Izložba na kojoj će biti predstavljena tri projekta propituje odnos prema Jadranskom moru koji je često percipiran kao mamac za turiste ili kao idealna platforma za razvoj luka. Prema procjenama Svjetske banke, životi milijun ljudi u Hrvatskoj izravno su povezani s Jadranom, kroz sektore turizma, ribarstva i prerade ribe, građevine i prometa. Slaba povezanost između jadranskih gradova i općina predstavlja jedan od glavnih problema koji onemogućuju njihov dugoročan opstanak. S druge strane, koordinacija među državama koje su povezane Jadranom, također nije dovoljno razvijena te je konstantno opterećena različitim sporovima ili pojedinačnim interesima.
Projekt Antuna Sevšeka i Damira Gamulina nastavak je višegodišnjeg umjetničkog istraživačkog projekta Magistrala — Infrastruktura kao generator teritorija o kojem smo već pisali ovdje. Projekt koristi magistralu u svrhu promišljanja prostora, ali i razvoja novih analitičkih i prikazivačkih podataka. Autori Jadransku magistralu proučavaju u dvostrukom ključu – s jedne strane kao preduvjet za razvoj obalnog teritorija, a s druge kao platformu za potpunu turističku eksploataciju i postepeno uništenje prirodnog okoliša. Projekt je nastao korištenjem suvremenih umjetničkih istraživanja koji mogu poslužiti kao alat za razumijevanje i predstavljanje opsežnog teritorija kojim magistrala prolazi.
Jadranska magistrala (A. Sevšek i D. Gamulin), izložba Tvoj, moj, naš Jadran
Metodologija istraživanja počela se razvijati još 2014. godine, a u međuvremenu su autori uspjeli spojiti analizu povijesnih tabularnih itinerara i linearnu narativnu konvenciju. Prostor je tako moguće sagledati kao niz uređenih sekvenci s naznačenim karakterističnim točkama, odnosno s određenim trenucima. Korištenjem istovremeno vizualnih i tekstualnih izvora, projekt omogućuje drugačiju metodu mapiranja, alternativnu dominantnim geografskim obrađivanjem i prikazivanjem podataka. Prostor uz magistralu reduciran je na fragmente koji su određeni varijabilnim „sličicama u sekundi“ (frame rate), odnosno osnovnim referentnim okvirom u kojima su prikazane prostorne informacije. S obzirom na gustoću podataka, elementi pojedinih dionica nanovo se kombiniraju i tvore nove naracije i značenja. Upravo tako formirane prostorne jedinice omogućuju novo oprostorenje ulaznih podataka, a time i nov i drugačiji način prezentiranja ovoga prostora. Antun Sevšek i Damir Gamulin, uz pomoć suradnice Melite Čavlović, te uz programersku podršku i pomoć Brune Babića, stvorili su opsežnu bazu podataka dobivenu iz različitih izvora.
Jadranska magistrala (A. Sevšek i D. Gamulin), izložba Tvoj, moj, naš Jadran
Na izložbi će biti predstavljena dva projekta Ivice Mitrovića i Olega Šurana, Život nakon turizma i Posljednji mediteranski skiper, o kojima smo već pisali u sklopu izložbe Nove refleksije o spekulativnosti – spekulativni dizajn i edukacija.
Implikacija globalnih tema u male, lokalne kontekste, ono je što čini fokus spekulativne prakse ovog dizajnerskog i istraživačkog dvojca. Mitrović i Šuran u svojim projektima propituju tehnološke, ekonomske i društveno-političke promjene te ih koriste u promišljanju o njihovom odrazu i utjecaju u mediteranskoj, odnosno jadranskoj Europi. Njihovi projektima, prema mišljenju Dejana Kršića, služe i kao vrsta društvenog uvježbavanja, odnosno kolektivno usvajanje vještina potrebnih za snalaženje u novonastalim situacijama.
