Izložba se na kraju zasnivala na dva osnovna elementa. Jedan, koji ostaje kao trajno korisna dokumen­tacija, je serija od jedanaest video-intervjua koje je Lea Vene obavila tijekom priprema za samu izložbu. Intervjui su rađeni s dizajneri/ca/ma, arhitekti/ca/ma i autorskim timovima različitih generacija koje je autorski tim izložbe izdvojio kao neke od najzanimljivijih u području dizajniranja postava izložbi i stalnih muzejskih postava. Tako oni — Nina Bačun, Ana Dana Beroš, Mario Beusan, Dora Bilić i Tina Müller (studio Bilić Müller), Oleg Hržić, Vanja Ilić, Nikoli­na Jelavić Mitrović, Željko Kovačić, Damir Prizmić i Nika Pavlinek, Marko Rašić i Vedrana Vrabec (Studio Rašić) te Marko Šesnić i Goran Turković — u intervjuima progovaraju o vlastitim iskustvima rada na postavima izložbi, pristupima u rješavanju postava, suradnji s kustosima i institucijama te komunikaciji s publikom. Taj vrijedan dokumentarni materijal nastao je s ciljem otvaranja mjesta za diskusiju o današnjoj ulozi dizajna i arhitekture u postavima izložbi. Isti cilj je imao i drugi element, ovog puta participativnog karaktera. Naime, osim što su se u njemu (i na blogu projekta) prikazivali intervjui, izložbeni prostor bio je i poprište malih participativnih intervencija koje su osmislile kustosica Lea Vene te Marijana Gradečak i Katarina Matković temeljem vlastitog promišljanja postavljačkih praksi. Za te potrebe kreirale su poveći popis pojmova koje asocijativno povezuju s razmišljanjem o postavljanju, odnosno dizajniranju izložbi, poput: Objekt, Privremenost, Estetika, Ovojnica, Život, Timski rad itd. Sve riječi s popisa isprintale su na papirnate etikete u većem broju primjeraka, koje su potom u prostoru gale­rije (uključujući zidove, izloge, radijatore, međuprostore), ali i u vanjskom gradskom prostoru lijepile, kombinirale, povezivale u neke značenjske cjeline i slično. Na otvorenju i za vrijeme cijelog trajanja izložbe naljepnice su dijeljene posjetiteljima na korištenje, tako da je do njenog završetka galerija izgledala kao neka velika mentalna mapa na temu kojom se bavila sama izložba.

[Iz uvodnog teksta O dizajnerima kao pripovjedačima, o izložbama kao pripovijestima]

 

 

HDD galerija
4.7.– 17. 7. 2013.

Međunarodni festival dizajna Dan D 2015:
Arhiv dizajna
Stara vojna bolnica, Vlaška, Zagreb
3.– 5. 7. 2015.

Autorica izložbe: Lea Vene
Dizajn postava i deplijana: Marijana Gradečak • Katarina Matković
Montaža video intervjua: Vida Guzmić
Programiranje: Oleg Šuran
Fotografija: Ana Mihalić
Produkcija i organizacija: Marko Golub / HDD

 

 

Izložbe kao komunikacijske situacije

Lea Vene

 

Izložbe se mogu definirati kao komu­nikacijske situacije na relaciji instituci­ja — izložba — publika, osmišljene kako bi se prenio određeni sadržaj. Postav izložbe artikulira komunikaciju između predmeta i prostora, predmeta među­sobno te predmeta i prostora naspram posjetitelja. Tema izložbe najdirektnije se manifestira kroz artefakt kao njenu centralnu točku, no smještanjem arte­fakta u prostor započinje artikulacija postava koji kreira atmosferu i doživ­ljaj. Tema i izloženi objekti stapaju se u trodimenzionalnu sliku koja poziva na otkrivanje i učenje, a sam postav, kreirajući izložbenu sintaksu, koreo­grafira i kretanje publike koje također postaje svojevrsnim njegovim dijelom. Postav izložbe oblikuje i svoju publi­ku; sedamdesetih neutralizirajući tip postava izložbi potvrđivao je objektiv­nost forme izlaganja i onog izloženog, a obraćao se obrazovanim elitama. U suvremenim izložbenim praksama sve se više pažnje posvećuje atraktivnim interaktivnim i multimedijskim sadr­žajima s ciljem popularizacije i približa­vanja teme izložbe široj publici. Danas se dizajnom izložbi teži emocionalno angažirati posjetitelja, a ono što izložba problematizira približiti percepciji ma­sovne publike. Važan podtekst takvih izložbi jest održavanje pozicije subjekta (posjetitelja) kao pasivnog gledatelja i potrošača estetskih proizvoda čijem se ukusu podliježe.

