Četiri godine nakon izložbe Dizajn fikcija: Eutropija – Uvod u spekulativnu dizajnersku praksu koja je, uz publikaciju koju smo izdali povodom nje, inaugurirala diskurs o spekulativnoj dizajnerskoj praksi na našim prostorima, HDD galerija vraća se temi spekulativnog dizajna. Puno toga se dogodilo u od tada: izložba iz 2015. godine bila je temelj za sljedeći, kompleksniji projekt Spekulativnost – post dizajnerska praksa ili nova utopija? kojim se Hrvatska predstavila na XXI. Milanskom trijenalu, a u proteklom vremenu je spekulativna dizajnerska praksa postala uobičajena pojava na domaćim izložbama dizajna, radionicama i projektima te je sve više prisutna i u visokoškolskom obrazovanju dizajnera.
Spekulativna dizajnerska praksa ima ishodište u “engleskom kritičkom dizajnu”, koji se razvio u akademskom okruženju kao odgovor na konvencionalni, tržišno i nekritično tehnološki orijentiran dizajn. S vremenom su spekulativni i kritički dizajn poprimili obilježja “škole”, “metode” ili “trenda” te su danas često kritizirani zbog naginjanja univerzalnim solucijama i činjenice da proistječu iz privilegirane pozicije velikih centara Zapadnog svijeta. Međutim, spekulativna praksa je još uvijek u razvoju, još uvijek traju rasprave o njezinoj ulozi, metodama i metrici. Stoga se upravo danas čini važnim ponovno sagledati praksu i njezinu ulogu u dizajnerskoj edukaciji, posebno u našem, specifičnom kontekstu “ruba Europe”. Specifično je to značajno s obzirom na činjenicu da živimo u vremenu ekoloških katastrofa, ekstremnih društvenih nejednakosti, tehnološki oblikovanih politika budućnosti, komodifikacije svih aspekata života, migrantskih kriza u cijelom svijetu i nemogućnosti promjene sustava koji je velikim dijelom uzrokom ovih katastrofa.
Dvije su glavne okosnice izložbe Nove refleksije o spekulativnosti. S jedne strane, to su dva recentna projekta Ivice Mitrovića i Olega Šurana – projekt Posljednji mediteranski skiper, koji je premijerno bio postavljen na izložbi How Will We Work? u sklopu Bečkog bijenala umjetnosti, dizajna i arhitekture 2017.; te projekt Život nakon turizma, koji je prvi put izlagan prošle godine u splitskoj Galeriji umjetnina.
Druga okosnica su rezultati različitih edukacijskih aktivnosti u kojima se upravo spekulativna praksa javlja kao ključan alat ili diskurzivni okvir, pri čemu središnje mjesto tu zauzima novopokrenuta platforma SpeculativeEdu, financirana iz EU programa Erasmus+. Konkretno, osim Mitrovićevih i Šuranovih samostalnih radova, izložba u HDD galeriji sadrži i studentske radove nastale u okviru nastave na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu [Nervo i The Future Is Unwritten]; na radionicama serije Interakcije [Museum of Native Dishes, Fjaka (Let’s Party – DIY Politics) i Splitska dica]; te recentni rad AAA-Maribor+ nastao nedavno na radionici projekta SpeculativeEdu u okviru događanja Future Friends u Mariboru.
Više o spekulativnom dizajnu pročitajte u tekstu Ivice Mitrovića Zapadnjačka melankolija: Kako promišljati drugačije budućnosti u „stvarnom svijetu“?