Tag: cio

Događanja

Novo izdanje HDD-a — PRAKSA TEORIJE: MATKO MEŠTROVIĆ & DIZAJN

Od novih izdanja Hrvatskog dizajnerskog društva ovog tjedna izdvajamo knjižicu PRAKSA TEORIJE: MATKO MEŠTROVIĆ & DIZAJN, autora DEJANA KRŠIĆA, MARKA GOLUBA i ORE MUŠĆET. Knjiga okuplja materijal prikupljen za potrebe istoimene izložbe održane u HDD-u u jesen 2020. te daje detaljan portret i refleksije na djelovanje najutjecajnijeg domaćeg teoretičara dizajna, ali i zagovarača i predanog kritičara. Knjigu “Praksa teorije: Matko Meštrović & dizajn” već sada možete naručiti od nas i nabaviti u odabranim knjižarama, ususret promociji koju ćemo organizirati čim nam se za to ukaže prilika. Cijena knjige na 64 stranice u boji, u mekim koricama, je 70 kn.

HDD galerija

PRAKSA TEORIJE: Matko Meštrović i dizajn (15.9. – 1.10.2020.)

U utorak 15. rujna od 18 do 21 sat u HDD galeriji (Boškovićeva 18, Zagreb) otvara se izložba PRAKSA TEORIJE: MATKO MEŠTROVIĆ I DIZAJN, posvećena teoretičarskom, kritičarskom i zagovaračkom djelovanju Matka Meštrovića u kontekstu dizajna u razdoblju od ranih 1960-ih do današnjih dana te je svojevrsni portret čovjeka koji je svojim radom snažno utjecao na naše današnje poimanje dizajna i njegove uloge, kao i razumijevanje njegove, ali i naše, relacije s tehnološkim, medijskim, kulturnim, društvenim i ekonomskim okruženjem u kojem živimo. Autori izložbe su Marko Golub, Dejan Kršić i Ora Mušćet.

Događanja

Izložba Borisa Ljubičića “Pažnja: logo! VIII. Mediteranske igre” u Lyonu

U sklopu serije izložbi Pažnja: logo! u Muzeju tiska i grafičkih komunikacija (Musée de l’imprimerie et de la communication graphique) u Lyonu, prije tjedan dana otvorena je izložba posvećena dizajnu VIII. Mediteranskih igara održanih u Splitu 1979. godine. Polazište same izložbe je znak Mediteranskih igara, koji je dizajnirao Boris Ljubičić, ali izložba uključuje širok raspon tiskanih materijala koji je Tim vizualne komunikacije CIO pod Ljubičićevim art direktorskim vodstvom producirao za Igre. Radovi predstavljeni na izložbi u Lyonu posuđeni su iz arhiva dizajnera (Studio International), Hrvatskog športskog muzeja u Zagrebu i Muzeja sporta u Splitu. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2020.

Centar oblikovanja svakodnevice

Otvorenje multilokacijske izložbe “Dizajn u gradu 1”

U petak 8. studenog 2019. u 18 sati u pothodniku kod glavnog ulaza na Zagrebački velesajam na Aveniji Dubrovnik otvorit će se izložba “Dizajn u gradu 1”. Izložba se organizira u okviru projekta Centar oblikovanja svakodnevice kojeg provodi Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s partnerima Muzejom za umjetnost i obrt, Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, udrugom Bacači Sjenki i Gradom Zagrebom. Izložba će se do 28. studenog istovremeno održavati na sedam različitih lokacija u javnom prostoru Zagreba, usko povezanim s nekim od fragmenata domaćeg dizajnerskog nasljeđa.

Izložba hrvatskog dizajna

On Matko Meštrović in the context of design — on the occasion of the Lifetime Achievement Award

Matko Meštrović is critical of eminent designers of the western world, including Victor Papanek and Buckminster Fuller, resenting them for not being resolute in their questioning of the dominant capitalist system. His eternal curiosity and desire to explore and promote new interpretations of the relations of social domination that are structurally connected to capitalist modes of production is a reflection of his attempt to subvert this domination through the collective self-determination of people and through the system of social production

Izložba hrvatskog dizajna

O Matku Meštroviću i dizajnu – povodom Nagrade HDD-a za životno djelo

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine” – PIŠE: DEJAN KRŠIĆ