Trajni dio programa Plana D je, naravno, onaj izložbeni. U ovoj godini priređene su čak četiri izložbe, uključujući tradicionalnu natječajnu Međunarodnu izložbu mladih autora, zatim tematsku izložbu Tehnooptimizam / Tehnopesimizam, izložbu Eksperimentalno izdavaštvo te gostujuću izložbu How to Do Things with Objects Nine Paim i Emilie Bergmark. Naslovi svakog od dolje navedenih sadržaja ujedno su i linkovi na detaljnije informacije o njima.
Izložbeni program
28.9. – 1.10.2017.
Prostor diskonta iza Tehničkog muzeja
TEHNOOPTIMIZAM / TEHNOPESIMIZAM
Kurirana izložba koja će prezentirati dizajn koji kroz različite medije i strategije istražuje odnos tehnologije i društva, odnosno propituje, demistificira i komentira suvremene tehnološke fenomene koji svakodnevno mijenjaju svijet u kojem živimo.
MEĐUNARODNA IZLOŽBA MLADIH AUTORA
Ova izložba prikazat će selekciju radova pristiglih na međunarodni natječaj za studente i mlade dizajnere u dobi do 30 godina. Izložba pridonosi cjelovitosti tematskog izložbenog programa “Tehnooptimizam / Tehnopesimizam”, a cilj joj je prezentirati raznolikost dizajnerskih pozicija, pristupa i praksi u tematiziranju ambivalentnog odnosa čovjeka i suvremenih tehnologija.
EKSPERIMENTALNO IZDAVAŠTVO
Izložba okuplja radove koji, kroz odnos dizajna i tehnologije, ispituju procese i mogućnosti suvremenog izdavaštva. Odabrani radovi eksperimentalni su hibridi koji dokidaju granice tradicionalnog i suvremenog, analognog i digitalnog izdavaštva, ali i problematiziraju različite tehnološke, političke i ekonomske postavke različitih izdavačkih sistema.
HOW TO DO THINGS WITH OBJECTS
Izložba autorica Nine Paim i Emilije Bergmark istražuje zadatke u njihovom arhetipskom obliku – kao usmene upute – te predstavlja 14 zadataka uparenih s 14 predmeta koje posjetitelji rješavaju. Slušajte, gledajte, djelujte!
Predavanja
28. – 30.9.2017.
Prostor diskonta iza Tehničkog muzeja
Četvrtak 28.9.2017. / 18:00 – 18:30
PETAR JANDRIĆ: Zašto tehnooptimizam / Tehnopesimizam? Bilješke o odnosima između utopijskog razmišljanja, znanstvenog istraživanja i tehnološke prakse
Predavanje Petra Jandrića razmotrit će evoluciju znanstvenih pristupa našemu razumijevanju tehnologije i predložiti potrebu da ih se proširi doprinosima iz fikcije, fantazije i utopije.
Petar Jandrić profesor je i voditelj izvanrednog dodiplomskog stručnog studija informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te naslovni docent na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovi su interesi na sjecištu tehnologije, pedagogije i društva, a njegovo trenutno istraživanje usmjereno je na kolektivno stvaranje znanja i postdisciplinarnost.
Četvrtak 28.9.2017. / 18:30 – 19:00
TOMISLAV MEDAK: Blackboxing politike – Kako tehnosolucionizam prikriva društveni antagonizam
Kako preuveličavanje tehnologije služi da bi se prikrili pravi antagonizmi socioekonomske strukture i odgodile skupe političke odluke o rastu i smjeru tehnoloških promjena koje se moraju donijeti odmah kako bismo si oslobodili manevarski prostor u nadolazećim desetljećima, saznajte na predavanju Tomislava Medaka.
Tomislav Medak se, u svom istraživanju, bavi strukturnom neujednačenošću tehnološkog razvoja i postkapitalističke tranzicije. Član je teorijske i izdavačke ekipe Multimedijalnog instituta/MAMA, knjižničar u sjeni projekta Sjećanje svijeta te član zagrebačkog kolektiva eksperimentalnog kazališta BADco. Autor je dviju manjih knjiga: The Hard Matter of Abstraction – A Guidebook to Domination by Abstraction (Stuttgart, 2016.) i Shit Tech for A Shitty World (Ljubljana, 2015.), a kao urednik radio je na nizu zbirki eseja.
Četvrtak 28.9.2017. / 19:15 – 19:45
DARIJA MEDIĆ: Crna kutija, bijela magija
Otvaranjem crne kutije postavit ćemo niz pitanja o konceptualizaciji tehnologije: pitanje o njezinoj inherentnoj i apsolutnoj funkcionalnosti, procesu skrivanja unutarnjeg djelovanja te učincima tog procesa i usredotočiti se na načela magičnog razmišljanja u tehnologiji kroz jezike i dizajnerske paradigme koje ih sačinjavaju.
