Izložba u Loneu prikazala je dotadašnju produkciju u okviru Grupinog vla­stitog brenda Grupa Products (lampe Ili_ili, Model i Arigato), pri čemu su sami predmeti izlagani na različitim mjestima unutar hotela glumeći stalni inventar tog “dizajn-hotela”, kao da su oduvijek tamo. U tekstu koji sam pisao za katalog te izložbe (i koji je uvršten u ovu knjigu) nastojao sam ne samo analizirati izložene predmete, nego dati pregled praktički svih bitnih Grupinih radova od kasnih 2000-ih do tada, s idejom da ćemo jednog dana objaviti opsežniju publikaciju. Tom tekstu ovdje pridodajem i tekst pisan povodom izložbe Anatomija dizajna: Baluna koji ga komplementira, tako da nam zajedno doista daju sliku o tome u kakvim okolnostima jedan od najaktivnijih produkt-dizajnerskih studija djeluje od svojih početaka do danas, otkrivaju njihov pristup i način rada te usput govore i o kontekstu u kojem operira niz sličnih studija koji su se opredijelili za razvoj samoiniciranih pro­jekata, odnosno pokretanja vlastitih brendova bez čvrstog zaleđa jake industrije. Osim toga, iako se izložba Anatomija dizajna: Baluna u osnovi bavila samo jednim (najrecentnijim) Grupinim proizvodom (uz kraći prikaz još tri druga koji su mu prehodili), bilo nam ju je zanimljivo uključiti i zato što demonstrira jedan drugačiji način predstavljanja produkt dizajna, gdje ga rastavljamo na njegove najsitnije elemente i svaki detaljno analiziramo, uključujući i rane modele i proto­tipe, te iscrtavamo cijeli put od prvotne ideje do proizvodnje, dizajna vizualnog identiteta i pakiranja i izlaska na tržište.

[Iz uvodnog teksta O dizajnerima kao pripovjedačima, o izložbama kao pripovijestima]

 

 

Grupa
Hotel Lone
21.3. – 1.12.2015.

Organizacija: Hotel Lone, Maistra d.d. • Hrvatsko dizajnersko društvo
Produkcija: Hotel Lone • Grupa
Koordinacija izložbe: Silvia Kancelir (Lone) • Marko Golub (HDD)
Grafički dizajn: Šesnić&Turković
Postav: Grupa
Predgovor: Marko Golub

Grupa — Anatomija dizajna: Baluna
HDD galerija
15.12.2017. – 12.1.2018.

Autor koncepcije i kustos izložbe: Marko Golub
Koncept postava izložbe: Marko Golub • Filip Despot • Tihana Taraba • Ivana Pavić
Dizajn postava: Grupa
Grafički dizajn elemenata postava: Bunch
Asistentica kustosa: Monika Džakić
Organizacija izložbe: Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija

 

 

Dizajniranje karaktera — portret studija Grupa

Marko Golub

 

U kontekstu suvremene hrvatske dizajnerske produkcije studio Grupa posljednjih godina zauzima važno mjesto ne samo kao jedan od najagilnijih, najuspješnijih i najnagrađivanijih autorskih kolektiva mlađe generacije, nego i kao jedan od onih čije djelovanje vrlo slikovito reflektira isti taj kontekst u kojem se odvija na optimističan, konstruktivan, harmoničan način. Dijelom je to generacijska stvar – Grupa počinje s radom 2006. godine, da bi početkom drugog desetljeća 2000-ih prilično spremno zajahala na valu recentnog uspona domaćeg produkt dizajna, ne samo kao sudionik, nego i jedan od protagonista nekih bitnih kretanja koja su odredila taj uspon i definirala okolnosti u kojima se danas razmatra scena, njeni dosezi i njena ograničenja. Riječ je o više uglavnom paralelnih narativa koji se smatraju referentnima: priča o pojavi novih tvrtki otvorenih suradnji s dizajnerima (prije svega Kvadra/Prostoria, Artisan), priča o preuzimanju inicijative od strane samih dizajnera (platforma Reaktor, dokumentirano izložbom Croatian Designers Impact 2011.) i osnivanju vlastitih malih dizajnerskih brendova (najjasnije dokumentirano izložbom Common Sense & Sensibility Tatjane Bartaković) i priča o arhitektonskim projektima (najčešće hotelskog/hostelskog tipa) obilježenim suradnjom arhitekata, dizajnera i umjetnika. Grupa je samosvjesno participirala u svim ovim malim pripovijestima, tako da je prateći njene aktivnosti proteklih godina moguće vidjeti i na koje se načine one međusobno prepliću.

