Na Izložbu hrvatskog dizajna 25/26 ukupno su prijavljena čak 652 rada, što predstavlja jedan od najvećih odaziva u njezinih 27 godina postojanja. Selekcijska komisija odabrala je 341 rad – 244 profesionalna ostvarenja i 97 studentskih radova – čime je, uz prošlogodišnje izdanje, ostvarena jedna od najopsežnijih selekcija dosad. Popis odabranih radova možete pogledati ovdje. Između ovih radova, Selekcijska komisija u sastavu: Ivian Kan Mujezinović, Tanja Bradarić, Marija Juza, Orsat Franković, Vladimir Končar, Simon Morasi Piperčić i Ozana Ursić; tri je rada nominirala za Veliku nagradu hrvatskog dizajnerskog društva! Razgledajte ih u nastavku i vidimo se na otvorenju i dodjeli nagrada Izložbe hrvatskog dizajna 25/26 u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, 1. prosinca u 19 sati!
InkluLAB5: Prevoditelj za brajicu, Kockice za podučavanje i Interaktivna taktilna slika
koncept, dizajn: Damir Prizmić
suradnici: Sanda Vrljičak (suradnica za inkluzivno obrazovanje), Goran Mahovlić (tehničko rješenje, razvoj elektronike), Željka Bosnar Salihagić (taktilni prikazi, verbalni opisi, čitanje, stručna recenzija), Željka Sušić, Nina Sivec (stručna recenzija), Deborah Hustić (voditeljica projekta)
naručitelj: Radiona.org (Radiona – Udruga za razvoj “uradi-sam” kulture), Zagreb
realizacija: 05-09/2026

Kockice za podučavanje, InkluLAB4+5
Damir Prizmić
Obrazloženje žirija:
Tri rada Damira Prizmića izniman su primjer važnosti uloge dizajna u oblikovanju edukativnih procesa i sustava učenja, kako za osobe s poteškoćama tako i za one koji stvaraju sadržaj i prenose znanje. Kockice za podučavanje, Prevoditelj za brajicu i Interaktivna taktilna slika projekti su koji polaze od iskrene namjere uključivanja korisnika čije se potrebe još uvijek nerijetko zanemaruju. Inkluziju ne tretiraju kao naknadnu prilagodbu rješenja, već je integriraju u sam proces promišljanja i razvoja dizajna.

Interaktivna taktilna slika, InkluLAB3
Damir Prizmić
Vrijednost ovih radova leži u tome što izravno utječu na korisnike, ali i na profesionalne dizajnere, otvarajući prostor za konkretno testiranje, prilagodbu i bolje razumijevanje stvarnih potreba koje ponekad pogrešno tumačimo zbog vlastitih pretpostavki.

Prevoditelj za brajicu, InkluLAB5
Damir Prizmić svojim nam radom daje važnu lekciju: različitost, pristupačnost i ravnopravnost nisu posebni zahtjevi u dizajnu, već njegov sastavni dio i preduvjet kvalitetnijeg života.
Diskontejner ReBus – tvoja donesi-ponesi stanica
kreativna direkcija, dizajn, copywriting: Jelena Fiškuš, Sean Poropat
dizajn, copywriting: Toni Buršić
radionica s učenicima ŠPUD-a: Lucija Potočnik
account manager: Valentina Vasić
naručitelj: Pula Herculanea
realizirano: 2025

Diskontejner Rebus – Tvoja donesi-ponesi stanica
Studio Sonda
Obrazloženje žirija:
ReBus je jednostavan, ali promišljen i cjelovit primjer društveno angažiranog dizajna, iza kojeg stoji razrađen sustav različitih aktera, funkcija i dizajnerskih disciplina. Prenamjenom rashodovanih gradskih autobusa u stanice donesi-ponesi produžuje se životni vijek i predmeta i postojeće infrastrukture, smanjuje količina otpada te mijenja način na koji razmišljamo o stvarima koje nam više nisu potrebne. Posebna je kvaliteta projekta u tome što dizajn koncept ponovne uporabe (reuse) pretvara u prepoznatljivu, razumljivu i privlačnu uslugu. Oblikovanje prostora, vizualnih komunikacija, interakcije i načina korištenja povezuje fizičku infrastrukturu, informacije i edukaciju u funkcionalnu cjelinu.

