Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

Između rekordnog broja od 706 prijavljenih radova, Selekcijska komisija u sastavu: Sarah Baron Brljević, Lana Cavar, Lana Grahek, Sven Jonke, Maša Milovac, Sean Poropat i Gala Marija Vrbanić, odabrala je 346 dizajnerskih ostvarenja koja će se predstaviti na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 23/24 u Laubi – kući za ljude i umjetnost u siječnju 2025! Osim što je nadolazeće izdanje izložbe imalo daleko najveći odaziv od njenog osnutka, riječ je i o najobimnijoj selekciji do sad – za nagrade u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija natjecat će se čak 241 profesionalni i 105 studentskih radova. Popis radova i više informacija o izložbi donosimo u nastavku!

Nakon velikog broja upita, produljili smo rok za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 23/24 do 1. kolovoza do ponoći! Prijavite se za sudjelovanje u novoj bijenalnoj IZLOŽBI HRVATSKOG DIZAJNA 23/24, koja u organizaciji HDD-a punih 25 godina predstavlja sam vrh hrvatske dizajnerske produkcije, a i ovog puta bit će održana u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na preko 300 stranica, te na online platformi! Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija!

Prijavite se za sudjelovanje u novoj bijenalnoj IZLOŽBI HRVATSKOG DIZAJNA 23/24, koja u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva punih 25 godina predstavlja sam vrh hrvatske dizajnerske produkcije, a i ovog puta bit će održana u LAUBI – KUĆI ZA LJUDE I UMJETNOST! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na preko 300 stranica, te na online platformi! Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 9 profesionalnih i 9 studentskih kategorija! Rok za prijavu je 10. srpnja 2024.

“Autentičnost se vrlo lako čita i osjeća, ali je u današnjem svijetu rijetkost – bilo da govorimo o ljudskim karakterima ili proizvodima i uslugama. Iz nje proizlazi vrijednost, materijalna i nematerijalna. Upravo zato smatram da je ta povezanost s vlastitom tradicijom i poviješću dragocjeni izvor inspiracije, nešto što moramo čuvati, od čega se napajamo ali mu i vraćamo – ne dopuštajući zaboravu da prevlada.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Plakat radiš i gledaš, kad je gotov – osjetiš. U trenu kad je to postalo to, kad je plakat zaokružena cjelina, on na neki način postaje entitet, mali svijet koji ima smisla unutar sebe. Za doista kvalitetan plakat, koji nadilazi prostorno-vremenske granice, treba izbjeći zamku doslovnosti i pri tome se ne bojati neshvaćenosti – to je podcjenjivanje publike. To je ono što tradicionalno odvaja tzv. komercijalni plakat od autorskog – komercijalni plakat za neki proizvod uglavnom prikazuje taj proizvod, a umjetnik koji radi autorski plakat koristi priliku da uz reklamiranje proizvoda pokaže nešto svoje.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

Selekcijska komisija u sastavu: Robert Čanak, Dario Dević, Nataša Njegovanović, Luka Perić, Cvetka Požar, Zlatka Salopek Radić i Juraj Zigman, odabrala je 325 dizajnerskih ostvarenja koja će se predstaviti na bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 21/22 u Laubi – kući za ljude i umjetnost 10. siječnja 2023. te na online izložbi i u publikaciji Pregled hrvatskog dizajna 21/22 u prosincu 2022. To je najveći broj radova ikad selektiran za ovu izložbu, kao i najveći broj prijava, kojih je ove godine bilo čak 573. Osim toga, objavljene su i nominacije za Veliku nagradu HDD-a za projekte koji su se prema ocjeni komisije najviše istaknuli svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću i jasnom porukom. Detalje pročitajte u nastavku!

Nakon velikog broja upita, produljili smo rok za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 21/22 do 19. kolovoza do ponoći! Izložba hrvatskog dizajna 21/22 ovog će se puta održati u Laubi – Kući za umjetnost i ljude, kao i na online platformi koju smo pokrenuli na prošlom izdanju! Radovi koji prođu selekciju naći će se i u reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna koja već 23 godine dokumentira najbolje od suvremenog hrvatskog dizajna! Naravno, natječite se i za nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija.