Rani, razmjerno ekstenzivan angažman na kolekciji Basic za bosanskohercegovačku tvornicu Artisan (2009.) donio je tada mladom studiju prvu pravu vidljivost i priznanja, ali i iskustvo rada na ozbiljnom projektu s industrijom namještaja koje si je malo koji dizajner njihove generacije u to vrijeme mogao priuštiti. Komadi namještaja koje je Grupa realizirala u sklopu kolekcije djeluju robusno u odnosu na njihovu kasniju produkciju, ali već u Basicu je isprobala krajnje sažet, koncizan dizajnerski vokabular koji je manje ili više ostao prepoznatljiv do danas. Pritom nije nužno riječ o redukciji, jer polica, krevet, stol, stolice i fotelja koje su tada kreirali za Artisan kao predmeti djeluju poprilično prezentno, nego o pokušaju da se kroz predmete najdoslovnije iskaže sama ideja namještaja od drvnog masiva, tehnološki jednostavno, sa strogim i jasnim kutovima i plohama, osjećajem mase i čvrstoće, bez boje, te s jasnom i krajnje jednostavnom konstrukcijom koja ništa ne skriva – djeluje ogoljeno, bazično. I dok u Basicu naizgled nema suptilnosti koja karakterizira neke kasnije Grupine radove, posebno u području rasvjetnih tijela, ona se otkriva u sitnim detaljima poput spojeva na bridovima ili neočekivanim otklonima od čistih horizontala i vertikala u konstrukciji. Začudo, iste godine za istog je klijenta realizirana i manja kolekcija ThreeThree koju sami autori smatraju vrhuncem svog rada za Artisan, čija je fluidna, prilično elegantna forma u čistom kontrastu sa strogošću Basica, a pritom djeluje jednako kompaktno.

Proizvod koji je uslijedio 2010, ujedno i prvi koji će se konzekventno predstaviti pod Grupinom vlastitom etiketom Grupa products, nastao je u sklopu tada lansirane kolaborativne i produkcijske platforme ReAktor. Iako je sama inicijativa bila kratkog vijeka, poruka koju je odaslala i danas je relevantna, a značajan odjek imali su i sami proizvodi. ReAktor je bio izravan odgovor na prethodno razočaranje različitim pokušajima uspostavljanja strateške komunikacije dizajnerske zajednice s industrijskim sektorom i državnim institucijama (od napisane pa bunkerirane Nacionalne strategije do pojedinačnih suradnji), a vodila ga je ideja međusobnog povezivanja samih dizajnera u nekoj vrsti uzajamne edukacije, radioničke razmjene znanja, vještina i iskustava. U takvoj atmosferi, gdje ne treba zanemariti ni medijsku pažnju koju je ReAktor tada pridobio, Grupa je razvila dvije varijante stojeće lampe Model, koristeći kao materijal savijene čelične šipke. Basic je odavao dojam mase i čvrstih volumena, Model je njegova čista suprotnost, zaigrani crtež u prostoru, ali oba su na neki način proizašla iz Grupinog promišljanja samog materijala te krajnjeg reduciranja elemenata od kojih se predmet sastoji.