S druge strane, kroz postav se može poticati i aktivna participacija posjeti­telja u smjeru izmicanja naturaliziraju­ćim efektima izložbi. Emancipatorna pedagogija predlaže tehnike prekida i antikanonizacije kao oblike otpora i osvještavanja pozicije pasivnog pro­matrača. Sam koncept postava, koji se često kao pojam uzima zdravo za gotovo, je intrigantno polje promišljanja jer u sebi sažima oprečna značenja, s jedne strane konotirajući edukaciju, a s druge spektakl. Teško je povući jasnu granicu između komercijalnog i didaktičkog karaktera postava. Dorothea Richter postav promatra kao suodnos izvođe­nja objekta i subjekta unutar izložbe. Izložbu definira kao produkt procesa kontrole, organizacije, selekcije i kla­sifikacije značenja koja se manifestira­ju u materijalnom okruženju postava. Prostor izložbe je diskurzivni prostor pretvorbe društvenog i kulturnog ka­pitala u ekonomski.

Judith Barry postav izložbe promatra kao simboličku kategoriju, koja je samo maskirana kao funkcija. Propitivanje koncepta postava započinje negiranjem njegove prividne neutralnosti. Prakse postavljanja izložbi u hrvatskom jezi­ku bile su tradicionalno obuhvaćene terminom likovni postav, no na njega se danas gleda kao na ograničavaju­ći pojam. Istovremeno, struka se ne može usuglasiti oko drugog adekvatnog termina pa se tako u katalozima i na izložbama koriste terminima poput pro­storna koncepcija, oblikovanje izložbe/ postava, dizajn izložbi ili jednostavno postav. Izostanak terminologije samo je simptom koji upućuje na manjak šireg sustavnog razvitka postavljačkih praksi koji detektiram ne samo na razini konkretnih realiziranih postava već i u nedostatku stručnih istraživanja i autorskih znanstvenih radova i tek­stova. Edukacijske institucije također sustavno ne obrazuju niti pripremaju dizajnere ili arhitekte za aktivni anga­žman na postavima izložbi. Praktični rad na postavima determi­niran je financijskim mogućnostima institucije ili organizacije pa se tako u malim budžetima za izložbe često ne ostavlja mjesto za dizajnera ili arhitekta koji bi izložbu postavio. Istovremeno, sve ekstremniji financijski uvjeti i ogra­ničeni budžeti upravo postaju poticajem i izazovom za kustose, dizajnere i arhi­tekte da s relativno malim sredstvima realiziraju upečatljivo i opravdano rje­šenje. U mnogim primjerima upravo su iz minimalnih financijskih sredstava proizašli postavi koji su plijenili pažnju struke i publike. Ipak, u našoj situaciji mali si broj arhitekata i dizajnera može priuštiti da se posveti isključivo posta­vima, posebice mlađe generacije kojima treba vremena da se etabliraju na tom polju te zadobiju povjerenje institucije i steknu stalne klijente. Zapravo, su­radnje s kustosima i institucijama su dugoročnog karaktera, temeljene na kontinuitetu suradnje, a dizajnerima i arhitektima je tada dana velika sloboda da kreiraju vlastiti prepoznatljivi potpis u skladu s profilom institucije i interesi­ma kustosa s kojima rade. S vremenom se razvila praksa “kućnih arhitekata i dizajnera” pojedinih institucija. Mnoge mlađe generacije arhitekata i dizajnera dobile su priliku afirmirati se na poziv mladih kustosa s kojima su u suradnji ostvarili zapažene izložbene projekte.

Intenzivna suradnja institucija/kusto­sa i onih koji oblikuju postav zapravo zamućuje naizgled oštre disciplinarne granice i relativizira pitanje autorstva konačnog proizvoda, izložbe. Istraži­vanje i uživljavanje u temu izložbe ali i dopuštena sloboda interpretacije otvara mogućnost za naglašeni autorski dopri­nos kroz postav kao oblik nadgradnje istraživane i izložene tematike. U tom smislu, izložba je uvjetovana grupnim i timskim radom kao rezultatom niza pregovora i kompromisa ali i interdis­ciplinarne suradnje.

 

 

 

Video: Prostori  između – Dijalozi
o dizajnu izložbi

Autorica intervjua: Lea Vene

Montaža videointervjua: Vida Guzmić

 

Dizajnerice i dizajneri obuhvaćeni istraživač­kim dijelom izložbe s popisom značajnijih realizacija u području dizajna izložbenih i muzejskih postava zaključno do 2013.

