Nova knjiga! ZORAN PAVLOVIĆ / Sazviježđe Zozo – Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih

U izdanju HDD-a objavljena je knjiga „ZORAN PAVLOVIĆ: Sazviježđe Zozo – Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih“, autora MARKA GOLUBA I DEJANA KRŠIĆA. Na 156 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, knjiga predstavlja rad jednog od najproduktivnijih hrvatskih grafičkih dizajnera druge polovice 20. stoljeća, čovjeka koji je oblikovao kultne novine i omladinske i kulturne časopise kao što su Polet, Studentski list, Pop Express, Start, Pitanja, Telegram, kao i najpopularnija izdanja GZH 1980-ih i niza drugih izdavača.

Knjigu Zoran Pavlović: Sazviježđe Zozo – Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih možete kupiti ili naručiti u HDD-u već sad po povoljnoj cijeni od 15€, a bit će službeno promovirana u lipnju ove godine. Naručiti je možete emailom na adresu hdd@dizajn.hr, ili je možete preuzeti u našem uredu i galeriji u Boškovićevoj 18 u Zagrebu. Kao svojevrsna ekstenzija istoimene izložbe održane u HDD galeriji u jesen 2022., knjiga je sačinjena od materijala prikupljenih iz javnih muzeja, od obitelji i iz privatnih zbirki, uključujući plakate, knjige, časopise, originalne crteže itd., te nam daje uvid ne samo u jedan izniman dizajnerski opus koji dosad nije bio cjelovito obrađen, nego i u važan dio hrvatske kulturne i umjetničke povijesti, a naročito povijesti tiskanih medija – časopisa, magazina, knjiga itd. – u kontekstu niza ključnih kulturnih i društvenih strujanja kroz više od pola stoljeća.

 

Fotografije knjige: Monika Džakić

Fotografije knjige: Monika Džakić

 

Otuda i taj naslov – „Sazviježđe Zozo…“ – istražujući i analizirajući Pavlovićeve dizajnerske radove, zapravo smo iznova otkrivali fascinantan, bogat i slojevit vizualni vokabular koji je izgradio oblikujući ove tiskane publikacije, ali i zaronili u čitavu konstelaciju pojava i aktera koje rad o kojem govorimo dovodi u međusobne veze i pomaže nam da ih bolje razumijemo.

 

Fotografije knjige: Monika Džakić

 

Ova nam knjiga tako rasvjetljava Pavlovića kao jednu od ključnih dizajnerskih figura u kontekstu omladinskog tiska, niza kulturnih i drugih časopisa i novina koji predstavljaju same vrhunce izdavaštva njegovog vremena: Polet, Start, Telegram, Studentski list, Pop Express, Pitanja itd.

 

Foto: Monika Džakić

 

Njegov progresivni pristup oblikovanju knjiga (između ostalog u izdanju CDD-a gdje je vodio i grafički studio) doveo ga je i do mjesta art direktora izdavačke djelatnosti Grafičkog zavoda Hrvatske tijekom čitavih 1980-ih godina kada GZH izdaje neke od najuspješnijih i najatraktivnijih naslova – slavne Omladinske biblioteke, Zabavne biblioteke, sabranih djela Jorge Luisa Borgesa i Johna le Carréa te brojnih drugih.

 

 

 

 

Govoreći o Pavloviću, nemoguće je ne spomenuti i Mihajla Arsovskog, s kojim ga veže dugogodišnja suradnja i zajedničko istraživanje jezika grafičkog oblikovanja. Započevši kao njegov suradnik, upravo je Pavlović najdublje poznavao osebujan grafički jezik Arsovskog i primjenjivao ga na zajedničkim projektima ili onima koje je naslijedio, da bi potom on sam otvarao putove mnogim mlađim dizajnerima ili s njima tijesno surađivao.