Model ima odmah prepoznatljiv karakter koji mu daje metalna konstrukcija bez sjenila, specifično odabrana kuglasta žarulja (glava) inače dostupna u širokoj tržišnoj ponudi i tekstilom obloženi kabel koji dolazi u sedam različitih boja. Lampa nalikuje liku iz crtanog filma simplificirane anatomije poput nekog pauka s tijelom visoko protegnutim na dugim nogama, a njena lako pamtljiva, simpatična figura, kao da je naznačila Grupinu kasniju sklonost dizajniranju „karaktera“ kroz proizvode koje rade, posebno u okviru brenda Grupa Products. No, Model zauzima prijelomno mjesto u njihovom djelovanju još više zbog toga što se od tada nadalje kroz njihov rastući portfolio može prilično jasno pratiti kako uče iz svakog projekta i ne boje se jednom usvojena znanja, uzorke i procedure primijeniti, nadograditi i kombinirati u posve novim situacijama. Primjerice, za vješalicu Figura razvijenu za Modus 2010 u prvi je mah jasno da je član iste uže obitelji, dok je prototip stolice Tessa očigledan zajednički rođak Modela (konstrukcija od savijenih čeličnih šipki) i jastuka Pilot inspiriranog tehnikom origamija, izvedenog u tyveku i također realiziranog u sklopu ReAktora. Godinu dana kasnije Grupa ponovno dizajnira za Artisan stolić Tanz, kojemu se gornja ploha može odvojiti i koristiti kao pladanj; i barski stolac križne konstrukcije 7, čije je ime svojevrsni hommage popularnom zagrebačkom umjetničkom okupljalištu.

Iste te godine scenu je obilježio prvi natječaj tvrtke Kvadra (danas Prostoria) realiziran u izravnoj suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom, značajan ne samo po proizvodima koji su iz tog i narednih natječaja proizašli, nego i zbog javne recepcije i poruke koju je odaslao. Sve do danas upravo su Prostoria i već spomenuti bosanskohercegovački Artisan ostali najprezentniji proizvođači kvalitetnog namještaja hrvatskih dizajnera na domaćim i inozemnim izložbama i sajmovima. Grupa je tom prilikom osvojila treću nagradu (prvu su odnijeli Numen s tandemom Borovnjak&Bratović s foteljom Revolve), ali je žiri srećom uvidio da projekt ima tržišnog potencijala pa je Grupa u suradnji s proizvođačem nastavila razvijati proizvod kroz tri prototipa, putem ga zapravo radikalno transformirajući. Iako je osnovna ideja lomljenih kristaličnih ploha i karakterističnog rukonaslona koji prati opušteni položaj ruku i laktova zadržana do kraja, 3angle je svoj „levitirajući“ izgled dobio tek na kraju kada je umjesto drvenih nožica primijenjena metalna konstrukcija koja podsjeća na Grupine ranije radove Model i Figura, i kad je cijela sjedaća površina prekrivana kontinuiranom presvlakom na kojoj su bridovi samo naznačeni tankim šavovima. Iznimno uspješan proizvod koji se danas može vidjeti u mnogim reprezentativnim institucionalnim i poslovnim prostorima za Grupu je bio sasvim novo iskustvo u smislu kompleksnosti i tehnologije.

3angle je bio složeniji od svega što je ovaj tim do tada radio, ali i ponešto hrabriji u samom oblikovanju te definitivno manje nedvosmisleno „asketski“ od skoro svega drugog. Rad na 3angleu je Grupu naučio da je ponekad do tražene čistoće i konciznosti moguće doći samo zaobilaznim putem, dodavanjem umjesto oduzimanja, skrivanjem umjesto ogoljavanja – 3angle na kraju djeluje skladno baš zato što spaja potpune suprotnosti, mekanu ‘školjku’ sjedišta naslona i rukonaslona, i tanku skeletnu konstrukciju nosača.

U kojoj se mjeri strpljenje kakvo je iskazano kod 3anglea isplati pokazale su, međutim, tek modularne viseće lampe Ili_ili, projekt koji je barem dvije godine bio jedan od najpubliciranijih na sceni, dok ga je Grupa još uvijek, sitnicu po sitnicu, dotjerivala. Iniciran je pokušajem suradnje s lokalnim obrtnikom u sklopu projekta Dizajner i obrtnik Hrvatske obrtničke komore i Zagrebačke banke, ali kako je partner u ranoj fazi odustao od suradnje, Grupa se ponovno našla u poziciji da projekt u cijelosti dovede do kraja sama. Unutar samo jedne godine prototip Ili_ili izlagan je u sklopu Dana D, na izložbi Neobični scenariji i u sklopu vrlo posjećene koncepcije Solid Acts – Design from Croatia, 2013. godine isti je projekt predstavljen u HDD galeriji u obliku svojevrsnog ambijenta, a uslijedile su i prve veće narudžbe.