Darija Medić bavi se digitalnom praksom i istraživanjem, a djeluje na područjima medijske umjetnosti i dizajna, pisanja kritika, kuriranja i produkcije. Od 2012. jedna je od glavnih članica organizacije Interkultivator koja se bavi decentralizacijom kulturne proizvodnje u Srbiji stvaranjem eksperimentalnih obrazovnih platformi, a od 2015. članica je i Napona, instituta fleksibilnih kultura i tehnologija. Diplomirala je na Odsjeku za umrežene medije na Institutu Piet Zwart u Rotterdamu u Nizozemskoj te na Odsjeku za nove medije na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu u Srbiji.

Bruce Sterling, fotografija: Chris Cameron
Četvrtak 28.9.2017. / 20:15 – 21:00
BRUCE STERLING: Prekarna utopija
Osim što je poznati pisac znanstvene-fantastike, predvodnik cyberpunk žanra, publicist, urednik, teoretičar i futurist, Bruce Sterling prvenstveno je vizionar, ali i društveni dijagnostičar koji djeluje na sjecištu znanstvene fantastike i svakodnevnog te pronicljivo razmotava sadašnjost da bi nas odveo u budućnost. Predavanje je organizirano u suradnji s Multimedijalnim institutom MaMa.
Petak, 29.9.2017. / 18:00 – 18:30
IVICA MITROVIĆ: Mediteranski spekulativni pristup ili kako zamisliti različite budućnosti u “stvarnom svijetu”
Kao što se radikalni dizajn suprotstavljao modernističkoj paradigmi kao dominantnoj ideologiji tadašnjega vremena, nove (spekulativne) dizajnerske prakse također se suprotstavljaju trenutnim društvenim, političkim, ekonomskim i pitanjima okoliša.
Mediteranski spekulativni pristup bavi se tim „velikim“ globalnim pitanjima unutar lokalnog konteksta koji je najpoznatiji i unutar kojeg je najlakše doprinijeti.
Ivica Mitrović docent je (umjetničko područje, polje dizajna, grana dizajn interakcija) na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, gdje predaje sadržaje vezane uz dizajn interakcija i dizajn u interaktivnim medijima. Doktorirao je 2010. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu radom iz interakcija čovjeka i računala (HCI).
Petak, 29.9.2017. / 18:30 – 19:30
BLOK KRATKIH PREDAVANJA: Jasper Otto Eisenecker, Yuri Veerman, Martin Wecke
Troje autora, čije radove imamo prilike vidjeti u sklopu glavne izložbe, prezentirati će svoju praksu i radove u seriji 15-minutnih predavanja.
Jasper Otto Eisenecker (1985.) je grafički dizajner iz Leipziga. Njegov se osobni rad temelji na istraživanjima jer svoju profesiju vidi kao mogućnost za promišljanje o događanjima vezanima uz društvo. Prijašnji projekti bavili su se temama poput digitalizacije, privatnosti i internetske cenzure. Studirao je na ArtEZu u Arnhemu (NIZ) i Hochschule Hannover, gdje je diplomirao 2015. www.jasperotto.com
Yuri Veerman (1982.) umjetnik je, dizajner i izvođač čiji se rad bavi kulturnim simbolima. Diplomirao je na Institutu Sandberg u Amsterdamu. Predaje grafički dizajn u Školi za umjetnost u Utrechtu te je jedan od osnivača platforme Beeldende Kunst (Platforma za vizualne umjetnosti), aktivnog umjetničkog trusta mozgova iz Nizozemske. www.yuriveerman.nl
Martin Wecke (1986.) je grafički dizajner i programer iz Berlina. Nakon studija arhitekture i vizualnih komunikacija na Umjetničkom sveučilištu u Berlinu njegova praksa oscilira između eksperimentalnih sučelja, kulturnih i društvenih implikacija digitalnih tehnologija te upotrebe koda kao dizajnerskog alata. Njegovi su radovi, između ostalog, prikazani na Kunstforum International (2016.), Festivalu Dan D 2016 i Kongress der Möglichkeiten (Berlin, 2015.). www.martinwecke.de

Silvio Lorusso
Petak, 29.9.2017. / 19:45 – 20:15
SILVIO LORUSSO: Što dizajn ne može
Kako su tehničke i društvene transformacije utjecale na profesionalnu i kulturnu vrijednost grafičkih dizajnera, saznajte od umjetnika, dizajnera i istraživača Silvija Lorussa.
