Tag: konceptualna umjetnost

Događanja

Izložbe “SANJA IVEKOVIĆ: DVOSTRUKI ŽIVOT” i “ŠIRITE ŽENSKI SVIJET!” u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu

U ponedjeljak 9. rujna u 19 sati u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu otvaraju se dvije izložbe nastale u produkciji HDD galerije – retrospektiva grafičkog dizajna Sanje Iveković “Dvostruki život: dizajn, umjetnost, aktivizam” koja je izvorno predstavljena u HDD-u prošle godine, te izložba “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.” koja je premijerno održana u našem prostoru prije dva mjeseca. Gostovanje izložbi u Splitu organiziraju Platforma 9.81, MKC Split i HDD s partnerima DVK UMAS. Kustosi izložbe Sanje Iveković su Marko Golub i Dejan Kršić, a kustosica izložbe “Širite ženski svijet” je Barbara Blasin. Uz otvorenje održat će se i vodstva.

Tekstovi

OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA – O Goranu Trbuljaku kao grafičkom dizajneru

“Krenimo od činjenice da autor ne posjeduje niti jedno djelo vlastitog grafičkog dizajna, nasuprot uobičajenoj praksi da dizajner ima prava na nekoliko otisaka za vlastitu arhivu. Trbuljak ne posjeduje evidenciju o vlastitom dizajnerskom radu, i za razliku od likovnog ili filmskog, ne postoji nigdje ispisan njegov dizajnerski CV. To je djelovanje bilo potrebno mapirati i rekonstruirati iz početka, preko institucionalnih i privatnih arhiva koje pokrivaju pojedinačne angažmane i kroz brojne razgovore sa suradnicima i samim autorom, koji se kroz jednogodišnji razvoj projekta prisjećao svojih dizajnerskih aktivnosti, često sa nedoumicama. Nekoliko puta autor je pri gledanju vlastitog dizajna reagirao: Jesam li to stvarno ja radio?” – PIŠE: DARKO FRITZ

Događanja

Goran Trbuljak: Oblikovanje linijom manjeg otpora (23.11. – 7.12.2018)

U petak 23. studenog 2018. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba GORAN TRBULJAK: OBLIKOVANJE LINIJOM MANJEG OTPORA. Izložba po prvi put na jednom mjestu predstavlja djelovanje tog istaknutog hrvatskog suvremenog umjetnika u području grafičkog dizajna, te uključuje Trbuljakov dizajn i grafičko uređivanje časopisa (Polet, Novine Galerije SC, Film, Gordogan, Svijet), izložbene plakate (Galerija suvremene umjetnosti, Galerija SC, Galerija VN), kataloge, filmske plakate i špice, ali i nekoliko primjera umjetničkih radova realiziranih u formama karakterističnim za dizajn. Kustos izložbe je DARKO FRITZ.

Tekstovi

GRAFIČKI DIZAJN I UMJETNIČKE STRATEGIJE SANJE IVEKOVIĆ

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

[d]razgovor

VIDEO: Dalibor Martinis

Snimka [d]RAZGOVORA povodom izložbe “KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE I SMRZNUTE SLIKE: GRAFIČKI DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih” održanog 7. ožujka 2017. u HDD galeriji. S jednim od najvažnijih suvremenih hrvatskih umjetnika razgovarali smo o njegovom dosad rijetko prikazivanom dizajnerskom opusu koji obuhvaća puna dva desetljeća rada za ugledne galerijske institucije, filmsku industriju, omladinski tisak i televiziju. Govorili smo i o odnosu dizajna, konceptualne i medijske umjetnosti, ali i pokazali neke od primjera umjetničkih radova i projekata koji bacaju drugačije svjetlo ili daju dublji uvid u pojedine Martinisove dizajnerske radove, njegov način razmišljanja i teme kojima se bavi od ranih sedamdesetih do danas.

HDD galerija

DIZAJNER PRI RADU – Osvrt na grafički dizajn Dalibora Martinisa

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Događanja

KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE I SMRZNUTE SLIKE – DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih (23.2. – 11.3.2017.)

U četvrtak 23. veljače u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE i SMRZNUTE SLIKE – DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih. Izložba predstavlja pregled dizajnerskog rada Dalibora Martinisa, uglavnom u području izložbenih i filmskih plakata, ali i dizajna za televizijski medij. Kustosi izložbe su MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ.

HDD galerija

Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

Tekstovi

ČASOPIS KAO GALERIJA, FORUM I UMJETNIČKI OBJEKT – O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije

“Umjetnički časopis, kao i knjiga umjetnika, u suvremenim okvirima predstavljaju i dalje alternativu kako instituciji, tako i tržišnoj kapitalističkoj logici. Tržišna pravila nalažu naklonost priznatim imenima koja garantiraju profitabilnost. Tako današnje knjige umjetnika i časopisi i dalje igraju ulogu umjetničkih galerija, dok festivali ovih alternativnih publikacija važe za suvremeni sajam nezavisne umjetnosti” – PIŠE: ANA RADOVANOVIĆ