Tada, Ili_ili još uvijek nije imao ni ambalažu u kojoj će se prodavati, neke sitnice na njoj su još uvijek bile dotjerivane i tražili su se odgovarajući dobavljači za pojedine njene elemente. Do trenutka kad se lampa zaista mogla kupiti u dizajnerskim trgovinama i preko Grupinog web shopa, za nju su svi već odavno znali. Sam predmet naslijedio je nekoliko stvari od svojih prethodnika – karakteristične obojene kablove Modela, i pažljivo odabranu paletu boja koja kao da je skinuta s 3anglea. No ono što ga je učinilo prepoznatljivim je modularnost. Od šest varijanti laganih plastificiranih aluminijskih stožaca u po tri nijanse zelene, žute, sive i plave boje, moguće je sklopiti ogroman broj različitih kombinacija za sjenilo lampe, njen vizualno najistaknutiji element, dok dodatnu mogućnost variranja nudi i odabir boje kabla. Ili_ili je nešto kao didaktička igračka za odrasle, čak joj je i naziv infantilan. Igrajući se s posebno dizajniranom web aplikacijom, kupac ‘gradi’ ‘svoju’ lampu, personalizira je i unaprijed stvara afektivni odnos s njom prije nego što mu njegov primjerak stigne na kućnu adresu. No Ili_ili se vjerojatno nikad ne bi razvio do kraja da u tom ranom periodu nije bilo velikih narudžbi, koje su studiju omogućili da prihod ponovno investira.

Novija lampa Arigato, prvotno je nastala za izlaganje u Japanu. Iako oblikovno ne dijeli puno s druge dvije Grupine lampe, Arigato ipak slijedi primjer Modela u dizajniranju „karaktera“, a oslanja se i na iskustvo Ili_ili u svojoj podesivosti i primjenjivosti u različitim kontekstima pa se i on danas može nabaviti kao podna, stropna, zidna ili stolna lampa, s po jednom ili više ‘glava’ pričvršćenih na čelične cijevi čije se pozicije mijenjaju uz pomoć jednostavnih zglobova. Crne, plastificirane čelične cijevi opet su mali autorski naklon vlastitim ranijim radovima (Model, 3angle, Figura), ali sama forma skoro ideogram nastao na osnovu nekoliko općepoznatih uzoraka dalekoistočne tradicije. Sjenilo, primjerice, podsjeća na oblik jedne od karakterističnih vrsta šešira od trske, a zglobovi na načine vezanja štapova bambusa u veće konstrukcije. Samo ime Arigato na japanskom znači hvala, a istu takvu gestu blagog naklona sugerira i izgled same lampe, što se posebno vidi u njenoj stolnoj varijanti. Zapravo je važno da se Grupa, u svoj svojoj ozbiljnosti i predanosti ne prestaje igrati, i tako svako malo proizvede nešto što nalikuje figuri, liku, karakteru. I Monk, nastao 2013. za Prostoriu (bivša Kvadra) opet imenom pojačava svoju simpatičnu figurativnu pojavnost, u kojoj izgleda kao da je neki stari monah u skromnoj platnenoj robi zasjeo na nepretenciozan drveni stolac. Jednom kad zamislite ovu sliku teško ju je izbrisati iz glave, tim više što gornja polovica tako neodoljivo podsjeća na nostalgični vintage komad namještaja pobran iz prošlosti. Variranjem donje polovice od drvenog masiva u višu i nižu poziciju dobivena su dva različita proizvoda – niži Monk je fotelja, viši je stolac. Jedan ‘kontemplira’, drugi ‘radi’.

