZNAK, LOGO, BREND koja u našem izložbenom prostoru ostaje otvorena do 6. veljače.

“Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani. Za razliku od dizajna plakata ili knjige, takav vizualni iskaz je, uvjetno rečeno, impersonalan, a njegova daljnja diseminacija najčešće nije u rukama njihovog autora nego se neizmijenjen (jednina…) pojavljuje na potencijalno beskonačnom broju aplikacija, uvijek u dinamičnoj korelaciji s kontekstom u kojem se manifestira (…množine).” PIŠE: MARKO GOLUB

Pogledajte snimku [d]razgovora s članovima dizajnerskog studija GRUPA, FILIPOM DESPOTOM, IVANOM PAVIĆ i TIHANOM TARABOM te specijalnim gostom MARKOM PAVLOVIĆEM. Javni razgovor održan je 21. prosinca 2017. povodom izložbe GRUPA – ANATOMIJA DIZAJNA: BALUNA, pa smo se tom prilikom još detaljnije upoznali s procesom iza njihovog najnovijeg proizvora “Baluna”, ali također smo unutar šezdesetak minuta ispričali priču o Grupi, ali i Marku Pavloviću od njihovih autorskih početaka do danas. Moderator razgovora bio je kustos izložbe Marko Golub, a snimatelj i montažer je Miran Krčadinac.

Pogledajte snimku [d]razgovora s DAMIROM GAMULINOM GAMBOM održanog 8. prosinca 2017. povodom izložbe DIZAJNOM, IZVAN DIZAJNA i promocije knjige DIZAJNERSKE TAKTIKE DAMIRA GAMULINA. U razgovoru smo dotaknuli bitne teme Gamulinovog dizajnerskog djelovanja koje je obuhvatila i sama izložba, osvrnuli smo se na početke njegovog djelovanja i na njegovu motivaciju za bavljenje dizajnom vizualnih komunikacija, kao i na različite strategije koje koristi kako u dizajnu, tako i u sinergijskoj suradnji s drugim kreativcima poput arhitekata, umjetnika itd. Razgovor je moderirao kustos izložbe i suator njene koncepcije MARKO GOLUB, a snimatelj i montažer je Miran Krčadinac.

Dragi članovi, prijatelji, ljubitelji dizajna i vizualne kulture, od 19. do 29. prosinca Hrvatsko dizajnersko društvo organizira akcijsku prodaju svojih recentnih izdanja po sniženim cijenama. Ako se želite nagraditi za uspješnu godinu, ili želite iznenaditi nekog bližnjeg vrijednim poklonom, pogledajte što nudimo – od reprezentativnih kataloga bijenalnih izložbi i drugih događanja, preko stručnih knjiga do monografskih izdanja o pojedinim autorima.

U četvrtak 21. prosinca 2017. u 19 sati u HDD galeriji održat će se posljednji ovogodišnji [d]RAZGOVOR, a gosti su FILIP DESPOT, IVANA PAVIĆ i TIHANA TARABA iz dizajnerskog studija GRUPA, ali i još jedan autor koji je sudjelovao u radu na njihovom novom proizvodu BALUNA – dizajner MARKO PAVLOVIĆ. Javni razgovor organiziran je povodom prošlog tjedna otvorene izložbe GRUPA – ANATOMIJA DIZAJNA: BALUNA, pa je razgovor izuzetno vrijedna prilika ne samo da se upoznate s Grupom i Markom Pavlovićem te njihovim pričama i načinom razmišljanja, nego i dobijete još detaljniji uvid u ono što i sama izložba predstavlja – dug put i proces koji stoji iza jednog novog dizajnerskog proizvoda. Moderator razgovora je Marko Golub.

“Ionako nepredvidljiv i neizbježno dugačak proces dizajna i razvoja proizvoda postaje još kompliciraniji i dulji kada je dizajner ujedno i poduzetnik, što mnoge mlade hrvatske dizajnere stavlja u situaciju da se ne stižu posvetiti novim projektima jer za sobom i dalje vuku repove starih. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto se Grupa, barem u samoiniciranim projektima pod vlastitom etiketom, fokusirala isključivo na dizajn lampi. Koncentrirajući se na jednu temu, u mogućnosti su učiti iz prijašnjih iskustava, korigirati vlastite metode u hodu te se paralelno oslanjati na prokušane strategije i s takvim uporištem iskoračivati prema novim idejama” – PIŠE: MARKO GOLUB

U petak 8. prosinca 2017. u 19 sati u HDD galeriji održat će se promocija knjige “DIZAJNOM, IZVAN DIZAJNA – DIZAJNERSKE TAKTIKE DAMIRA GAMULINA” autora MARKA GOLUBA, a tom će prilikom biti održan i [d]razgovor autora knjige i kustosa izložbe s Damirom Gamulinom. Petak je ujedno i zadnji dan trajanja izložbe Gamulinovih radova u HDD galeriji, nakon čega je selimo u Multimedijalni kulturni centar u Splitu.

Pogledajte snimku [d]razgovora “Dokumente, molim! Videoigre i stvarni svijet” održanog 30.10.2017. u Hrvatskom dizajnerskom društvu povodom izložbe “Politika emocija – Dizajn indie videoigara”. U razgovoru su sudjelovali kustos izložbe SRĐAN LATERZA, direktor hrvatskog indie game studija Exordium Games ANDREJ KOVAČEVIĆ i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB. U razgovoru smo se osvrnuli na teme koje je dotaknula i sama izložba, poput pitanja kako igre mijenjaju način na koji percipiramo fizički svijet, stvaraju moćne ekonomske sustave, omogućavaju platformu za paralelni virtualni život te kakav je njihov utjecaj na društvo i kulturu današnjice.

U ponedjeljak 30. listopada 2017. s početkom u 19 sati održat će se [d]razgovor “Dokumente, molim! Videoigre i stvarni svijet” povodom izložbe “Politika emocija – Dizajn indie videoigara”. U razgovoru sudjeluju kustos izložbe SRĐAN LATERZA, direktor hrvatskog indie game studija Exordium Games ANDREJ KOVAČEVIĆ i voditelj HDD galerije MARKO GOLUB kao moderator.

“Jasna, dobra argumentacija tvog pristupa ili koncepta uvjerit će i najtvrdoglavije da si u pravu i da te trebaju poslušati. Kada danas razmišljam o svim svojim sukobima s poslodavcima, a bilo ih je podosta, postupio bih na isti način. Kada se sve zbroji, isplatilo se. Konačno, čak je i kompjutor pametan samo toliko koliko pameti u njega ugradiš. Ne dozvoli da te itko ponižava. Pred kraj moje karijere jedan član uprave kompanije pred radnicima me nazvao govnarom (shithead) i starim prdonjom (old fart). Zaprijetio sam tužbom za mobing. Kompanija mi je ponudila 100 tisuća dolara da ih ne tužim. Pristao sam!” – Razgovarali: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

“Uvijek postoji dio javnosti koji površno percipira dizajn, isto kao film, glazbu ili umjetnost općenito, ali realno to ne vidim kao problem. To će tako uvijek biti i ta činjenica će i dalje ostajati kao izvor motivacije za razvoj i djelovanje svih tih kreativnih disciplina. Većina ljudi ne može precizirati što je to čime se dizajner bavi. Često se radi ili o mnogo različitih paralelnih aktivnosti unutar istog projekta ili o mnogo različitih projekata i područja na kojima dizajner djeluje. Prema mom dosadašnjem iskustvu, za razumijevanje, najvažnija je komunikacija i dijalog, a ne koje se boje ili koja tipografija koristi” RAZGOVARALA: MONIKA DŽAKIĆ

U srijedu, 11. listopada u 19 sati održat će se promocija monografije DAVOR GRUNWALD – INDUSTRIJSKI DIZAJN autora Marka Goluba i Koraljke Vlajo. Knjiga predstavlja pregled dizajnerskog djelovanja Davora Grünwalda od kasnih šezdesetih do sredine sedamdesetih u Hrvatskoj te od 1976. do danas u Kanadi i uključuje sve najvažnije projekte ovog autora u više od 40 godina njegove karijere, kao i osvrt na kontekst u kojem je djelovao. O knjizi će govoriti predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva MAŠA MILOVAC, industrijski dizajner NIKOLA RADELJKOVIĆ, autori MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO, dizajnerica knjige BARBARA BLASIN te sam DAVOR GRÜNWALD.

“Kreativci donose budućnost, oni jesu budućnost i ne smiju to nikada zaboraviti. Trebali bi ostati vjerni sebi. Teško je preživjeti kada vam se uruši ekonomski model, ali samo se kreativci mogu preporoditi. Svijet se već mnogo puta srušio i za mnogo ljudi, ali se preporodio. Krize su i prilike” – RAZGOVARALE: PETRA MILIČKI & KARLA PALISKA

“Osim što je to tehnički problem, tiranija radne etike je i kulturni problem: moramo biti produktivni jer su i svi drugi, a ako ne budemo, propast ćemo. No ako pogledamo, na primjer, kontekst umjetnosti i dizajna, brzo ćemo shvatiti da je rad 24 sata na dan i sedam dana u tjednu rijetko kad dobra situacija” – RAZGOVARALA: PETRA MILIČKI

“Gotovo sav industrijski dizajn koji sam kasnije radio bio je vezan uz elektroniku, a činjenica da sam imao znanja i predispozicije svakako mi je pomogla i kao dizajneru. Primjerice, znao sam kako razgovarati s inženjerima i zato tu nikad nisam imao problema. I u zagrebačkom i kasnije u torontskom periodu, uvijek je sve počinjalo s elektronikom i elektroničkim uređajima. Prvi s kojima sam počeo raditi upravo je TRS (Tvornica računskih strojeva) koji je proizvodio kalkulatore, iako nisam ušao u tu suradnju s nekom posebnom idejom da se želim posvetiti tom području” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

U četvrtak 21. rujna u 17 sati iskoristite priliku upoznati industrijskog dizajnera Davora Grünwalda, koji će osobno provesti posjetitelje kroz svoju retrospektivu “Retrorama industrijskog dizajna 1968. – 2008.” koja do početka listopada traje u HDD galeriji. Davor Grünwald osvrnut će se na svoju dizajnersku karijeru u Hrvatskoj i Kanadi, detaljnije nas upoznati s eksponatima na samoj izložbi, s naglaskom na elektroničkim kalkulatorima Tvornice računskih strojeva, ali i ispričati neke priče i anegdote koje nisu obuhvaćene izložbom. Vidimo se!

U sklopu izložbe “DAVOR GRÜNWALD: RETRORAMA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA 1968. – 2008.”, koja traje u HDD galeriji do 3. listopada, producirali smo i kraći video-dokumentarac koji se bavi upravo onim predmetima koje smo pokazali na samoj izložbi: mehaničkim i elektroničkim kalkulatorima Tvornice računskih strojeva, maketom brzog printera Dephax i modularnim skulpturalnim objektom “Sculptra”. Sam dizajner, Davor Grünwald, govori o svim tim predmetima, uvjetima u kojima su nastali, kao i specifičnim dizajnerskim odlukama koji stoje iza njih. Snimatelj i montažer je Miran Krčadinac, a autor dokumentarca je Marko Golub.

„Mnogi od tih honorarnih angažmana ili čak stalnih zaposlenja u Hrvatskoj, a i kasnije u Kanadi, završavali su u istom tonalitetu Grünwaldove odlučnosti da s uvjerenjem započeti posao s jednakim takvim uvjerenjem i napusti u trenutku kada bi, po njegovoj ocjeni, situacija postala štetnom po njegov profesionalni integritet ili status. S druge strane, gledajući sav raspon dizajnerskih ostvarenja ovog autora od kasnih šezdesetih do umirovljenja 2008. pa i dalje, ona krajnje dosljedno, gotovo manifestno ukazuju kako mu nijedan dizajnerski zadatak nije manje vrijedan i važan te kako nema konteksta koji bi bio toliko specijalistički ekskluzivan da ne zaslužuje integralan, promišljen dizajnerski tretman“ – PIŠU: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

“Oaza želi prije svega vidjeti na koje druge načine dizajneri danas uopće mogu djelovati, odnosno kako u uvjetima gotovo potpuno zamrle industrijske, ali i obrtničke proizvodnje stvoriti novu samoodrživu mrežu suradnji i odnosa baziranu na povjerenju, uzajamnosti, nesebičnoj razmjeni znanja i potencijalnoj dobrobiti za sve involvirane aktere. U tom smislu, njihova je pozicija prije svega spekulativna jer samu ideju dizajnerske produkcije te društvenih i ekonomskih okolnosti u kojima se ona odvija, pokušava sagledati i rekonstituirati na nov način” – PIŠE: MARKO GOLUB