Tema prvog bijenala povezana je s obljetnicom prvog izdanja knjige Utopia Thomasa Morea (1516.) pa su organizatori pozvali sudionike da pod zajedničkim naslovom Utopia by Design kroz suvremene dizajnerske pristupe preispitaju aktualnost utopijske ideje te da se pozabave jednim od temeljnih pitanja čovječanstva danas. Londonski bijenale dizajna, čije vodstvo potpisuju Sir John Sorrell kao predsjednik, Ben Evans kao izvršni direktor and Dr Christopher Turner kao direktor, nezavisni je događaj čije se trajanje preklapa s Londonskim festivalom dizajna.

 

 

Kustoski koncept Maše Milovac i tima suradnika naslovljen Utopijski kolektiv odabran za predstavljanje Hrvatske na Londonskom bijenalu dizajna bazira se na odmicanju od očekivanog i poznatog. S obzirom na pomalo zastarjeli format reprezentacije dizajna unutar bijenalnih nastupanja koja prakticiraju izdvajanje ponajboljeg dizajna s nacionalnim podznakom, te imajući na umu zadanu temu Utopia by Design, Utopijski kolektiv zamišljen je kao nekonvencionalni eksperimentalni proces s ciljem istraživanja rada kolektiva i rada u kolektivu, odnosno statusa zajedničkog, sinergijskog i suradničkog kao jednog od mogućih formata dizajnerskog djelovanja. Taj odmak stoji naspram individualističke prakse kao imperativa kompetitivnosti i antagonizacije u potrošačkom društvu i neoliberalnom tržišnom okruženju. Tim dizajnera Utopijski kolektiv kojeg čine Maja Čule, Hrvoje Hiršl, Maja Kolar, Maša Poljanec, Oleg Šuran, Mauro Massarotto, Mauricio Ferlin i Hrvoje Živčić okupljen je za potrebe ovog predstavljanja koje čini njihovu prvu zajedničku suradnju.

 

 

U izložbenom prostoru svjedočimo nekolicini različitih slojeva „čitanja“ koji su direktna posljedica razvojnih faza radnog procesa. Prvi, po karakteru bazičan element, predstavlja „zajedničko tlo“ i uobličen je kao praideja svijeta, dvodimenzionalni „globus“, odnosno ujedinjujuća ideja kruga. Drugi sloj čine trodimenzionalni objekti, “čuvari praznine”, stanoviti spremnici proizašli iz procesa razvoja izražajnog jezika kolektiva. Treći je element cjeline zvuk koji ovom ambijentu daje vremensku dimenziju i kroz živo izgovorenu riječ prenosi ključne elemente sinergije, ali i specifičnosti stavova pojedinaca, narativ proizašao iz dijaloga dizajnera, članova Utopijskog kolektiva.

 

 

Što je to utopijsko u kolektivu?

Priča o bijenalima okrenula se u korist dizajnera i njihovog rada te se više ne doživljavaju kao mjesta vrednovanja i stupnjevanja uspješnosti dosadašnjeg rada dizajnera na nekom području, već se potiče (čak i uvjetuje) novo stvaralaštvo, što u neopreznom scenariju može dovesti do hiperprodukcije “na temu” bez suštinske analize i pokušaja promjene djelovanja.

Tu negdje svoje mjesto traži i Londonsko bijenale dizajna koje se ove godine održava prvi put. S već više puta citiranom, ali i vrlo važnom temom “Utopije u dizajnu”, ne skrivaju aspiracije propitivanja uloge dizajnera u društvu, njegove odgovornosti, utjecaja, inovacije i važnosti u kontekstu razvoja društva, nove ekonomije, sustava vrijednosti. No, svejedno je važno pitati se zašto nam je ta tema važna? Između ostalog, važno je prisustvovati oblikovanju tog pitanja.