Arigato, Model i Ili_ili, ključni artefakti na ovoj izložbi, svojevrsni su zaštitni znak njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Ili ambicioznog iskaza da dizajner ponekad sve može sam. Da može dizajnirati, investirati i upravljati distribucijom vlastitih proizvoda, internacionalno. I dok to treba uzeti s rezervom, jer mnogi ne mogu, jer im to nije posao, i jer produkt dizajn ne može egzistirati bez stimulativnog društvenog, institucionalnog, industrijskog i tržišnog okruženja – Grupin iskorak u vlastitu produkciju iznimno je važan baš zato što su uspjeli odraditi golemi posao, a da ih to pritom nije zakočilo u dizajniranju novih proizvoda, što je nažalost čest slučaj kod autora mlađe generacije. Kod Grupe je valjda riječ o spletu velikog truda, sretnih okolnosti i okretnosti da se takve okolnosti iskoriste u pravom trenutku.

 

Kako je Grupa ukrala Mjesec:
o Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa

Marko Golub

 

Kad smo početkom ljeta prošle godine razgovarali o izložbi koja je sada pred vama, razmišljali smo o tome kako što potpunije predstaviti jedan dizajnerski rad, odnosno kako, osim njegove pojavnosti u finalnom obliku tržišnog proizvoda, progovoriti o svemu što stoji iza te pojavnosti, o odlukama koje su dovele do toga da određeni proizvod izgleda točno tako izgleda, da funkcionira točno tako kako funkcionira, da nosi točno ona značenja koja nosi. Dijelom je ta ideja bila bazirana i na mom davnom tekstu koji je pod sličnim nadnaslovom “Anatomija dizajna” objavljen u časopisu Oris, a bavio se Grupinim sad već davnim dizajnom naslonjača 3angle tako što je pratio njegov put od ranih koncepata, prvih prototipa i prilagodbi istih, kao i dokumentiranjem procesa njegove proizvodnje.

Prvotna ideja za izložbu bila je napraviti nešto slično na primjeru nešto veće selekcije radova ovog studija, ali na kraju smo se odlučili za fokusiraniju priču o jednom, novom proizvodu te o još tri referentna primjera dosadašnjeg Grupinog rada u području dizajna rasvjete, odnosno o proizvodima na koje se oslanja njihov dizajnerski brend Grupa Products – lampama Model, ili_ili, Arigato te najnovijoj – Baluni.

Grupa je, od osnivanja 2006. do danas jednako toliko proizvod specifičnog okruženja za dizajn u kojem djeluje i aktivan sukreator takvog okruženja. Ukratko, nametnula se kao jedan od protagonista nekoliko prijelomnih događaja važnih za produkt dizajn kao područje djelovanja – prije svega uspon samoiniciranih projekata i dizajnerskih inicijativa i platformi kojima se pokušalo pronaći novo tlo pod nogama u nedostatku ozbiljnog industrijskog zaleđa te posljedično i uspon malih dizajnerskih brendova, a paralelno s tim i uspon nekoliko tvrtki koje uspješno investiraju u dizajn i surađuju s hrvatskim dizajnerima, poput Kvadre/Prostorije i Artisana. Upravo u suradnji s Artisanom, Grupa 2009. radi svoju prvu ozbiljniju kolekciju namještaja Basic, a već sljedeće godine u okviru platforme za afirmaciju produkt dizajna ReAktor dizajniraju i lampu Model. Samu platformu su 2010. pokrenuli Tatjana Bartaković, Ivana Fabrio, Andrea Hercog, Nikola Radeljković i Koraljka Vlajo. Iako kratkog vijeka, ostavila je značajan trag na sceni, a osim Grupinog Modela, u sklopu ReAktora nastali su i bili promovirani proizvodi niza drugih hrvatskih produkt dizajnera, kao što su Zoran Jedrejčić, Numen/ForUse, Neven Kovačić, Ksenija Jurinec, Erika Šimanić, Simon Morasi Piperčić i Vedran Kolac.