Život nakon turizma (I. Mitrović, O. Šuran)
Upravo ta namjera stvaranja konkretnih alata koji bi mogli pomoći čitavim zajednicama u izgradnji novoga života nakon katastrofe, jasno se vidljiva u njihovom projektu Život nakon turizma. U tom su projektu dizajneri surađivali sa stručnjacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Povod nastajanja ovoga projekta globalne su klimatske promjene koje su se odrazile i na život uz Jadransko more. Ekstremni klimatski uvjeti i ekološke devastacije utjecale su na promjenu načina života ljudi na istočnoj strani Jadrana. Promjenom gospodarske klime, odnosno gubitkom industrijskih pogona, Split se, kao i brojni drugi primorski gradovi, okreće turizmu, o kojem danas gotovo u potpunosti i ovisi.
Dizajneri nude scenarij slamanja turizma za koji predviđaju potpuno nestajanje u razdoblju od 2030. do 2045. godine. Nadalje, u njihovom scenariju, propast turizma nosi sa sobom i opći ekonomski krah, a time i masovno iseljavanje stanovništva. Preostalo stanovništvo okupljeno je u jezgrama starih povijesnih gradova, a preživljavanje katastrofe (život nakon turizma), za njih znači novi početak kroz stvaranje mreže malih obrta i proizvodnje.
Život nakon turizma (I. Mitrović, O. Šuran)
Podizanje razine mora i njegov ulazak u gradsku jezgru, preostalo stanovništvo vidi kao prednost, pa se tako u ovom spekulativnom scenariju Peristil pretvara u jednu od gradskih farmi nove marikulture. U fokusu instalacije upravo je farma za uzgajanje vlasulja, životinjskih organizama raširenih po cijelom Jadranu, još uvijek priznatih delicija u Andaluziji, na Siciliji i Sardiniji.
Posljednji mediteranski skiper (I. Mitrović, O. Šuran)
Posljednji mediteranski skiper kroz spekulativnu dizajnersku metodologiju bavi se rastućim fenomenom automatizacije. Rezultat ove prakse je video predstavljen u formi dokumenta. Rad propituje zanimanje koje polagano nestaje zahvaljujući sve većoj sustavnoj automatizaciji charter jedrilica. Ovaj spekulativni scenarij pretpostavlja nestajanje zanimanja skipera krajem 30-tih godina 21. stoljeća. Vrhunac rasta broja mediteranskih skipera, ostvaren je 2025. godine. Nakon što je prvi val osobne transportne automatizacije zahvatio cestovna vozila i letjelice, drugi je val, krajem 2020-ih, izravno pogodio i pomorski promet. Zbog sigurnosti putnika, sve su jedrilice u potpunosti automatizirane, a zanimanje skipera u potpunosti nestaje. Više o projektu pročitajte ovdje.
Mitrovićeve i Šuranove spekulacije istražuju alternativne scenarije ekstremnih klimatskih promjena, kao i utjecaja stalnog tehnološkog napretka, te kroz njih nude moguće metode i alate koji mogu poslužiti zajednicama i pojedincima u budućnosti.
Posljednji mediteranski skiper (I. Mitrović, O. Šuran)
Diskurzivni dio manifestacije održat će se u velikoj dvorani Filodrammatice u petak (14. veljače) od 17 sati i u subotu (15. veljače) od 12 sati. U razgovoru će sudjelovati znanstvenici Igor Ružić (Zavod za hidrotehniku i geotehniku riječkog Građevinskog fakulteta) i Neven Cukrov (Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša), znanstvenica Jelena Basta (predsjednica Instituta Plavi svijet), sociolozi Mirko Petrić i Sven Marcelić, sociologinja Inga Tomić-Koludrović, umjetnica Katerina Duda, i arhitekti Miranda Veljačić i Dinko Peračić. Sav program je na hrvatskom jeziku, a ulaz je slobodan.
Više o rasporedu diskusija i prezentacija pročitajte ovdje.