Diskontejner Rebus – Tvoja donesi-ponesi stanica
Studio Sonda
Važan dio procesa jest i uključivanje učenika koji, surađujući s dizajnerskim studijem, postaju aktivni sudionici u oblikovanju i realizaciji projekta. U kontekstu rastuće potrošnje i sve kraćeg životnog vijeka proizvoda, ReBus je primjer dizajna koji izravno intervenira u postojeći javni sustav reorganizacijom dostupnih resursa i infrastrukture. Odgovorniji i kritičniji odnos prema potrošnji povezuje s kulturom razmjene i uzajamnosti, stvarajući privlačnu i prepoznatljivu stanicu ponovne uporabe u kojoj se održivost istodobno prakticira i uči kroz uključivanje zajednice.

Diskontejner Rebus – Tvoja donesi-ponesi stanica
Studio Sonda
ReBus je uvjerljiv primjer kako oblikovanje drukčijeg načina korištenja stvari i uključivanja ljudi znači i oblikovanje drukčijeg odnosa prema vrijednosti predmeta, ljudima s kojima ih dijelimo i resursima koji su nam zajednički.
Revisiting Richter
produkt dizajn: Kolektiv Richter+ (Grupa, Neisako, Numen/For Use)
istraživačko-teorijski okvir: Maroje Mrduljaš
kreativna direkcija, vizualni identitet, komunikacijski dizajn: Hamper studio
pismo, tipografija, dizajn: Nikola Djurek
grafika, animacija: Nikola Djurek, Toma Boljat
autori i produkcija filma: Vladislav Knežević, Maroje Mrduljaš
autori i produkcija weba: Hamper Studio, Netgen, Tatjana Bartaković, Maroje Mrduljaš
društvene mreže: Hamper Studio, Tatjana Bartaković, Maroje Mrduljaš
postav izložbe u Orisu: Numen/For Use
naručitelj: Prostoria (Sveti Križ Začretje)
realizirano 04/2026

Revisiting Richter
Obrazloženje žirija:
Nominaciju projekta Revisiting Richter temeljimo na kvaliteti i cjelovitosti dizajnerskog procesa kojim je nasljeđe Vjenceslava Richtera, čiji namještaj za autorova života nije bio serijski proizvođen, preneseno u kontekst suvremene proizvodnje i uporabe. Rad s građom različitog stupnja očuvanosti zahtijevao je istraživanje arhiva, rekonstrukciju na temelju fotografija, prilagodbu današnjim ergonomskim i proizvodnim zahtjevima te razvoj novih tipologija oslonjenih na Richterova oblikovna načela.

Revisiting Richter
Kolektiv Richter+ tom je zadatku pristupio s razumijevanjem izvornog rada, ali i s autorskom samostalnošću u donošenju novih projektantskih odluka. Jasno razlikovanje izvornih rješenja od suvremenih nadogradnji posebno je vrijedan primjer odgovornog odnosa prema izvornoj građi. Suradnja studija Numen/ForUse, Neisako i Grupa s Prostorijinim razvojnim timom povezala je arhivsko znanje s konkretnim konstrukcijskim i uporabnim rješenjima.

Revisiting Richter
Namještaj, izložbeni prostor te prateći prezentacijski i istraživački sadržaji čine povezanu dizajnersku cjelinu koja struci i javnosti približava rezultate projekta i proces njihova nastanka. Povezujući istraživanje, kolektivno autorstvo i proizvodnu realizaciju, projekt pokazuje da se kulturna i proizvodna vrijednost mogu razvijati zajedno, otvarajući novo poglavlje u uporabi i tumačenju Richterova opusa.