Grupa je svoju poziciju na sceni učvrstila negdje 2011./2012. godine, s jedne strane Prostorijinim (tada još pod imenom Kvadra) lansiranjem fotelje i dvosjeda 3angle, a s druge Grupinom vlastitom produkcijom, modularnim sustavom rasvjete ili_ili. Lampe ili_ili su, uz retrogradno im pridruženi Model (iz 2010.) postale osnova njihovog vlastitog brenda Grupa Products. Iako ili_ili nije njihov prvi samoinicirani rad, iz njega su vjerojatno najviše i najbrže naučili o tome kako voditi jedan kompleksan projekt u svim njegovim ne samo dizajnerskim, nego i organizacijskim, investicijskim, logističkim i produkcijskim aspektima – samostalno, bez zaleđa veće tvrtke. Taj pristup, uz neovisnost, nosi i potencijalne probleme, prije svega činjenicu da ionako nepredvidljiv i neizbježno dugačak proces dizajna i razvoja proizvoda postaje još kompliciraniji i dulji kada je dizajner ujedno i poduzetnik, što mnoge mlade hrvatske dizajnere stavlja u situaciju da se ne stižu posvetiti novim projektima jer za sobom i dalje vuku repove starih. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto se Grupa, barem u samoiniciranim projektima pod vlastitom etiketom, fokusirala isključivo na dizajn lampi. Koncentrirajući se na jednu temu, u mogućnosti su učiti iz prijašnjih iskustava, korigirati vlastite metode u hodu te se paralelno oslanjati na prokušane strategije i s takvim uporištem iskoračivati prema novim idejama. Na toj razini između Modela, ili_ili, Arigata i Balune postoji jasan kontinuitet, gdje je svaka nova lampa dizajnirana na temeljima usvojenim s prethodnom, dok je s druge strane ideja iza svake od njih jednako tako evidentno, prepoznatljivo drugačija.

U nastavku teksta analizirat ćemo taj posljednji proizvod, kolekciju lampi Baluna, s nekoliko aspekata koji se odnose na karakteristične dizajnerske odluke, na tehnologiju iza njih, na procese koji stoje iza određenog proizvoda a nisu vidljivi korisniku, na detalje na koje vrijedi obratiti pažnju.

Baluna zaista ima ponešto zajedničkog sa svojim prethodnicama, dok je u drugim stvarima njihova čista suprotnost. Primjerice, s Arigatom dijeli monokromiju, posve suprotno koloristički razigranim modularnim lampama ili_ili, s kojim pak dijeli fleksibilnost. Karakteristična kuglasta glava zajednička je Baluni i Modelu, no Model je lampa koja sve svoje elemente otkriva do razine golog skeleta, dok ih Baluna skriva. Baluna nema klasičnog sjenila, za razliku od dvije od tri Grupine kolekcije lampi, Ili_ili i Arigata, što je dijelom i rezultat ideje da se dođe do integralnog, maksimalno jednostavnog oblika sa što manje formalnih elemenata. Lampa, međutim, ipak ima dvije mogućnosti prigušivanja, korigiranja svjetla i stvaranja atmosfere. Jedna je svakako integrirani dimmer, dok je druga riješena oblikom i mogućnostima rotacije same glave lampe. Njenim okretanjem moguće je iz izravnog osvjetljenja dobiti djelomično indirektnu rasvjetu, tako da se bijeli dio lampe okrene prema zidu, odnosno u suprotnom smjeru od korisnika.

Dinamika crnog i bijelog kruga ima i estetsku, ali i simboličku dimenziju, što je podcrtano i odabirom imena Baluna (koje je, kao i imena ili_ili i Arigata osmislila agencija Utorak), kao kombinacije pojma balon ili (regionalno) balun, kao kuglaste forme koji se ponekad koristi i za imenovanje staklenog dijela žarulje; a s druge strane riječi luna, koja označava mjesec.

Bijela staklena kugla proizvedena je u tvornici u Trevisu (Italija) koja iza sebe ima tradiciju visokokvalitetnog obrta i servisira neke od najpoznatijih brendova rasvjete. Kvalitetna, i pritom naravno skupa, tehnologija izrade višeslojne staklene kugle bila je nužna zbog vizualnog dojma i kvalitete samog svjetla, budući da razmjerno velika staklena oplošja često ne daju ujednačenu svjetlinu po cijeloj svoj površini. Upravo u ovom dijelu Baluna je, osim dizajnerski, i predmet vrhunske obrtničke izvedbe.

