“Stoljeće plakata – plakati 20. stoljeća u Sloveniji“ u Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani

matjaz-vipotnik_festa-del-l-unita_1984_mao

U muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani sve do sredine siječnja iduće godine otvorena je velika izložba „Stoljeće plakata“, retrospektiva razvoja plakata kao masovnog medija vizualnih komunikacija i središnjeg predmeta interesa slovenskog grafičkog dizajna u prošlom stoljeću. Glavnina izložaka dolazi iz kolekcije Muzeja arhitekture i dizajna, a neki su posuđeni i iz slovenskih javnih knjižnica, muzeja, državnih arhiva i privatnih kolekcija. Kustosica izložbe je Cvetka Požar, autor postava izložbe je Jože Barši, a autor vizualnog identiteta je Ajdin Bašić.

Na naslovnici: Matjaž Vipotnik, Festa del l unita,1984, iz zbirke Muzeja arhitekture i dizajna u Ljubljani

Prvi moderni plakati u Sloveniji – koji su kombinirali sliku i tekst kako bi stvorili novi oblik vizualnog komuniciranja – pojavili su se na samom početku 20. stoljeća, kad su se u tom mediju okušali slikari i arhitekti, među njima Janez Jager, Rihard Jakopič, Gvidon Birolla, Ivan Vavpotič, Maksim Gaspari i Saša Santel. Produkcija plakata postala je raznovrsnijom u razdoblju između dva svjetska rata, s velikom proliferacijom oglašivačkih plakata, a posebno plakata vezanih za turizam. Također, plakat je našao plodno tlo i u području kulture s autorima kao što su Janko Omahen, Domicijan Serajnik, Peter Kocjančič, Janez Trpin i Gojmir Anton Kos.

1_SerajnikMaskaradaNUK-web

Domicijan Serajnik, Maškarada pomlad v cvetju, 1929, iz zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Ljubljana

Ovaj razvoj prekinut je 1941. drugim svjetskim ratom. Slovenski plakat u ratnom razdoblju predstavljen je plakatima koji zagovaraju oslobodilačku borbu, ali i onima koje su naručile kolaboracionističke vlasti. Partizanski plakati razvili su se na temeljima narodnooslobodilačke borbe, ali i kulturnih aktivnosti samih partizanskih snaga. Na globalnoj razini, ovi plakati predstavljaju jedinstveni primjer široko rasprostranjenog i društveno angažiranog underground tiska.

2_subicSlovenka_svobodna_si_in_prvic_bos_volilaMNZS-web

Ive Šubic, Slovenka svobodna si in prvič boš volila, 7. 4. 1944, iz zbirke Muzeja suvremene povijesti, Ljubljana

U godinama nakon oslobođenja, medij plakata upregnut je u ciljeve i vrijednosti socijalističkog režima. Tek 1950-ih slovenski plakat doživljava radikalne promjene te usvaja jezik modernog dizajna, prije svega zaslugom prve poslijeratne generacije arhitekata (Uroš Vagaja, Grega Košak, Majda Dobravec, Jože Brumen i drugi). Pod utjecajem Edvarda Ravnikara, ova generacija počela je istraživati suvremene pristupe složenijim i efektnijim plakatnim narativima. Bila je to prva generacija autora koji su etablirali modernizam u slovenskom grafičkom dizajnu.

U ranim sedamdesetima na sveni se pojavila nova generacija grafičkih dizajnera. Većinom su to autori obrazovani na Arhitektonskom fakultetu, ili na različitim inozemnim školama dizajna, bilo na Zapadu (Venecija, Milano), ili Istoku (Varšava). Peter Skalar, Janez Suhadolc, Judita Skalar, Oskar Kogoj, Tomaž Kržišnik i Matjaž Vipotnik su među najprominentnijim dizajnerima ovog razdoblja, a slijedili su ih Jani Bavčer, Nino Kovačević, Miljenko Licul, Ranko Novak i drugi. Pod paralelnim utjecajem postmodernističke paradigme, oni su razvili nove načine izraza koji je uključivao element višeznačnosti i ostavljao prostora za različite interpretacije.

3_VagajaPosetite_lj.1963MAO-web

Uroš Vagaja, Posetite Ljubljanu, 1963, iz zbirke Muzeja arhitekture i dizajna, Ljubljana

Moderni plakat u Sloveniji razvijao se odmjereno tijekom čitavog socijalističkog razdoblja, u kojem su slovenski dizajneri pratili suvremene trendove u grafičkom dizajnu, a neke su i sami ustanovili, poput primjerice plakata Matjaža Vipotnika i Novog kolektivizma 1980-ih.

4_vipotnikMISSAMAO-web

Matjaž Vipotnik, Missa in a minor, 1980, iz zbirke Muzeja arhitekture i dizajna, Ljubljana.

U drugoj polovici 20. stoljeća, plakat je prepoznat kao važan medij afirmiranja novog političkog poretka. S druge strane, još od 1950-ih i druge vrste plakata uživale su relativno neometan razvoj: oglašivački plakati, turistički plakati, sportski, ekološki, a posebno plakati u sferi kulture (film, izložbe, glazba, kazalište). Resemantizacija partijskih simbola započela je 70-ih i ponajprije se reflektirala na političkom plakatu (kongresi) tog vremena. Početkom osamdesetih, ekonomska i politička kriza odrazila se i na kulturne plakate tog vremena, u koje nerijetkom implementirane i političke poruke (plakati za kazalište i film), ali i na druge vrste plakata (poput onih za glazbena događanja), koji su prisvajali ili su se u potpunosti identificirali s diskursom vlasti. Plakat za Dan mladosti 1987, dizajniran „retroprincipom“ oslonjenim na kombiniranje reciklaže i montaže, etablirao je Novi kolektivizam kao najradikalniju pojavu u grafičkom dizajnu tog vremena.

5_NKdan_mladostiMAO-web

Novi kolektivizem, Dan mladosti, 1987, iz zbirke Muzeja arhitekture i dizajna, Ljubljana

U kontekstu grafičkog dizajna, uloga plakata kroz čitavo je 20. stoljeće široko prepoznata kao ključna, te se čitavo to stoljeće doista može nazvati stoljećem plakata – njegova snaga komunikacije imala je iznimno veliki utjecaj na društvo i promjene koje su definirale čitavo to razdoblje. Izložbu prati i publikacija Stoljeće plakata, plakati 20. stoljeća u Sloveniji, posvećena razvoju plakata kao važnog propagandnog medija, njegovoj ulozi u regiji, kao i inherentnim pravilima i standardima plakatne produkcije koji su se mijenjali kroz različita razdoblja. Knjigu je uredila kustosica izložbe Cvetka Požar.

Više o izložbi pročitajte ovdje.