Prijavite se za sudjelovanje na dvanaestoj bijenalnoj Izložbi hrvatskog dizajna 21/22 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se ovog puta prvi put odvija u Laubi – kući za umjetnost i ljude, kao i na online platformi! Predstavite svoje radove u novoj reprezentativnoj tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna na 300 stranica, koja već 23 godine dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj. Natječite se za Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, najprestižnije domaće strukovne nagrade u području dizajna koje se dodjeljuju u 8 profesionalnih i 8 studentskih kategorija! Rok za prijavu je 22. srpnja 2022.

“Izazovi su brojni, a samostalni dizajner mora ujedno biti dobar radnik i šef. Zapravo si u poziciji menadžera jer moraš na adekvatan način upravljati resursima kao što su vrijeme, novac, znanje i oprema. Jedan od najvećih, ako ne i glavni izazov, je izgradnja i održavanje dobre baze klijenata i kvalitetnog odnosa s njima. Dodatno, potrebno je težiti stvaranju različitih tokova prihoda. To je na primjer moguće postići realizacijom projekata koji mogu dugoročno donositi zaradu ili tantijeme, i jednokratnih projekata koje je moguće odraditi u kraćim vremenskim intervalima. Kao treću i najizazovniju mogućnost vidim samostalnu proizvodnju i prodaju vlastitih proizvoda te izgradnju vlastitih robnih marki, na način dizajnera-poduzetnika” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Ususret Izložbi nagrađenih radova 19/20, koja će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt od subote 14. studenog do 5. prosinca, noćas su proglašene Nagrade i Posebna priznanja Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolje radove na Izložbi hrvatskog dizajna 19/20, prvoj koja se u svom cjelovitom obliku održava online. Samim tim predstavljena je i selekcija od ukupno 35 radova koji će biti izlagani u Muzeju za umjetnost i obrt tijekom sljedeća tri tjedna. Osim nagrada i priznanja u 8 studentskih i 8 profesionalnih kategorija, proglašena je i Velika nagrada HDD-a koja je ove godine pripala umjetničkoj organizaciji Oaza, te Nagrada HDD-a za životno djelo koja se dodjeljuje industrijskoj dizajnerici Blaženki Kučinac.

Selekcijska komisija u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić, Karlo Kazinoti, Željko Serdarević, Svjetlana Despot, Marko Pavlović, Lea Vene, Vedran Židanik; odabrali su 294 dizajnerskih ostvarenja iz protekle dvije godine koja će od 20. listopada biti predstavljena na prvoj online Izložbi hrvatskog dizajna 19/20 te uvršteni u novu reprezentativnu tiskanu publikaciju Pregled hrvatskog dizajna 19/20 na preko 300 stranica, koja već 21 godinu dokumentira najbolje dizajnerske projekte u Hrvatskoj.

U sklopu otvorenja IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1718, sinoć je u Muzeju za umjetnost i obrt održana je i svečanost dodjele nagrada i priznanja najboljim dizajnerskim radovima u pojedinačnim kategorijama izložbe, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva, Ico-D Excellence Award te Nagrada HDD-a za životno djelo. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u svečanosti i bili dio slavljeničke atmosfere, a dobitnicima nagrada i priznanja još jednom čestitamo. Tko su pobjednici, pročitajte u nastavku.

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

U petak 26.10.2018. s početkom u 17:30 u sklopu popratnog programa Izložbe hrvatskog dizajna 1718, u atriju MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja beogradskog dizajnera SLAVIMIRA STOJANOVIĆA i njujorške dizajnerice SUSAN SELLERS, članova Međunarodnog ocjenjivačkog suda Izložbe 1718. Program počinje u 17:30 Stojanovićevim predavanjem pod naslovom „Weare Percfet“, a Susan Sellers nastupa u 19:00 predavanjem „Make _______ _____ Again“. Da, točno smo napisali naslove, a detalje pročitajte u nastavku!