Baluna je dizajnirana specifično sa LED tehnologijom na umu, zbog kvalitete svjetla, značajne uštede energije i veće izdržljivosti, no kako je LED tehnologija bitno drugačija od klasičnih žarulja, korištenje dimmera (prigušivača intenziteta svjetla) nosi sa sobom određena tehnološka ograničenja. Osim toga, budući da je lampa oblikovana tako da unutar svoje konstrukcije maksimalno skriva sve svoje elektroničke elemente (ali ih ipak ne čini nedostupnima), dimmer je morao ne samo biti tehnički prilagođen za LED žarulje, nego i dimenzijama prilagođen smještanju u kućište lampe. Dizajneri zbog toga odlučuju razviti originalan (custom made) dimmer za Balunu, čije prve verzije projektira jedna tvrtka u Splitu specijalizirana za taj tip elektroničkih uređaja. Međutim, prvih 10 prototipova dimmera ne prolazi testiranja u Laboratoriju za elektromagnetsku kompatibilnost i sigurnost Elektrotehničkog instituta tvrtke Končar. Konačnu verziju dimmera Balune, koji je prošao proces certifikacije, projektirala je i proizvela tvrtka Byte Lab.

Uz staklenu glavu lampe, crno čelično tijelo je drugi element koji čini formu balune prepoznatljivom. U svim varijantama (ovisno o namjeni lampe – stolna, stropna ili zidna) samo tijelo doima se poput elegantnog crteža u prostoru, a njegov blagi kut, boja i karakterističan detalj u spoju metalnog držača i kućišta / glave lampe podsjeća na prethodni Grupin proizvod iz ove serije – Arigato.

Metalno tijelo sadržava svu elektroniku, uključujući i kabel koji je skriven u metalnoj cijevi. Zahvaljujući elegantnom, tankom linearnom obliku tijela lampe, vidljivi nastavak kabela koji iz njega izlazi u prostor djeluje kao prirodni nastavak koji teče kontinuirano s formom konstrukcije. Crna boja, kao i pažljivo dizajnirana konstrukcija, također čine Balunu kompaktnom, u smislu da nema vidljivih spojeva ni vijaka, a nijedan element lampe, da bi se rastavio ili prilagodio, ne zahtijeva nikakve alate. Prilikom projektiranja, posebna pažnja posvećena je stabilnosti konstrukcije, kao i usklađivanju njenih proporcija s uvjetima skladištenja i transporta, a pritom su se dizajneri oslanjali na iskustva s prethodnim proizvodima. U početku je bilo predviđeno da, uz osnovni crni model, jedna verzija Balune bude iz mesinga, s idejom da se proizvod materijalom uklopi u određenu trendovsku tržišnu potražnju. Testni primjerak napravljen je u jednoj tvornici u Trevisu, međutim dizajneri nisu bili zadovoljni estetskim dojmom materijala i ta je ideja brzo odbačena. Za čeličnu konstrukciju Balune zaslužna je tvornica Dekor Zabok, odnosno njeni inženjeri koji su zajedno s Grupom radili u segmentu istraživanja i razvoja. Sama Grupa istaknut će kako je još jedan bitan razlog njihovog ranije spomenutog fokusiranja na dizajn lampi i upravo kontinuitet kvalitetne suradnje s tom tvornicom, započete na projektu ili_ili i nastavljene do danas.

Jedna od bitnih karakteristika Balune kao kolekcije je i to da izduljene zidne i stropne varijante lampe dosljedno i fluidno slijede proporcijski sklad njene osnovne, stolne varijante. Također, vodilo se računa o modularnosti proizvoda, tako da su središnji elementi uvijek isti, a zidna/stropna verzija ima ekstenziju u obliku dugačke metalne cijevi kroz koju je provučen kabel. Budući da je cijev teleskopska, moguće je jednostavno prilagođavati horizontalnu (zidna), odnosno vertikalnu (stropna) duljinu Balune, što ponovno ne zahtijeva korištenje posebnih alata te je riješeno na prividno jednostavan, ergonomski način. Kako se cijevi otpuštaju i učvršćuju rotacijom, bilo je potrebno riješiti i to da se, rotacijom cijevi, ne zavrće i strujni kabel u njoj, što bi inače s obzirom na metalne komponente bilo izrazito opasno. U varijanti zidne lampe elegantno je riješen i problem savijanja tanke metalne cijevi umetanjem čvrste metalne sajle koja ju pridržava, a pritom je vizualno u skladu s oblikom ostatka lampe.

