Obje knjige moći će se, isključivo prilikom predstavljanja u Orisu, kupiti po sniženim cijenama! Knjiga Opremio: Mihajlo Arsovski – Tipografija & dizajn novina, časopisa, knjiga, publikacija &td autora Dejana Kršića i Marka Goluba na 336 stranica prvi put na jednom mjestu obrađuje dizajn Mihajla Arsovskog u području knjiga i publikacija te analizira neka od najljepših i najslavljenijih izdanja u povijesti hrvatskog grafičkog dizajna – biblioteka kao što su Razlog, Kolo i BiblioTeka, izdanja SN Liber i Cekadea, novina kao što su Studentski list, Polet, Pop express, Telegram, te časopisa (Razlog, Život umjetnosti, Prolog, Teka) – koja zavode ne samo naslovnicama, nego i svojom ukupnom materijalnošću, dinamičnim prijelomom, izborom papira, boje, igre s tipografijom i dinamikom teksta i slika.
Pored središnjeg teksta autorskog dvojca na hrvatskom i engleskom jeziku, u knjizi se s bogatom vizualnom građom isprepliću i tekstovi niza drugih autora, originalni prilozi Miroslava Kirina, Mirka Petrića, Slobodana Šnajdera, te arhivski tekstovi i odlomci iz tekstova: Darija Devića, Radovana Ivančevića, Zrinke Jurčić (Tatomir), Želimira Koščevića, Borisa Ljubičića, Zvonka Makovića, Borisa Maleševića, Davora Matičevića, Maroja Mrduljaša, Radoslava Putara, Željka Serdarevića, Feđe Vukića, Marka Zubaka i Vjerana Zuppe. Ova nova izdanja HDD-a financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Adris i tvrtka Igepa Plana.
Foto: Monika Čaržavec
Iz knjige “Opremio: Mihajlo Arsovski – Tipografija & dizajn novina, časopisa, knjiga, publikacija & td”:
“Mihajlo Arsovski nesumnjivo je jedna od najznačajnijih figura hrvatskog grafičkog dizajna uopće, štoviše pojedinačne cjeline ili fragmenti njegovog opusa — prije svega plakati, naslovnice knjiga i časopisa ili fascinantne kompozicije teksta, slovnih znakova, tekstura i slika — i sami su stekli svoj vlastiti mitski status, voljeni od onih u čijem su pogledu zatitrali, obožavani od svih koji pažljivije čitaju njihov pažljivo nijansirani vizualni vokabular. Kao što je mnogo puta rečeno, za razliku od većine drugih dizajnera tog perioda, Arsovski u dizajn ne dolazi iz slikarstva i ilustracije odnosno arhitekture. Stoga je njegov dizajnerski pristup bitno utemeljen na tipografiji, oblikovanju slovima.
Foto: Monika Čaržavec
Kod Arsovskog slovo nije primarno shvaćeno kao područje književnog, literarnog i poetskog, nego upravo vizualnog. Slovo, riječ, tu se javljaju kao vizualna činjenica, forma i kontraforma (uvijek izuzetno važna u tipografiji), prostor, volumen i slično. Svi dizajneri služe se tipografijom, ali nitko ne koristi tipografiju i njene izražajne mogućnosti na sasvim isti način kao on.
Foto: Monika Čaržavec
Ni princip kolažiranja nije izmislio (iako ga je u domaćoj sredini možda i najsnažnije popularizirao), ali ga je internalizirao na toliko specifičan način da je i njegovim suvremenicima i kasnijim generacijama vjerojatno bilo jasno da ga ne mogu slijediti bez upadanja u zamku manire iz koje će se teško izvući. Tu sigurno leži jedan od problema s recepcijom Arsovskog u domaćoj kulturnoj sredini, kao nekog tko ju jest duboko obilježio i dotaknuo mnoge njene bitne sastavnice, ali je svejedno ostao iskorijenjen iz nje.”