“Uvidio sam, poslije raznih proživljenih iskustava na različitim tržištima, da mi dizajn više nije jedini kanal za izražavanje. Napravio sam nekoliko autorskih izložbi koje su vrlo dobro primljene kod publike, napisao i nacrtao nagrađenu slikovnicu za djecu i evo sada u rujnu objavio svoj prvi roman. Dakle, zadržao sam svoj medijski prostor jer nisam bio lijen, a ljudi ovdje, ili bilo gdje drugdje, vole vidjeti kad se neko iskreno trudi” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

  Fotografija na naslovnici: Brigitte Lacombe Susan Sellers je osnivačica, partnerica i kreativna direktorica u studiju 2×4 te viša kritičarka za dizajn na Fakultetu za umjetnost Sveučilišta Yale. U studiju 2×4 vodi široki raspon strateških i dizajnerskih projekata u kulturalnim, komercijalnim i urbanim sektorima, od velikih projekata identiteta…

“U rasponu od rezolutnog koncepta nestajanja autonomije arhitekture 1960-ih do aktiviranja raznolikih izvora progresivne misli od 1980-ih do danas, Matko Meštrović je beskompromisni kritičar osrednjosti, iracionalnosti i partikularizama, i u kontinuiranom je kretanju od „pojedinačnog općem“. Meštrović je optimistično zahtijevao cjelovito prihvaćanje i primjenu progresivnih zamisli i tendencija koje su se ostvarivale samo u naznakama ili su bile zacrtane tek kao mogućnost. Taj emancipacijski, pa i utopijski horizont je, barem iz moje osobne perspektive, sasvim uvjerljiv upravo zahvaljujući dubokoj empatiji prema stvarnosti koju Matko iskazuje i svojim radom i svojom osobnošću” – PIŠE: MAROJE MRDULJAŠ

“Mislim da specijalizacije u rijetkim slučajevima imaju smisla pa sam skloniji nekoj otvorenijoj i fleksibilnijoj strukturi područja dizajna. Dobrog dizajnera čini način na koji odgovara na određeni zadatak i smisao koji daje rješenjima sagledavajući ih u najširem mogućem kontekstu. Vještine stvaraju specijalizaciju, a vještine se mogu istrenirati” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

“Dizajn je pojam koji se čini toliko širokopojasan da ako je stvarno ‘dobar’ može riješiti sve probleme, a to je fantazija. Problem siromaštva i neobrazovanosti je kompleksan problem koji se rješava generacijama. Dobar dizajn je svjestan tih raskola unutar tržišta i često se svjesno mora donijeti odluka da proizvod pripadne tržištu koje je ‘elitno’, jer je kao takav jedino dostupan u smislu raspoložive i aktualne distribucije” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

“Točno je da nema hoda bez zapreka, kako kaže Valéry, zato oblik i jest tako važan: oblik mora uzeti od zapreke koliko mu treba da se miče, ali tako da uzme samo ono što mu najmanje sprečava pomicanje. Stoga se jezik možda razvija u malim pomacima, ali digitalizacija je nahrupila odjednom, pa te dvije stvari ne bih dovodio u vezu — svejedno je izrezujem li slova škarama ili mišem.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Selekcijska komisija u sastavu Dejan Dragosavac Ruta, Boris Greiner, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Nika Pavlinek i Tomislav Mostečak odabrala je radove koji će biti predstavljeni na Izložbi hrvatskog dizajna 1718 koja će se održati od 25.10. do 25.11.2018. godine u Muzeju za umjetnost i obrt i ISO – Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi.

Hrvatsko dizajnersko društvo objavljuje javni poziv za prijavu radova na Izložbu hrvatskog dizajna 1718, koja će se održati od 25. listopada do 25. studenog 2018. godine u Muzeju za umjetnost i obrt i susjednom Salonu Izidor Kršnjavi – ISO. Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najveća strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj, koja se održava od 1999. u bijenalnom ritmu. Na Izložbi će se predstaviti selekcija recentne dizajnerske produkcije nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja koja obuhvaća profesionalne i studentske radove iz različitih dizajnerskih disciplina. Rok za prijavu radova je 17. lipnja 2018. do ponoći.

“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

U sklopu otvorenja IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1516 u Muzeju za umjetnost i obrt, sinoć, 13. 9. 2016. održana je i svečanost dodjele nagrada i priznanja najboljim dizajnerskim radovima u pojedinačnim kategorijama izložbe, kao i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva, Ico-D Excellence Award te Nagrada HDD-a za životno djelo. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u svečanosti i bili dio slavljeničke atmosfere, a dobitnicima nagrada i priznanja još jednom čestitamo. Tko su pobjednici, pročitajte u nastavku.

