Iz teksta Sonje Leboš:
Alfred Pal (Beč, 1920. – Zagreb, 2010.) bio je karikaturist, grafički dizajner, ilustrator, tehnički i likovni urednik, slikar i erudit koji je u više od šezdeset godina rada oblikovao naslovnice za preko 1000 knjiga, od kojih su najpoznatije one iz biblioteka Hit, ITD i Evergrin nakladničke kuće Znanje. Dobitnik je Nagrade “Vladimir Nazor“ za grafiku 1974. i životno djelo 2009. godine, Nagrade Grada Zagreba i Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2010. godine. Alfred Pal je bio ideator, inicijator i jedan od su-osnivača ZGRAF-a (1975), značajne međunarodne manifestacije grafičkog dizajna.
Izložba Tragom oblikovanja Alfreda Pala biti će za mlađu publiku prilika za otkrivanje dijela ogromne Palove produkcije, prije svega u području oblikovanja knjiga koje će biti najzastupljeniji artefakti na izložbi, počevši od oblikovanja knjiga za nakladničku kuću Lykos sredinom 1950-ih, preko edicija oblikovanih za Maticu hrvatsku i brojne druge nakladnike, do spomenutih najpopularnijih – biblioteka nakladničke kuće Znanje. Izložba je ujedno i prvi značajniji doprinos prezentaciji Palovog dizajnerskog djelovanja nakon retrospektive njegova grafičkog oblikovanja priređene u Muzeju za umjetnost i obrt davne 2009. godine. Dio građe za ovu izložbu, prije svega plakati, posuđen je upravo iz te ugledne muzejske institucije.
Izložba će ipak pružiti i djelomični uvid u ostale segmente impresivnog Palovog opusa: prve radove nastale u okrutnim uvjetima borbe protiv fašističke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, likovno i tehničko uređivanje Ilustriranog vjesnika, karikature objavljene u satiričkom listu Kerempuh, neke monografije te presjek radova u mediju plakata, u kojem je Palova snažna i inspirativna društvena svijest naročito dolazila do izražaja.
Za znalce Palovog opusa ova izložba biti će još jedna diskurzivno-vizualna i interdisciplinarna interpretacija dobro im poznatog, ali i prilika za taktilni susret s nekim Palovim iznimnim a manje poznatim izdanjima.
Nažalost, ti tragovi su uglavnom nestabilni, pa tako ova izložba predstavlja i doprinos nužno potrebnoj opetovanoj katalogizaciji i ažuriranom lociranju tih tragova u javnim arhivima, što je proces koji redovno periodički treba ponavljati do nekog zasluženog stalnog postava Palovog djela u instituciji koju tek trebamo osmisliti, oblikovati i izgraditi. Brojnim artefaktima potrebna je hitna stručna restauracija, jer bismo inače odista mogli ostati bez vrlo vrijednih materijalnih tragova eklektičnog a istovremeno jedinstvenog Palovog opusa.
