Predstavljanje zanimljiva medija filmskoga plakata preko pojedinih rješenja istaknutih autora hrvatskoga dizajna, svojevrstan je prozor u bogati fond Grafičke zbirke na oblik dizajna vizualne komunikacije, koji se odnosi na filmski plakat, stilske osobine plakata te na medij koji je nositelj brojnih informacija koje upućuju na bogatu filmsku prošlost hrvatske kinematografije. Prvi autori likovnih rješenja plakata bili su znameniti likovni stvaratelji, ali postupno su tu ulogu preuzeli dizajneri. Plakat je namijenjen prolazniku, brzomu sagledavanju, urbani je fenomen te je izložen na za to predviđenim mjestima – stupovima, fasadama i sl. Nosi bitnu komunikacijsku ulogu, njegova je uloga javna – najavljuje događaje, promiče određeni proizvod ili, kao što je to u slučaju filmskoga plakata, donosi ideju kako provesti slobodno vrijeme.

Ovaj izbor plakata nema svrhu sveobuhvatnoga pregleda filmskoga plakata u Grafičkoj zbirci, već im je svrha u kratkome kronološkom presjeku dati izbor tehničkih i stilskih aspekata te zanimljivih rješenja u mediju filmskoga plakata. Slike i tekst na plakatima koji su nekad pozivali na projekcije, danas su primjeri oblikovnih rješenja, ali i nositelji brojnih informacija u prošlosti plakatne umjetnosti i promjenama u vizualizaciji, kao i u čimbenicima bogate prošlosti hrvatske filmske umjetnosti, koji su nam ostavili bogato kulturno nasljedstvo.

Plakat, pa tako i onaj filmski, ušao je u sastav Zbirke 1968. godine na temelju Zakona o obveznome primjerku. Na malome broju primjeraka možemo uočiti stilske promjene, kao i promjene u tehničkome ostvarenju plakata – od prvotnih litografija – do sitotiska i ofseta, pa time i oblikovne razlike koje se javljaju, kao i različit pristup oblikovnomu rješenju autora s obzirom na žanr ili idejno rješenje. Najstariji slikovni plakat pohranjen u Zbirci, ali i u hrvatskoj kinematografiji općenito, slijede plakati poredani kronološkim redom.

Izložba donosi sljedeća djela – najstariji ilustrirani filmski plakat iz 1919. za film Brišem i sudim autora Ota Antoninija, Olimp kino, tipski plakat za kino koje se nalazilo u Ilici 90 otvoreno krajem 1921., plakat za sovjetsku muzičku komediju Bogata nevjesta iz 1937., koji je jedan od primjera djelovanja Ateliera Tri i autora Vladimira Mirosavljevića, plakat za film Lisinski koji je snimaljen 1944. godine i prvi je hrvatski dugometražni zvučni igrani film, plakati Zvonimira Faista za filmove Ivan grozni, Malahov Kurgan i Koncert, plakat inventivnoga rješenja VI filmski festival u Puli iz 1959., a Picasso je autor plakata za strano tržište filma Veljka Bulajića Bitka na Neretvi iz 1969. godine. Izložba donosi dva plakata autora Mihajla Arsovskoga, autorski plakat Borisa Bućana iz 1976. godine za projekcije filmova u SC-u Zagreb, plakat autora Dalibora Martinisa za film Samo jednom se ljubi iz 1981. godine te plakat autora Mirka Ilića za The 50th Annual Golden Globe Awards iz 1993. godine.