Tag: Mihajlo Arsovski

ars f damir jančin 04 Vijesti

MIHAJLO ARSOVSKI (Skopje, 9.7.1937. — Zagreb, 24.8.2020.)

Jučer, u ponedjeljak 24. kolovoza 2020. u 18 sati preminuo je u Zagrebu poznati grafički dizajner Mihajlo Arsovski, autor koji je u velikoj mjeri oblikovao hrvatsku kulturu šezdesetih i sedamdesetih godina, i nesumnjivo jedna od najznačajnijih figura hrvatskog dizajna uopće. 

nevidljivi arsovski Dizajn na dan

Slike bez slika – “bijeli” plakati Mihajla Arsovskog

“Bijeli plakati tako predstavljaju svojevrsnu “nultu točku” plakatnog opusa Arsovskog, koja mu radikalnim pomicanjem granica čitljivosti otvara prostor za osobno nesputano korištenje tipografije kao vizualnog znaka, s tek rijetkim vizualno-interpretativnim aspiracijama. I u mnogim drugim plakatima Arsovskog cilj nije brzo i efikasno prenošenje informacije (štoviše mnogim njegovim plakatima nedostaju neke konkretne informacije, jer računa da ih publika već zna ili ih lako može pronaći) nego uvlačenje publike, stvaranje atmosfere, okoliša, određenog horizonta očekivanja, međusobno prepoznavanje kulturnih kodova ali i dovođenje u pitanje svih takvih pretpostavki i očekivanja” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ

HDD_Dizajn_u_Gradu1 Centar oblikovanja svakodnevice

Otvorenje multilokacijske izložbe “Dizajn u gradu 1”

U petak 8. studenog 2019. u 18 sati u pothodniku kod glavnog ulaza na Zagrebački velesajam na Aveniji Dubrovnik otvorit će se izložba “Dizajn u gradu 1”. Izložba se organizira u okviru projekta Centar oblikovanja svakodnevice kojeg provodi Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s partnerima Muzejom za umjetnost i obrt, Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, udrugom Bacači Sjenki i Gradom Zagrebom. Izložba će se do 28. studenog istovremeno održavati na sedam različitih lokacija u javnom prostoru Zagreba, usko povezanim s nekim od fragmenata domaćeg dizajnerskog nasljeđa.

arsovski huiu naslovna Izložba

Izložba OPREMIO: MIHAJLO ARSOVSKI u Galeriji HUiU u Puli

U četvrtak 11. srpnja u 19 sati u Galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli (Zagrebačka 27) otvara se izložba OPREMIO: MIHAJLO ARSOVSKI – OBLIKOVANJE KNJIGA I PERIODIKE OD 60-IH DO DANAS, koja tematizira opus istaknutog grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog specifično u području oblikovanja knjiga i stručne periodike. Riječ je o sažetoj i prilagođenoj verziji istoimene izložbe originalno postavljene u HDD galeriji u ožujku ove godine, a kustosi su DEJAN KRŠIĆ i MARKO GOLUB.

70 Ruska avangarda Flaker naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e

“Posebna draž Mallarméove poeme je i u tome što je kvadratni format iskorišten tako da se čita kao slijed cinemaskopskih duplerica, gdje tekst slobodno pluta cijelom širinom formata, a sam naslov poeme i još neke rečenice provlače se raščlanjeni kroz cijeli knjižni blok kao snažni naglasci. S druge strane, Marovićeva ‘Hembra’ upravo obiluje čudnim intervencijama u slogu, gdje osim inicijala i predimenzioniranih numeracija poglavlja poeme (koje se slobodno rotiraju po 90 ili 180 stupnjeva), Arsovski namjerno uvećavanjem akcentira i pojedine slovne i još češće  — interpunkcijske znakove” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

10 Razlog biblioteka naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 2. dio: Razlog, Život umjetnosti i Kolo

“Već iz ovog doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno se da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju, imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji. U tom je periodu njegovo djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje – Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu od ranih 60-ih do sredine 70-ih, te izdavački program Centra za kulturnu djelatnost (CeKaDe) od sredine 70-ih do kraja osamdesetih” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

71 umjetnost galerija sc naslovnica Tekstovi

MIHAJLO ARSOVSKI ● Knjige i periodika ● 1. dio: Problemi interpretacije

“Problem stilističkog pozicioniranja rada Arsovskog otvara niz problema i pitanja o kojima će se nužno još raspravljati. Unatoč činjenici da se Arsovski autorski formira u razdoblju visokog modernizma (odnosno njegovoj drugoj, kasno-modernističkoj fazi), uranjajući u tumačenje specifičnih postupaka koje koristi  — poput kolažiranja, preplitanja elemenata popularne i visoke kulture, a naročito eklektičnog i radikalno nekonvencionalnog korištenja tipografije, koji su u mnogim aspektima bliski postmodernizmu 80-ih i 90-ih godina  — skloni smo njegov rad čitati prije kao stilsku anomaliju u njegovom vlastitom kontekstu nego kao neku anticipaciju perioda koji će uslijediti mnogo kasnije” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Arsovski naslovna (1) Događanja

OPREMIO: MIHAJLO ARSOVSKI – Oblikovanje knjiga i periodike od 60-ih do danas (12. – 29.3.2019.)

U utorak 12. ožujka u 20 sati otvara se izložba pod naslovom OPREMIO: MIHAJLO ARSOVSKI – OBLIKOVANJE KNJIGA I PERIODIKE OD 60-IH DO DANAS, koja tematizira opus istaknutog grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog specifično u području oblikovanja knjiga i stručne periodike. Izložba obuhvaća publikacije dizajnirane u vremenskom rasponu od ranih šezdesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana, a kustosi su DEJAN KRŠIĆ i MARKO GOLUB.

arsovski taschen naslovnica Vijesti

Mihajlo Arsovski u novoj Taschenovoj knjizi o povijesti grafičkog dizajna

Ugledna izdavačka kuća TASCHEN za prosinac je najavila izdavanje drugog sveska knjige THE HISTORY OF GRAPHIC DESIGN autora Jensa Müllera i urednika Juliusa Wiedemanna, koja obrađuje razdoblje od 1960. do danas. Knjiga, između ostalog, sadrži i biografije 120 svjetskih grafičkih dizajnera koje izdvaja kao najvažnije u tom razdoblju, a jedna od tih duplerica posvećena je i hrvatskom dizajneru MIHAJLU ARSOVSKOM.

P1670631 (Custom) Tekstovi

Last Woman Standing – O grafičkom dizajnu Lane Grahek

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

Filmski plakati NSK Događanja

Izložba filmskih plakata iz Grafičke zbirke NSK

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 12. prosinca otvorena je izložba “Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda”. Grafička zbirka NSK najveća je riznica plakata u Hrvatskoj, a ova tematska selekcija plakata koja uključuje radove autora kao što su Oto Antonini, Zvonimir Feist, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Dalibor Martinis i Mirko Ilić, moći će se pogledati do 29. prosinca 2017. godine. 

p1450551 HDD galerija

Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

zu-kolaz Tekstovi

Dizajn Života umjetnosti – Iskušavanja časopisnog formata

“Kada se sagleda čitava produkcija Života umjetnosti: sistematična organizacija prijeloma i poneka atipična duplerica Arsovskog, poneka lijepa naslovnica Kuduza ili domišljata Bačića, suvisli prijelomi i tipografska mikrorješenja Ančića, Kuduza i Dominis, te konačno, projektno usmjeren pristup studija bilić_müller, sučeljeni smo s kvalitetnim reprezentima većine vodećih tendencija u novijem dizajnu u Hrvatskoj” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