Za ovogodišnje predstavljanje Hrvatske na prvom Londonskom bijenalu dizajna, kao glavne aktere projekta odabrala sam dizajnere koji su sa svojim radom prisutni i nagrađivani, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu, što mi se za bijenale i kontekst činilo bitnim preduvjetom. Specifični su po pitanju autorskog izraza, a i bave se relevantnim temama – dizajnerice koje u procesu istraživanja vide puno više nego u samom rješenju i koje vrednuju i predstavljaju istraživanje na nove načine, dizajner interakcija i vizualnih komunikacija s interesom za spekulativni dizajn, dizajner, istraživač i umjetnik, dizajner tipografije, dizajner koji je oblježio svoju karijeru kao dizajner naočala te dizajnerica i vizualna umjetnica koja se bavi propitivanjem suvremenih načina prezentacije. Važnim za koncepciju pokazala mi se upravo ta njihova heterogenost, nepripadanje jedinstvenom smjeru u njihovom dizajnerskom radu, te prije svega otvorenost i spremnost istraživanju.

(…)

Preuzeto iz teksta kustosice Maše Milovac.

 

 

Izložbu su podržali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,  Zaklada “Hrvatska kuća – Croatia House”, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, Hrvatsko dizajnersko društvo, Saga Saga tepisi, Stolarija Bedenic, Stega tisak, Igepa Pana i  Yammat FM.

 

 

Biografije članova „Utopijskog kolektiva“:

 

Kustosica i voditeljica projekta

MAŠA MILOVAC

 

 

Rođena 1988. u Zagrebu. Interdisciplinarna dizajnerica čija praksa uključuje različite metode i pristupe u svim područjima istraživanja razvijajući i šireći pritom percepciju dizajna i njegov potencijal među dizajnerskom zajednicom i širom javnosti. Surađuje s dizajnerima, arhitektima, umjetnicima, povjesničarima umjetnosti i predstavnicima poslovnog sektora u područjima istraživanja prakse, koncepcija i strategija razvoja, produkt dizajna i dizajna izložbi, vizualnih komunikacija, arhitekture i kuriranja. Živi i radi u Zagrebu.

 

Tim dizajnera

 

MAJA ČULE

 

Rođena 1984. u Rijeci. U svojim fotografskim i video radovima, Čule istražuje sisteme socijalnih odnosa koji stvaraju slike, njezini radovi obuhvaćaju perfromativne i vizualne elemente slike. Sudjelovala na izložbama u Mini Goethe Institutu (New York), Galeriji Andreas Huber (Beč), Muzeju Hessel (New York), Palači Peckham na 55. Venecijanskom bijenalu te u galeriji Arcadia Missa (London). Živi i radi u New Yorku.

 

MAURICIO FERLIN

Rođen 1971. u Puli. Diplomirao 1996. na Studiju dizajna u Zagrebu. Radi kao scenograf, grafički dizajner i likovni umjetnik. U zadnjih desetak godina njegov rad je uglavnom orijentiran na dizajn izložbi i scenografije. Živi i radi u Puli.

 

HRVOJE HIRŠL

Rođen 1982. u Dubrovniku. Njegovi su umjetnički projekti spoj suvremene umjetnosti i diskursa medijske umjetnosti, a raspon glavnih tema kreće se od istraživanja materijalnosti umjetničkog objekta i njegove dekonstrukcije, istraživanja ograničenja medija te kompleksnih sustava i kibernetike, kao i njihovog utjecaja na umjetničke pokrete nastale na nasljeđu ’50-ih i ’60-ih godina. Zadnjih je godina interes usmjerio na istraživanje struktura, automatizacije i kibernetike. Živi i radi u Zagrebu.

 

MAJA KOLAR

Rođena 1988. u Zagrebu. S obzirom na interdisciplinarnost njezinog rada, praksu joj najbolje možemo opisati kao tematska istraživanja bazirana na dizajnerskom radu. Često se uključuje u suradničke projekte u kojima nastoji razviti različite dizajnerske metodologije pomoću inovativnog i kontekstualnog pristupa, kao i načela sustava. Od 2013. suosnivačica i članica kolektiva Oaza. Živi i radi u Zagrebu.

