Tag: Nova Evropa

4.3 cover transformer col 203_0042 HDD galerija

NEP / NOVA EVROPA: Kunst ist zeitlos • Europa endlos (19.6. – 3.7.2020.)

U petak 19. lipnja od 18 do 21 sat pridružite nam se u HDD galeriji na otvorenju izložbe „NEP / NOVA EVROPA: Kunst ist Zeitlos • Europa endlos“, posvećene intermedijskom projektu Nova Evropa i istoimenom kolektivu (Dejan Kršić, Jane Štravs, Gordana Brzović) koji je od ranih 1980-ih do početka 1990-ih djelovao na razmeđu grafičkog dizajna, medijske umjetnosti, teorije, nezavisnog izdavaštva, eksperimentalne glazbe i videa. Izložba daje presjek NEP-ovih aktivnosti i artefakata – fanzina, xerox grafika, kolaža, plakata, fotografija, dizajna publikacija i glazbenih albuma – a povodom nje otisnuta je i grafička mapa uz današnje refleksije na taj projekt iz vizure njegovih protagonista, suvremenika, kao i dizajnera i umjetnika novih generacija. Kustos izložbe je Marko Golub.

NEP, Shoulder to shoulder, plakat, 1987. Tekstovi

Glava umjetnika kao radar: elektronički intimizam Nove Evrope 1982. – 1992.

“U svojim radovima Nova Evropa zagovarala je ideju postmoderne kao nove epohe, evocirala forme i ideologije historijskih avangardi (dada-konstruktivizam-suprematizam), miješajući ih s elementima suvremene pop kulture, medijske teorije, glazbe, filma, konceptualne umjetnosti, dizajna i oglašavanja. Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojala je afirmirati ideju umjetnika kao radnika i medijskog operatera, dekonstruirajući ideju o umjetničkom djelu kao jedinstvenom i neponovljivom u kopije, kopije kopija, kopije kopija kopija ‘vjernih originalu’. Tehnologije xeroxa, polaroida, presnimavanja i umnažanja magnetskih traka itd. vidjela je kao sredstvo ne samo demokratizacije, nego i emancipacije” – PIŠE: MARKO GOLUB

NEP, Shoulder to shoulder, plakat, 1987. Tekstovi

Kadar po kadar: NEP • Arkzin • WHW

“Jezik kojim je Nova Evropa govorila osamdesetih bio je karakteristično krajnje eklektičan ali koherentan, odnjegovan na svemu od tada reaktualizirane ruske avangarde, konceptualne umjetnosti, Andyja Warhola, Williama Burroughsa i Bryona Gysina, medijske teorije, do elektroničke i pop glazbe, pojavnosti i umjetničke filozofije Kraftwerka i Briana Enoa te intelektualno blizak suvremenim slovenskim kolektivima okupljenima oko Neue Slowenische Kunst. U produktima Nove Evrope umjetnost i njena teorija, te njena brižljivo producirana i kontrolirana medijska reprezentacija jedno su te isto” – PIŠE: MARKO GOLUB

CC tamb Tekstovi

DIZAJN UVIJEK IMA POSLJEDICE – O Dejanu Kršiću, WHW-u i drugim stvarima

“Kao što se Kršićev rad zadnjih 15 godina ne može zamisliti bez WHW-a, tako se ni komunikativnost, vidljivost i javni učinak WHW-ovih projekata ne može zamisliti bez DK-ove dizajnerske imaginacije, smisla za humor, elokvencije u baratanju najrazličitijim ikoničkim referencama i odavna prisutnog pop-senzibiliteta koji je uspio efektno animirati i one neprobojnije među WHW-ovim tezama i konceptima” – Piše: MARKO GOLUB

whw 10 years 9 HDD galerija

DEJAN KRŠIĆ: ŠTO, KAKO I ZA KOGA & TAKO DALJE – Grafički dizajn za suvremenu umjetnost (10. 6. – 27. 6. 2015.)

U srijedu 10. lipnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DEJAN KRŠIĆ: ŠTO, KAKO I ZA KOGA & TAKO DALJE – GRAFIČKI DIZAJN ZA SUVREMENU UMJETNOST. Izložba predstavlja pregled jednog zaokruženog segmenta dizajnerskog rada autora Dejana Kršića, tematski usmjerenog na područje grafičkih materijala i publikacija realiziranih u proteklih petnaestak godina za potrebe različitih lokalnih, regionalnih i međunarodnih izložbenih projekata, manifestacija, institucija i autora s područja suvremene vizualne umjetnosti.

31704_1256946994107_1435144_n Intervju

DEJAN KRŠIĆ: Dizajn je oduvijek bio značenjska praksa

“Dizajn nikad nije bio samo praktična i utilitarna djelatnost, njegov sastavni dio oduvijek, a pogotovo danas, je dokumentiranje, teorija, kritika, historiografija. Ne možete se baviti dizajnom bez poznavanja prošlosti, ideje o vezama, historijskom razvoju različitih oblika, medija, tehnologija. Djela dizajna ne možete promatrati tek kao statične lijepe objekte koje su napravili neki genijalni autori.” Razgovarao: MARKO GOLUB