Foto: Monika Čaržavec
Knjiga Zoran Pavlović: Sazviježđe Zozo – Knjige, časopisi, plakati od 1960-ih do 1990-ih, autora Marka Goluba i Dejana Kršića na 156 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku predstavlja rad jednog od najproduktivnijih hrvatskih grafičkih dizajnera druge polovice 20. stoljeća, čovjeka koji je oblikovao kultne novine i omladinske i kulturne časopise kao što su Polet, Studentski list, Pop Express, Start, Pitanja, Telegram, kao i najpopularnija izdanja GZH 1980-ih i niza drugih izdavača.
Foto: Monika Čaržavec
Kao svojevrsna ekstenzija istoimene izložbe održane u HDD galeriji u jesen 2022., knjiga je sačinjena od materijala prikupljenih iz javnih muzeja, od obitelji i iz privatnih zbirki, uključujući plakate, knjige, časopise, originalne crteže itd., te nam daje uvid ne samo u jedan izniman dizajnerski opus koji dosad nije bio cjelovito obrađen, nego i u važan dio hrvatske kulturne i umjetničke povijesti, a naročito povijesti tiskanih medija – časopisa, magazina, knjiga itd. – u kontekstu niza ključnih kulturnih i društvenih strujanja kroz više od pola stoljeća. Otuda i taj naslov – „Sazviježđe Zozo…“ – istražujući i analizirajući Pavlovićeve dizajnerske radove, zapravo smo iznova otkrivali fascinantan, bogat i slojevit vizualni vokabular koji je izgradio oblikujući ove tiskane publikacije, ali i zaronili u čitavu konstelaciju pojava i aktera koje rad o kojem govorimo dovodi u međusobne veze i pomaže nam da ih bolje razumijemo.
Stranice s naslovnicama Telegrama. Foto: Monika Džakić
Ova nam knjiga tako rasvjetljava Pavlovića kao jednu od ključnih dizajnerskih figura u kontekstu omladinskog tiska, niza kulturnih i drugih časopisa i novina koji predstavljaju same vrhunce izdavaštva njegovog vremena: Polet, Start, Telegram, Studentski list, Pop Express, Pitanja itd. Njegov progresivni pristup oblikovanju knjiga (između ostalog u izdanju CDD-a gdje je vodio i grafički studio) doveo ga je i do mjesta art direktora izdavačke djelatnosti Grafičkog zavoda Hrvatske tijekom čitavih 1980-ih godina kada GZH izdaje neke od najuspješnijih i najatraktivnijih naslova – slavne Omladinske biblioteke, Zabavne biblioteke, sabranih djela Jorge Luisa Borgesa i Johna le Carréa te brojnih drugih. Govoreći o Pavloviću, nemoguće je ne spomenuti i Mihajla Arsovskog, s kojim ga veže dugogodišnja suradnja i zajedničko istraživanje jezika grafičkog oblikovanja, na koje smo htjeli ukazati i ovom zajedničkom promocijom.
Stranice s nekima od naslovnica s ilustracijama Mirka Ilića za Zabavnu biblioteku GZH
Iz teksta u knjizi:
„Pavlovićev dizajn može tako lako u isto vrijeme biti i pop i seriozan, i retro i futuristički, ekspresivan i discipliniran, i svevremen i čvrsto svjedočiti o svome specifičnom trenutku. Sve te naslovnice i stranice, identiteti biblioteka i časopisa koje je oblikovao djeluju izuzetno dinamično, kao da su uhvaćene u pokretu, kao da su mišljene kao film. Gledajući ih na jednom mjestu vidimo, kako smo rekli na samom početku, i odsjaje jedne uzbudljive, vibrantne kulturne i društvene povijesti posljednja četiri desetljeća 20. stoljeća, ali i odsjaje života — mnogi od nas odrastali su i sazrijevali bivajući uvučeni u barem neki od kutaka “sazviježđa Zozo”. To je upravo i ono najljepše — kada govorimo o dizajnu našeg i prošlih razdoblja uvijek govorimo o životu.“
Foto: M. Golub