 

MAURO MASSAROTTO

Rođen u Rovinju, školovao se u Firenci, te prije osnivanja svojeg dizajnerskog studija Sheriff & Cherry 2004. radio u Milanu i Barceloni za Ecco, Modular People, Colette, Liberty London, Ellesse, Lacoste, Ghetaldus, Havaianas. Odgovoran je za redizajn i rebranding branda Startas, prve jugoslavenske tenisice iz ’70-ih namijenjene za svjetsko tržište, te za ponovno oživljavanje kultnog branda Ellesse Heritage gdje je kao dizajner i kreativni direktor radio na rebrandingu. Godine 2010. pokrenuo brand naočala Sheriff & Cherry. Živi i radi u Zagrebu, Barceloni i Londonu.

 

MAŠA POLJANEC

Rođena 1983. u Zagrebu. Kontinuirano radi u domeni vizualnih komunikacija i produkt dizajna, te dizajna izložbi i samoiniciranih istraživačkih projekata. Dizajn koristi prije svega kao sredstvo za proizvodnju sadržaja kulturnih i nevladinih organizacija. Od 2013. suosnivačica i članica kolektiva Oaza. Živi i radi u Zagrebu.

 

OLEG ŠURAN

Rođen 1988. godine u Puli. Radi kao freelance dizajner i vanjski stručni suradnik na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu. S Olegom Morovićem i Andijem Pekicom vodi časopis za poeziju Polet, umjetničku organizaciju Fazan i portal nakonjusmo.net. Također, organizira i vodi radionice dizajna vizualnih komunikacija, novih medija i tipografije. Živi i radi u Puli.

 

HRVOJE ŽIVČIĆ

Rođen 1986. u Zagrebu. Magistrirao je dizajn  vizualnih komunikacija 2010. na Studiju dizajna u Zagrebu te 2012. završava postdiplomski studij oblikovanja pisma na Kraljevskoj akademiji umjetnosti u Den Haagu (Nizozemska). Primarni interesi su mu dizajn digitalnih pisama, dizajn publikacija i tipografija općenito. Radio je za Typonine, Typotheque i Commercial Type. Od 2013. predaje tipografiju na Studiju dizajna u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.

 

Produkcijski tim

 

MARTINA GRANIĆ
Rođena 1979. u Zagrebu. Dizajnerica, plesačica, plesna pedagoginja i koreografkinja (JATO UTILE, EAU DE PERFORMANCE, ARMS, BOTANIKE). Njezina praksa uključuje propitivanje plesne izvedbe i dizajna. Kao autorica, koreografkinja i producentica radila je u umjetničkim organizacijama na razvoju platformi vezanih za promicanje obrazovnog sustava u koreografiji (TASK, EKSBAUHAUS, KISS, SPQR, DENFco). Živi i radi u Zagrebu.

MORANA MATKOVIĆ
Rođena 1985. u Zagrebu. Od 2009. do 2013. radila u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb (MSU) kao pripravnica – kustosica i muzejska pedagoginja, a od 2013. do 2016. kao kustosica i voditeljica privatne kolekcije suvremene umjetnosti Filip Trade u Laubi – Kući za ljude i umjetnost. Trenutno radi kao nezavisna kustosica i producentica specijalizirana za suvremenu umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu.

JAN PAVLOVIĆ
Rođen 1983. u Zagrebu. Godine 2009. sa svojim kolegama osnovao je neformalni dizajnerski studio Kancelarija, a 2012., zajedno sa Zoranom Đukić, studio specijaliziran za vizualne identitete i dizajn publikacija ‘đukićpavlović’. Trenutno radi kao freelance dizajner i bavi se dizajnom publikacija, digitalnim dizajnom i ilustracijom. Njegovi su istaknuti projekti vizualni identiteti za Motovun Film Festival, Illectricity Festival 2013 i Hrvatski paviljon na 14. bijenalu arhitekture u Veneciji. Živi i radi u Zagrebu.