Projekt Centar oblikovanja svakodnevice polazi od teze kako između kulture i svakodnevnog života postoji duboka veza, odnosno kako kulturne i kreativne aktivnosti, u najširem spektru značenja, a posebno u području dizajna, imaju sveprisutan učinak na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako živote svih nas učiniti kvalitetnijima, iskustveno bogatijima, stimulativnijima i slojevitijima. Primjerice, Mreža dizajnerskog sjećanja jedan je od većih programski segmenata projekta kojim će se stvoriti dinamični online arhiv hrvatskog dizajnerskog nasljeđa. Ideja Mreže proizašla je iz potrebe umrežavanja resursa – znanja i informacija o hrvatskom dizajnu – kao i želje da što više takvih informacija, saznanja, priča, tekstova, razgovora, fotografija, video i audiomaterijala bude slobodno dostupno online na jednom mjestu svima, za istraživanje, proučavanje, traganje, ali i jednostavno uranjanje, lutanje dizajnom naše prošlosti i suvremenosti.

Ishod rada definirat će model sudioničkog upravljanja u kulturi za potrebe osnivanja Centra oblikovanja svakodnevice kao platforme. Ona bi osnažila institucionalne kapacitete u razmjeni iskustva i koordinaciji pri upravljanju resursima, te umrežavanju raznolike arhivske i istraživačke građe na temu dizajna, primjenjene umjetnosti i arhitekture. Dodatna vrijednost projekta je uključivanje građana prilikom definiranja stvarnih potreba lokalne zajednice Grada Zagreba. Naime, sudioničko upravljanje model je koji omogućuje ulazak građana u procese donošenja odluka kojim se institucije dodatno demokratiziraju i transformiraju. Istraživanje su koncipirale i provele prof.dr.sc. Anka Mišetić i doc.dr.sc. Sara Ursić.

Sažetak početnog istraživanja
Sukladno ciljevima projekta Centar oblikovanja svakodnevice, koji utvrđuju postojeće stanje, ali i istražuju nove mogućnosti za afirmiranje sudioničkog upravljanja u kulturi, organizirana su tri empirijska istraživanja usmjerena na sudionike kulturnih aktivnosti i događanja. Organizacijski i provedbeno, istraživanja su se naslonila na mrežu partnera: Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Grad Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, te udrugu Bacači sjenki.

Polazeći od pretpostavke o važnosti koju za uspjeh projekta imaju stavovi i mišljenja različitih sudionika kulturnih aktivnosti, istraživanja su se usmjerila na tri tipa dionika koji implementiraju kulturu u urbanu svakodnevicu: (1) na posjetitelje kult. događanja, (2) na članove organizacija civilnog društva u kulturi i (3) na zaposlenike u kulturnom sektoru. Tri istraživanja obavljana su u fazama, sukcesivno, što je omogućilo dodatnu kontekstualizaciju istraživačkih pitanja. U istraživanjima je sveukupno sudjelovalo 240 ispitanika. U prvoj fazi primijenjena je kvalitativna metoda polustrukturiranog intervjua na uzorku zaposlenika kod projektnih partnera, koji imaju iskustvo rada u kulturnim aktivnostima. Na temelju pitanja otvorenog tipa omogućeno je da ispitanici slobodno izraze svoje stavove, ali i da otvore neke teme koje smatraju zanemarenima. Na temelju rezultata dobivenih iz intervjua, dopunjeni su i anketni upitnici koji su korišteni u drugoj fazi, u kojoj je primijenjena kvantitativna metoda anketnog upitnika.

Rezultati ukazuju na nekoliko zajedničkih stavova i obilježja za sve skupine ispitanika:

• sudjelovanje u kulturi važno je i za pojedince i za zajednicu u različitim aspektima i predstavlja važan oblik društvenosti;
• postoji solidno iskustvo participacije u kulturi, ne samo kod članstva, već i kod posjetitelja za koje se može reći da su se i do sada aktivno uključivali kroz peticije, sudjelovanje u javnim skupovima i druge vrste osobnog angažmana;
• konstatirana je potreba za većom i kontinuiranom edukacijom iz područja kulture i kulturnih praksi na svim razinama kod svih dionika (kroz usavršavanja: radionice, predavanja, itd.);
• postoji i jasno izražena potreba za edukativnim djelovanjem u široj zajednici, kroz obrazovni sustav; izražena je spremnost za veći osobni angažman u kulturnim aktivnostima, s tim da se prednost daje djelovanju kroz organizacije civilnog društva koje se smatra prikladnijim i efikasnijim od samostalnog angažmana građana;
• smatra se da bi rješavanje financijskih problema (od manjka sredstava do načina raspodjele) kroz osiguravanje financijske održivosti ovih djelatnosti unaprijedilo i kulturnu ponudu i omogućilo veću participaciju šireg kruga građana;
• istaknuta je potreba za traženjem prikladnijih modela organizacije rada i upravljanja institucijama i organizacijama; istaknuta je potreba za povezivanjem “struke” s različitim dionicima iz šire zajednice;
• uviđa se i potreba usklađivanja zakonskog okvira i propisa s promjenama načina na koji se danas djeluje u kult. sektoru;

Istraživanja su pokazala da postoji dobar temelj u motivaciji dionika na svim razinama za implementaciju sudioničkog upravljanja, kao i u njihovom dosadašnjem iskustvu angažiranja u kulturnim aktivnostima i spremnosti da se kroz različite oblike edukacije prate promjene i nove mogućnosti za djelovanje u kulturi, uključujući se na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Identificirane su glavne žarišne točke mogućih zapreka unapređenju ovog procesa (pravni, financijski i edukativni). Na temelju toga može se zaključiti da će uspješna provedba koncepta sudioničkog upravljanja ovisiti o simultanom djelovanju na više razina i kroz različite aktivnosti, od onih usmjerenih prema akterima lokalne i državne uprave (stvaranje povoljnog normativnog i financijskog okvira, edukacija, povezivanje i podrška udrugama), prema civilnom sektoru (edukacija, otvaranje, povezivanje), te prema građanima (edukacija, informiranje, motiviranje, uključivanje) i zainteresiranim sudionicima iz gospodarskog, obrazovnog i dr. sektora (informiranje, edukacija, motiviranje, uključivanje).

–

Dizajn vizualnog identiteta projekta: Marija Juza sa suradnicama Bernardom Cesar i Sarom Pavleković Preis.

Projekt se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (85%) te sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna financijska vrijednost projekta je 2,351,087.66 kuna, a iznos EU potpore za projekt je 1.998.424,51 kuna (85% bespovratnih sredstava).

Posjetite nas na društvenim mrežama:
Facebook ★ Instagram