Dva primjera sa Studija dizajna: SVJETLA BUDUĆNOSTI (7. – 12. 7. 2016.)

Naslovna web_centr

U četvrtak, 7. srpnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba SVJETLA BUDUĆNOSTI, drugi od dva izložbena postava objedinjena nazivom DVA PRIMJERA SA STUDIJA DIZAJNA. Kroz niz svjetlosnih instalacija u galerijskom prostoru bit će predstavljeni koncepti studenata diplomskog studija zagrebačkog Studija dizajna bazirani na njihovim predviđanjima inovativne upotrebe svjetla i umjetne rasvjete u interaktivnim ambijentima budućnosti. Prilikom otvorenja izložbe održat će se i kratak [d]razgovor s ANDREOM HERCOG, MLADENOM OREŠIĆEM i IVANOM FABRIO te studentima Studija dizajna kojim zaokružujemo ovo dvokratno izložbeno predstavljanje.

Mini ciklus Dva primjera sa Studija dizajna zamišljen je kao prezentacija primjera dobrih edukacijskih praksi u dizajnerskom obrazovanju, ovog puta s fokusom na projektima sa zagrebačkog Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tom smislu, riječ je o svojevrsnom nastavku sličnih izložbenih projekata koji su predstavili aktivnosti Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu (izložbe Interakcije, 2012.; EutropijaUvod u spekulativnu dizajnersku praksu, 2015.)  i Sveučilišta Sjever (Život na Sjeveru, 2014.). Osim što ovaj mini-ciklus prikazuje visoke standarde i inovativne pristupe u obrazovanju mladih autora, on zapravo kroz teme koje povlače dva njime obuhvaćena projekta ukazuje i na važnost promišljanja dizajna u širem kontekstu. U slučaju izložbe Dizajn za društvene promjene riječ je bila o kontekstu društva, ideji ljudskih prava i društvene promjene, dok se u drugoj izložbi iz istog mini-ciklusa bavimo dizajnom u kontekstu tehnologije i zamišljanja budućnosti.

 

Temporal Motion Light, Laura Mrkša

Temporal Motion Light, Laura Mrkša

 

Iz teksta Mladena Orešića:

Svakodnevno svjedočimo promjenama uvjetovanim tehnološkim razvojem koje bitno utječu na život svakog čovjeka. Isto tako, nikada u povijesti čovječanstva razvoj tehnologije nije u tolikoj mjeri, takvim tempom i takvom snagom utjecao na promjene društva. Formiraju se nove mogućnosti, novi uvjeti, ali isto tako i nova shvaćanja i oblici svakodnevnog rada i života. Ispravno funkcioniranje predmeta, njihovih sustava i komunikacijske tehnologije postali su neupitni. Drugim riječima, podrazumijevaju se kao sastavni dio kvalitete našeg artificijelnog okruženja. Razvoj tehnologije u mnogim je slučajevima unapređivao kvalitetu života, ali s druge strane sve su češće dileme o opravdanosti utrke u budućnost gdje se neizbježno zalazi u sfere etičkog nesnalaženja.

 

Interaktivne svijetleće tapete, Nataša Njegovanović

Interaktivne svijetleće tapete, Nataša Njegovanović

 

Može li tehnologija zadovoljiti potrebe suvremenog društva i svakog pojedinca u dovoljnoj mjeri? Može li čovjek, oslonjen isključivo na tehnologiju, ostvariti svoje pravo na sreću? Može li ostvariti sebe na intelektualnoj i emotivnoj razini? Na koji način i u kojoj mjeri sveprisutan razvoj tehnologije mijenja samo poimanje dizajna i pojavljuje li se, slijedom toga, i potreba za postavljanjem drugačijih ciljeva i metodologija dizajna?  Dizajneri opravdano propituju svoju ulogu u tim procesima i pokušavaju na različite načine detektirati, istražiti i kritizirati stanje, ali se od njih očekuju kriteriji i koncepti humanijih odnosa i nadasve rješenja sukladna održivom razvoju. U povijesnom pregledu razvoja lako je prepoznati trenutke kada su nove tehnološke mogućnosti potaknule dizajnere da ih integriraju u svoja rješenja. No, manje je poznato u kolikoj mjeri je dizajnersko razmišljanje stimuliralo razvoj tehnologije. Možemo pretpostaviti da je proces međuovisan, ali i da je u njemu uloga dizajna sve značajnija.

 

New Light on Light, Tamara Petruša

New Light on Light, Tamara Petruša

 

U tom su kontekstu studenti prve godine diplomskog Studija dizajna, osim propitivanja uloge dizajna i potrebe za razvojem metodologija primjerenijih novim uvjetima u kreativnom postupku, istraživali i moguće ishode svojeg djelovanja: što je sve moguće postići i kakav utjecaj, naročito na doživljajnoj razini, može imati njihovo eksperimentiranje, odnosno razmatranje kreativnih potencijala koje razvoj tehnologije daje.