 

 

Među njima su istaknuti dizajneri kao Ivan Doroghy, koji se autorski formira upravo pod Pavlovićevim mentorstvom u CDD-u i Poletu, danas svjetski slavan Mirko Ilić koji ilustrira mnoge od najboljih naslovnica GZH-ove Zabavne biblioteke, medijska umjetnica Sanja Iveković koja s njim surađuje kao dizajnerica u istoj izdavačkoj kući itd.

 

Stranice s nekima od naslovnica s ilustracijama Mirka Ilića za Zabavnu biblioteku GZH

 

U zaključnom dijelu knjige, njeni autori Marko Golub i Dejan Kršić navode i kako „(Pavlovićev) dizajn može tako lako u isto vrijeme biti i pop i seriozan, i retro i futuristički, ekspresivan i discipliniran, i svevremen i čvrsto svjedočiti o svome specifičnom trenutku. Sve te naslovnice i stranice, identiteti biblioteka i časopisa koje je oblikovao djeluju izuzetno dinamično, kao da su uhvaćene u pokretu, kao da su mišljene kao film. Gledajući ih na jednom mjestu vidimo, kako smo rekli na samom početku, i odsjaje jedne uzbudljive, vibrantne kulturne i društvene povijesti posljednja četiri desetljeća 20. stoljeća, ali i odsjaje života — mnogi od nas odrastali su i sazrijevali bivajući uvučeni u barem neki od kutaka “sazviježđa Zozo”. To je upravo i ono najljepše — kada govorimo o dizajnu našeg i prošlih razdoblja uvijek govorimo o životu.“

 

Stranice s naslovnicama Telegrama. Foto: Monika Džakić

 

Zoran Pavlović Zozo rođen je u Subotici 14. veljače 1941., a od ranog je djetinjstva živio u Zagrebu gdje je studirao arhitekturu, a zatim upisao i Filmsku montažu na AKFU (danas ADU). Od 1962. se bavi karikaturom. Surađujući u Studentskom listu (1964 – 1965.) sa Zlatkom Bastačićem, Milovanom Kovačevićem, Fedorom Kritovcem, Ivanom Pahernikom, Ivanom Šarićem i Ratkom Petrićem, osniva neformalnu skupinu tzv. Zagrebačke grupe karikaturista, čiji se radovi odlikuju crnim humorom. Počeci njegovog rada kao grafičkog urednika i dizajnera vezani su za dugogodišnje prijateljstvo i suradnju s Mihajlom Arsovskim, koja počinje 1965. u Studentskom listu, nastavlja se u Poletu i Pop Expressu — gdje 1969. pokreću prvi neformalni dizajnerski studio P&D, Pop i dizajn — te Telegramu, časopisu Teka i BiblioTeci.

 

 

Izlaže na brojnim revijalnim i tematskim izložbama (Zagrebački salon, Kontakt, Zgraf…), od 1967. član ULUPUH-a. Za TV Zagreb oblikuje špice i telope emisija Ekran na ekranu, Nedjeljom u 7, Četvrtkom otvoreno. Od 1973. do 1975. kao vanjski suradnik djeluje kao art direktor magazina Start, nakon čega osniva i do 1980. vodi Studio za grafički dizajn Centra za društvene djelatnosti (Studio CDD) gdje uz praktičan rad odgaja nove generacije dizajnera. Godine 1980. je pozvan da formira i kao art direktor vodi odjel dizajna u novopokrenutoj izdavačkoj djelatnosti Grafičkog zavoda Hrvatske, gdje ostaje do stečaja tvrtke 1993. Do umirovljenja 2003. godine radi kao voditelj studija i art direktor u studiju Graffiti Design Željka Borčića. Nakon odlaska u mirovinu bavi se crtanjem i karikaturom. Preminuo je u Zagrebu 11.2.2011., dva dana prije 70-og rođendana.

 

Dio timelinea u knjizi. Foto: Monika Džakić

Knjiga je objavljena uz financijsku podršku Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova, uz sponzorstvo tvrtke Igepa Plana.