“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U srijedu 14. 9. s početkom u 19 sati u atriju MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT održat će se predavanja slavnog francuskog tipografa JEANA FRANCOISA PORCHEZA i njemačkog produkt-dizajnerskog dvojca OSKO+DEICHMANN. Oba predavanja dio su popratnog programa bijenalne IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 1516 u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva, koja se u istom prostoru otvara dan ranije, 13. 9. Ulaz na oba predavanja je besplatan!

“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

U utorak 13. rujna u 20 sati u Muzeju za umjetnost i obrt i Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi u Zagrebu otvara se bijenalna Izložba hrvatskog dizajna 1516, izložbeni pregled najbolje hrvatske dizajnerske produkcije u protekle dvije godine. Deveto izdanje izložbe, koju Hrvatsko dizajnersko društvo organizira od 1999. godine, obuhvaća 213 radova (169 profesionalnih i 44 studentskih) u osam kategorija: Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski /produkt dizajn, Prostorne i grafički intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt/proizvod i Koncept/inicijativa/kritički dizajn.

“Nitko si više ne može priuštiti prosječnost. Meni ponekad nedostaje vidjeti neku ‘normalnu’ knjigu, ‘normalan’ plakat, ‘normalan’ web, normalnu reklamnu kampanju koja naizgled radi točno to što treba raditi i ništa više, pametno dizajniranu stvar iza koje stoji neki mudar, suzdržan autor” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1516 – u sastavu Iva Babaja, Andrej Filetin, Marko Golub, Silva Kalčić, Gjuro Korać, Mladen Orešić i Koraljka Vlajo – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva. O dobitniku Velike nagrade odlučivat će međunarodni Ocjenjivački sud Izložbe 1516, a odluka će biti objavljena na otvorenju Izložbe, 13. rujna 2016. u Muzeju za umjetnost i obrt.

“Najveći izazov pred produkt dizajnerima danas jest održati dostignuti standard, tržište je na začetku i doslovno svakim danom postaje sve kompetitivnije, što će u konačnici dovesti do jasne profilacije samih dizajnera. Nedostatak takve profilacije dobrim dijelom odražava i slabu profiliranost tržišta, koje je još uvijek u razvoju” – Piše: TIHANA TARABA

“Hrvatska dizajnerska scena, pa tako i produkcija podijeljena je u sve jasnije definirane niše. Dogodilo se ono što je pred desetak godina bilo gotovo nezamislivo; dogodila se specijalizacija. Mladi dizajneri po završetku formalnog obrazovanja kreću u profesionalni život s već jasno izgrađenim stavom što žele raditi. Nema svaštarenja po raznim studijima, sve je manje šegrtovanja i ispipavanja tržišta po receptu ‘idem par godina u neku agenciju, pa ću otvoriti svoj studio’… Nove generacije se hvataju područja za koje imaju interes ili smatraju da se tom dizajnerskom podkategorijom oportuno baviti” – Piše: VANJA CUCULIĆ

“Proizvod koji izgleda najljepše, koji najvještije piše najnovijom tipografijom, koji govori u najpametnijim dizajnerskim referencama i priča najčarobnije priče, nije uvijek najbolji proizvod. Izazov pred današnjim dizajnerima, koji raspolažu s više alata, znanja, informacija, resursa i trikova nego bilo tko od njihovih prethodnika, bit će u nadvladavanju zavodljivih zamki samoreprezentacije. U izrazito kompetitivnom i narcisoidnom okruženju to je veliki izazov. U onom malo širem okruženju, koje treba njihovu pomoć, ekspertizu i suradnju s ostalim akterima, to je i velika odgovornost” Piše: MARKO GOLUB

“Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Dizajnerske firme ne žele raditi za IBM ili Dell, a čak i kad rade za njih taj rad rijetko vole previše pokazivati. Svi žele raditi za muzeje, kazališta, glazbena događanja i festivale jer je to zabavan i kreativan posao. Gotovo je klišej to da klijenti iz područja kulture daju više kreativne slobode i kako je zbog toga takav rad uvijek uzbudljiviji. Mislim da se tu ne radi o klijentima koji su otvoreniji ili skloniji kreativnostima, nego je riječ o publici koja očekuje neku drugu vrstu vizualne senzacije od publike, recimo, IBM-a i Della” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB