Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

Radeći ilustracije za Danteovo Čistilište, smislio sam mali upitnik kao bih vidio gdje stojim po pitanju vlastite spremnosti da lažem: Dvanaest koraka na Putu u pakao. Osobno sam ih napravio priličan broj.

Hrvatsko izdanje klasika Toma Wolfea “Od Bauhausa do našeg doma” u prijevodu Marine Leustek objavila je naklada Postscriptum u studenom 2007.

“Suvremena hrvatska arhitektura — testiranje stvarnosti” predstavlja prvi sustavni pregled domaće produkcije u razdoblju od 1990. do 2007. godine.

Novo izdanje Rockporta među 500 dizajnerskih projekata iz cijelog svijeta predstavlja radove agencije Bruketa&Žinić i tvrtke Brandoctor te Mirka Ilića, Igora Manasteriottija i Borisa Ljubičića. Knjiga Stevena Liske donosi najinovativnije primjere suvremenog grafičkog dizajna za gospodarstvo. “Business Graphics” je izdanje naklade Rockport, jedne od najvećih svjetskih izdavačkih kuća…

Biblija dizajnera i tipografa Johnathana Barnbrooka teži promijeniti uobičajeno poimanje medija dizajnerske monografije. I svijet.

Manifest kojim se nastoji potaknuti raspravu o kulturnoj i društvenoj odgovornosti dizajnera potpisala su 33 ugledna djelatnika s područja vizualnih komunikacija. U jesen 2000. godine objavljen je istovremeno u sedam međunarodnih časopisa za dizajn: Adbusters (CAN), The AIGA Journal (USA), Blueprint (UK), Emigre (SAD), Eye (UK), Form (D), Items (NL).

Dok sam čekao na pregled kod liječnika zamijetio sam na zidu dokument iz 14. stoljeća naslovljen Kakav liječnik treba biti. Promijenio sam svega par riječi i čini mi se da je riječ o savjetu korisnom i u našem zanimanju.

Steven Heller i Mirko Ilić: “The Anatomy of Design — uncovering the influences and inspirations in modern graphic design”. Objavljeno u veljači 2007, u izdanju Rockporta.

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Piše: IAN BORČIĆ

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Piše: ANTE TONČI VLADISLAVIĆ

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.
Piše: ALEKSANDAR KOVAČ

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.
Piše: IVICA MITROVIĆ

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).
Piše: IVICA MITROVIĆ

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi… Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.
Piše: IRA PAYER

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.
Piše: KORALJKA VLAJO

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Piše: FEĐA VUKIĆ

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Knjiga Feđe Vukića odgovara na pitanje kako je nastao i što je izvorno značio pojam dizajn u hrvatskom jeziku i kulturi, a što znači danas.

“I believe that when one simply pays attention to the current conditions, there are plenty of unexplored areas of designers’ work. We often create fonts for languages where no other fonts have been made before. Everyone is just paying attention to what other people are doing and not what needs to be done. This way, we have hundreds of thousands of fonts for Latin and no functional fonts for the Syllabic script. Personally, I am interested in the impact of design, and it is easier to make a positive impact when one engages with an unexplored area of the discipline rather than working in an area where thousands of other people are doing the work already.” – Interviewed by: Ora Mušćet

“It is always important to design the right product for each customer. To know what their DNA is like, to understand what makes them special, or to create a new DNA together. As designers, we do things to improve something, make it easier or make it easier to understand. I never just wanted to create things that are just beautiful and accessible to a small layer of people. I want to create products that people use. I see great value in not just designing for the elite who can afford it. For me, the analytical part of the design process is very important. If you work for many different customers, you can gather knowledge from all these industries and then combine them in new ways.” – INTERVIEWED BY: ORA MUŠĆET

Javni razgovor s članicama umjetničke organizacije Oaza – Ivanom Borovnjak, Robertom Bratović i Mašom Poljanec – tematizirao je njihove multidisciplinarne projekte od početka djelovanja do danas, uključujući osvrt na projekte članica kolektiva prije osnivanja Oaze, istraživanja ženske povijesti dizajna u sklopu projekta Dizajnerice, Projekt Ilica i međunarodni projekt MADE IN, ali naglasak je bio na izdavačkom projektu Oaza Books i njegovim sastavnicama. [d]razgovor s odvio u sklopu programa Plan D.konferencije u Orisu – kući arhitekture, a vodio ga je Marko Golub.

U javnom [d]razgovoru s dizajnerom i ilustratorom Mirkom Ilićem tematizirali smo ideju promjene na različitim razinama i mjerilima – od prijelomnih trenutaka na političkom i društvenom planu koje je sam Ilić interpretirao u brojnim svojim novinskim naslovnicama i ilustracijama te na plakatima, preko bitnih pomaka koji su se u posljednjih pola stoljeća odrazili na samu praksu dizajna, do trenutaka od osobne važnosti koji usmjeravaju naše živote. Razgovor je održan na Plan D.konferenciji povodom izložbe “Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta”, a vodio ga je kustos te izložbe Marko Golub.

Pogledajte novi video iz programa Dizajn.tv, ekstenzivan [d]razgovor s intermedijalnim umjetnikom GORANOM LIŠNJIĆEM koji su, povodom njegove izložbe “Arhitektura subjekta 1980 – 2020.” vodili Marko Golub i Ora Mušćet. Osim samog Lišnjića u uvodnom dijelu videa o njegovom radu govore i kustosi izložbe Ivan Klisurić i Marko Golub te Dejan Kršić, a razgovor prati tijek Lišnjićevog djelovanja na sjecištu umjetnosti, glazbe, grafičkog dizajna i multimedije od ranih 1980-ih do danas.

U još jednom video izdanju [d]razgovora razgovarali smo s animatorom, karikaturistom i grafičkim dizajnerom Nedeljkom Dragićem. Razgovor je nastao za vrijeme trajanja izložbe „Dizajn i ilustracija 1969. – 1991.“ u HDD galeriji kojom su okupljeni najvažniji Dragićevi radovi u području grafičkog dizajna i ilustracije. Dragić se u razgovoru prisjetio svojih dizajnerskih i ilustratorskih uspjeha, među kojima ističemo plakate nastale za Kazalište Komedija, ilustracije i dizajn naslovnica za kultnu Biblioteku Vjeverica te dizajn maskota, posebno Zagija i Dragićeve aplikacije Vučka. Razgovor je vodio Marko Golub, a snimatelj i montažer je Miran Krčadinac. Video razgovora je u tekstu!

U novom video [d]razgovoru razgovarali smo s dizajnerom vizualnih komunikacija Igorom Manasteriottijem. Razgovor je nastao za vrijeme trajanja izložbe „Ideja ● znak ● objekt“ u HDD galeriji, kojom je Manasteriotti obilježio prvih dvadeset godina dizajnerskog rada. Dotaknuli smo se Igorovih dizajnerskih početaka, različitih utjecaja, školovanja, agencijskog rada, suradnji te nedavnih projekata izvedenih u okviru vlastitog studija. Razgovor su vodili Marko Golub i Ora Mušćet, a snimatelj i montažer je Miran Krčadinac. Link za video pronađite u tekstu!

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.
Piše: MARKO KORŽINEK

“Razvoj ekonomskog publiciteta i propagande neodvojivo je od ekonomsko-ideoloških pozicija kao i od vizualno-oblikovnih dosega zajednice. U tom smislu, primjer Zagrebačkog velesajma jasno pokazuje da su napredak i razvoj privrede te postizanje boljih ekonomskih rezultata promicani ne samo kroz naglašavanje kvalitete proizvoda već i kroz visoko-umjetnički oblikovan tiskani materijal, fotografiju i masovne medije koje je Velesajam producirao sam ili u suradnji s vodećim propagandistima onog vremena. Pregršt plakata, letaka i kataloga proizvedene su u ponajboljim tiskarama u nakladama nevjerojatnim za današnje prilike” – PIŠE: LANA LOVRENČIĆ