Prikupio: autorski tim izložbe

 

Vanja Ilić

2008. Zgraf 10, HDLU, Zagreb
2008. Stefan Sagmeister, Gliptoteka HAZU, Zagreb
2004. Zgraf 9, Velesajam – paviljon 19, Za­greb (s Milanom Štrbcem)

 

Željko Kovačić

2012. Julije Klović, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb (s Lanom Kovačić)
2012. Mors porta vitae, Muzej grada Zagreba (s Lanom Kovačić)
2010. Ivana Tomljenović Meller, Muzej grada Zagreba
2010. Stalni postav Muzeja krapinskih ne­andertalaca, Muzej krapinskih nean­dertalaca, Krapina
2006. Otto Antonini, Muzej grada Zagreba
2003. Secesija u Hrvatskoj, Muzej za umjet­nost i obrt, Zagreb
2000. Stoljeće promjena, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
1997. Stalni postav Muzeja grada Zagreba, Muzej grada Zagreba
1989. Gundulićev san, Muzejsko-galerijski centar, Zagreb

 

Ana Dana Beroš

2012. Između svjetova, 12. Urbanfestival, HDLU, Zagreb
2011. Socijalizam i modernost, Muzej suvre­mene umjetnosti, Zagreb (s Dva Plus arhitektonskim uredom)
2011. Nulta točka značenja, Umjetnički pavi­ljon, Zagreb (s Dva Plus arhitektonskim uredom)
2010. Niti iz, niti prema, Umjetnički pavi­ljon, Zagreb (s Dva Plus arhitektonskim uredom)
2008. O stanju nacije, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb (Andreja Kulunčić i ARCHIsquad)

 

Mario Beusan

2012. Marta Ehrlich — Retrospektiva (1931. – 1978.), Moderna galerija, Zagreb
2012. “Ulupuhov modni genotip” u povodu 35. godišnjice djelovanja ULUPUH-ove sekcije za oblikovanje odijevanja, Gale­rija ULUPUH, Zagreb
2011. Hrvatski učenici Fridricha Schmid­ta – Bečka akademija i hrvatska arhi­tektura 19. stoljeća, Gliptoteka HAZU, Zagreb
2010. Blago Kotorske biskupije — Zagovo­ri Sv.Tripunu, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
2007. Dominikanci u Hrvatskoj, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
2003. Stalni postav – pretpovijest, Arheološki muzej, Zagreb
2000. Historicizam u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
1988. Recentni hrvatski nakit, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

 

Oleg Hržić

2008. Milivoj Uzelac — Retrospektiva, Umjetnički paviljon, Zagreb
2008. Prisutna odsutnost (retrospektiva Aleksandra Srneca), Muzeja grada Va­raždina i bivši proizvodni pogon tvornice Varteks, Varaždin
2007. Prodori avangarde u hrvatskoj umjet­nosti prve polovice 20. stoljeća, Glipto­teka HAZU, Zagreb
2007. Vlado Kristl / Prije egzila – Radovi od 1943. do 1962., Umjetnički paviljon, Za­greb (s Antom Rašićem)
2004. Stalni postav Zbirke sadrenih odljeva antičke skulpture, Gliptoteka HAZU, Zagreb
2001. Zdravo budi – Don’t worry be healthy, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb (s Antom Rašićem)
1989. Pavlini na tlu Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

 

Nikolina Jelavić Mitrović

2012. Dječje igračke iz hrvatske baštine, Et­nografski muzej Zagreb
2011. Strast i bunt – ekspresionizam u Hr­vatskoj, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
2010. Idemo na kavu! Pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave, Etnografski muzej Zagreb
2009. Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
2006. Stalni postav rodne kuće Nikole Tesle, Smiljan
2004. 700 godina perzijske umjetnosti, Muzej Mimara, Zagreb
2001. Narodna medicina, Etnografski muzej Zagreb

 

Nina Bačun

2012. Izložba hrvatskog dizajna 1112, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb (s Majom Kolar)
2012. Slike trga, Galerija Galženica, Zagreb
2012. Jugoslavenski omladinski tisak kao underground press: 1968.– 1972. (Zagreb, Beograd, Ljubljana), Galerija Galženica, Zagreb
2011. Bor s nama, HDD, Zagreb (s Goranom Jovanovićem)
2008. Nove mreže novih medija, Galerija Galženica, Zagreb (s Robertom Bratović)

 

Studio Rašić

2012. My favorite CD-shop, Galerija Forum, Zagreb
2010. Ljubo Babić – Antologija, Moderna galerija, Zagreb
2010. Ikonografija grada, Moderna galerija, Zagreb
2009. Od Klovića i Rembrandta do Warho­la i Picelja, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
2008. 10 godina Oris 50, HDLU, Zagreb
2006. Umjetnost uvjeravanja – 170 godi­na oglašavanja u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb (s Olegom Hržićem)
2003. Universum sacrum – izložba kiparstva iz sakralne zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski povijesni muzej, Za­greb (s Olegom Hržićem)

 

Nika Pavlinek i Damir Prizmić

2011. Vatra, Etnografski muzej, Zagreb
2010. Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj, Hrvatski školski muzej, Zagreb
2009. Telefoni kroz vrijeme, HT muzej, Zagreb
2009. Moć Boja, Etnografski muzej, Zagreb
2008. Pisaći strojevi, HT muzej, Zagreb
2007. Telefonske govornice, HT muzej, Zagreb