Svjesni činjenice da jasnijim razumijevanjem prirode crpimo nepresušne izvore inspiracija i saznanja, kao i da tek osluškivanjem sebe i okoline postavljamo racionalnije i humanije kriterije, s kreativnog aspekta stvaramo vizije i koncepte te postajemo stvarni pokretači razvoja društva, pa i tehnologije. Zato ovi koncepti odnosa prema svjetlu i mraku, koji razmatraju svjetlo u njegovoj izražajnosti, promjenjivosti i prilagodljivosti, koji istražuju praktičniju i primjereniju stranu u svim situacijama – od stvaranja ambijenta do signalistike, koji predviđaju i najavljuju humaniju i suptilniju interakciju, bit će izazov i inspiracija za tehnološke inovacije i novo poimanje izgrađene okoline.

 

 

Ukratko o predstavljenim projektima:


Interaktivne svjetleće tapete
Nataša Njegovanović

Rasvjeta budućnosti više se ne sastoji od pojedinačnih izvora svjetala, ona je bešavno integrirana u arhitekturu. Zidovi obloženi svjetlosnim tapetama omogućuju apsolutnu fleksibilnost rasvjete i njezinu personalizaciju. Zamišljeni sustav pokreću čovjek i priroda. Efekti prirodnih pojava poput vjetra i kiše, prenose se u interijer kada ih senzori detektiraju u eksterijeru. Svjetlosne simulacije takvih pojava čovjek može i sam odabrati, ako za njima osjeti potrebu. Svjetlosne zone koje odgovaraju određenim senzacijama moguće je aktivirati pokretom, dodirom i suvremenim sučeljima (npr. aplikacije na pametnim telefonima). Položaj izvora svjetlosti, njegova površina, intenzitet i boja, posve su prilagodljivi trenutnim potrebama.

 

Temporal Motion Light
Laura Mrkša

Počevši od spoznaje kako svjetlost dolazi iz prirode, a umjetna rasvjeta predstavlja svojevrsnu ekstenziju prirodnog svjetla, uočila sam kako je sam čovjek s vremenom narušio ravnotežu izmjene svjetla u unutarnjem prostoru. Polazište koncepta bilo je ostvariti potrebnu količinu svjetla unutarnjeg prostora koja imitira izmjenu svjetla u eksterijeru uvjetovanu isključivo prirodnim pojavama. Bitna karakteristika ovog principa potaknula me na detaljno istraživanje simbolike svjetla kroz povijest. Sunce kao glavni izvor svjetla u brojnim se kulturama tumači kao simbol ugode, topline, sigurnosti, istine. S obzirom da ono ima svoj tijek, tj. izmjenu, psihološki uvjetuje i percepciju prolaza vremena. Naglasak je stavljen na značenje vremena i pokreta unutar procesa promatranja, čime se uspostavlja eliptična povezanost između stvarnosti, percepcije i artificijelnog objekta koji manipulira svjetlom stvarajući ugodan ambijent. Takvim principom u interijeru se nastavlja prirodan tijek izmjene svjetla i sjene, dana i noći.

 

New Light on Light
Tamara Petruša

Rasvjeta se tretira u kombinaciji sa svojom komplementarnom vrijednošću – mrakom. Svjetlost se oslobađa iz mraka, pri čemu je mrak važan gradivni element, bez kojeg takav oblik svjetla, niti samo oslobađanje, ne bi postojalo. Oslobađanje svjetla događa se pomicanjem i transformiranjem ploha, zidova i raznih elemenata u stambenom prostoru. Živimo u vremenima gdje konstantno tražimo intenzivno osvjetljenje, u stambenom ili javnom prostoru. Čim uđemo u prostor, rastjerujemo sav mrak zaboravivši uopće da on postoji i ima svoju ulogu. Bit ovog načina projektiranja prostora jest dozvoljavanje svjetlosti da se ponaša prirodnije, sličnije prirodi i bliskije ljudskom organizmu – postepeno se oslobađajući pomicanjem strukturalnih elemenata prostora. Na taj način navikavamo se na ono što nam je prirodnije i izlazimo iz grida življenja koji je odsječen u trenutku kada struje, odnosno svjetla, više nema.

 

Krijesnica
Viktoria Lea Vavra

Krijesnica je malo, leteće rasvjetno tijelo osmišljeno kao spoj tehnologije dronova s mogućnostima LED rasvjete. Pruža interaktivno, osobno osvjetljenje u različitim pozicijama i za različite potrebe. Korištenjem WiTricity tehnologije bežičnog napajanja, trajanje leta je produženo na beskonačno dok smo u blizini dosega napajanja, dakle kod kuće. Pomoću površine osjetljive na dodir, jednostavnim potezima direktno na tijelu lampice definira se intenzitet i širina snopa svjetla koji je potreban. Let lampice kontrolira se pomoću leap motion tehnologije i pripadajućeg senzora, a može i samostalno stajati na površini. Vrlo jednostavno se prilagođava svim našim željama i potrebama, primjenjiva je u mnogim situacijama, a kroz interakciju se povezujemo s njom i ona pamti naše pokrete te postaje naše malo osobno svjetlo.