Pakiranje proizvoda je jedna od ključnih tema bilo kojeg dizajniranog proizvoda, a u slučaju Balune naročito je osjetljiva iz najmanje tri razloga: prvo, zato što je riječ o lampi, koja uvijek sadrži lomljive elemente; drugo, zato što se Grupa Products u velikoj mjeri oslanja na internacionalno tržište, što uključuje rizične procese transporta i dostave; i treće – zato što je riječ o kolekciji, odnosno više varijanti istog proizvoda, što logično znači i više varijanti pakiranja. Ulaganje u projektiranje unutarnje ambalaže stoga je bilo važno, s jedne strane kako bi se proizvod osigurao od oštećenja, a s druge i zato da se minimalizira trošak i pojednostavi proces proizvodnje samog unutarnjeg pakiranja. Pakiranje je u ovom slučaju osmišljeno modularno – tako da je glavni element lampe koji sadrži staklenu kuglu i osnovnu konstrukciju pakiran uvijek u isti modul, dok se ekstenzije pakiraju u druge, vlastite module koji se potom spajaju u zajedničku kutiju.

Kako bi se riješio ovaj kompleksan problem, angažiran je drugi produkt dizajner, mladi autor Marko Pavlović koji iza sebe već ima dva vrlo uspješna proizvoda na međunarodnom tržištu – didaktičke igračke Oblo (2008.) i Logiq Tower (2013.). Oba pripadaju žanru tzv. 3D mozgalica, a Pavlovićev angažman u dizajnu unutrašnjeg pakiranja Balune također se može promatrati u tom svjetlu rješavanja apstraktnih logičkih i kombinatoričkih problema i, što je najvažnije, traženja najjednostavnijeg i najekonomičnijeg mogućeg rješenja. Vizualni identitet proizvoda dizajniran je u zagrebačko-londonskom studiju Bunch, a u osnovi slijedi ideju da je Baluna sama po sebi dovoljno ikonična i cjelovita da ju ne treba suviše podcrtavati dodatnim vizualnim elementima. Stoga je grafički dizajn (vanjske) ambalaže, ali i promotivnih materijala, maksimalno suzdržan, usmjeren je na to da skrene pažnju na sam predmet i njegov inherentan vizualni učinak.

Ovo je druga Grupina samostalna izložba u HDD galeriji. Prije četiri godine u ovom istom prostoru predstavili smo modularni sustav rasvjete ili_ili. Ne ulazeći previše u priču o samom proizvodu, nego smo, oslanjajući se prije svega na njegovu neposrednu privlačnost i novost koju je predstavljao, galeriju pretvorili u ambijentalni showroom, pustivši da ili_ili sam stvori atmosferu sa svojim bezbrojnim varijacijama formi i boja. S Balunom smo odlučili napraviti suprotno – rastaviti je na komade i prikazati je i objasniti, detalj po detalj, izvući je iz kutije, rekonstruirati kronologiju ali i topografiju njenog nastanka, označavajući mjesta na kojima su donesene određene odluke, gdje su projektirane, proizvedene ili testirane određene komponente, ili mjesta gdje je izlagana. Odlučili smo prikazati i sažete priče njenih prethodnica – Modela, ili_ili i Arigata. Kad završimo s tim, vratit ćemo Lunu gore na nebo, bacit ćemo Balunu natrag vama.

 

[d]razgovor: Grupa

Sudionici: Filip Despot • Ivana Pavić • Tihana Taraba • Marko Pavlović
Organizator i moderator: Marko Golub
Snimatelj i montažer: Miran Krčadinac
21.12.2017.