Silvio Lorusso je umjetnik, dizajner i istraživač koji živi i radi u Rotterdamu. Trenutno se bavi istraživanjem veze između poduzetništva i prekarnosti tj. podukarnosti. Doktorirao je dizajnerske znanosti u Školi za doktorske studije Sveučilišta Iuav u Veneciji. Trenutačno je vanjski istraživač na Institutu za kulture mreža u Amsterdamu, a radi i kao mentor u PublishingLabu Amsterdamskog sveučilišta primijenjenih znanosti. Njegov rad bio je predstavljen, između ostalih, u publikacijama The Guardian, The Financial Times i Wired. Od 2013. upravlja projektom Post-Digital Publishing Archive (p-dpa.net).

Nina Paim i Emilia Bergmark
Petak, 29.9.2017. / 20.15 – 20.45
NINA PAIM + EMILIA BERGMARK: Od “Taking a Line for a Walk” do “How to Do Things with Objects”
Izložba Taking a Line for a Walk pažnju je usmjerila na zadatke kao pedagoške alate i verbalne artefakte dizajnerskog obrazovanja. How to do Things with Objects promatra takve zadatke iz još jednoga kuta – kao usmene upute. Paim i Bergmark predstavit će svoje prijašnje suradnje i raspravljati o načinima i vrstama zadataka te mnogim oblicima i formatima koje oni mogu poprimiti.
Nina Paim je brazilska dizajnerica i istraživačica koja živi i radi u Švicarskoj. Nakon ekonomije i filozofije, Nina je studirala grafički dizajn na Esdi (BR) i Akademiji Gerrit Rietveld (NIZ). 2017. godine magistrirala je istraživanje dizajna na Umjetničkom sveučilištu u Bernu (ŠVI) a trenutno je također i znanstvena novakinja na Institutu za eksperimentalne medije i dizajnerske kulture na FHNW Basel.
Emilia Bergmark je vizualna umjetnica koja živi i radi u Kopenhagenu u Danskoj. Trenutno završava svoj magisterij na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Kopenhagenu (Danska) a njezino prethodno obrazovanje uključuje studije umjetnosti i grafičkog dizajna na Akademiji Gerrit Rietveld (Nizozemska), s posebnim naglaskom na umjetnost i istraživanje, kao i godinu studiranja i upravljanja alternativnom obrazovnom inicijativom ‘School of the Damned’ u Londonu.

Uroš Krčadinac, Nikola Bojić, Lorenzo Romganoli
Subota, 30.9.2017. / 18:00 – 18:30
UROŠ KRČADINAC: Data storytelling – Od pronalazača do pripovjedača
Kako bismo mogli govorili o novim procesima i novim odnosima moći, potreban nam je novi jezik. Taj će jezik biti istovremeno i tekstualan i vizualan i programski, interaktivan i bogat izrazom, jezik kojim će se ispisivati i knjige i portali, kojim će se opisivati osjećaji, baze podataka i algoritmi za računalno učenje, koji će se koristiti za rječnike filma i kartografije, internetskog mema i emotikona, kojim će komunicirati kako ljudi između sebe, tako i mašine i ljudi.
Subota, 30.9.2017. / 18:30 – 19:00
NIKOLA BOJIĆ: Pogled unatrag – Dizajniranje budućnosti
Čijim instrumentima mislimo i dizajniramo budućnost i unutar čijih društveno-tehnoloških predviđanja živimo? Čija je uopće budućnost koju aktivno stvaramo?
Nikola Bojić je dizajner i povjesničar umjetnosti fokusiran na odnos politike, prostora i tehnologije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i informacijske znanosti, a poslijediplomski studij završio je na Harvard Graduate School of Design. Kao umjetnik i dizajner, izlagao u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu i na Milanskom trijenalu, autor je umjetničke knjige Excavations te urednik 96. broja časopisa Život umjetnosti. Trenutno je doktorand i asistent na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu te pridruženi istraživač na MIT School of Architecture + Planning.
Subota, 30.9.2017. / 19:15 – 19:45
LORENZO ROMAGNOLI: Automato – Dizajnerske prakse iz 7 sati u budućnost
Premošćivanje i miješanje fizičkih i digitalnih sučelja, proučavanje algoritama i ponašanja proizvoda, pretvaranje kompleksnih crnih kutija u sučelja i korištenje povezivanja i inteligencije kao novih materijala koje treba oblikovati.
Lorenzo Romagnoli je dizajner interakcija stručan u digitalnim medijima, fizičkom računarstvu i digitalnoj izradi. Bio je član ekipe koja je 2011. osnovala i vodila prvi Fablab u Italiji. 2015. je surađivao s ekipom Arduina, koordinirajući projekt Casa Jasmina, istraživački projekt koji se bavi ulogom otvorenog hardvera i softvera u dizajnerskom prostoru povezanog doma. Lorenzo trenutno radi kao savjetnik u Italiji i Kini, dizajnira i stvara prototipove proizvoda i usluga iz bliske budućnosti.
Zvučni performans
Subota, 30.9.2017. / diskont iza Tehničkog muzeja
20:15 – 21:00 / NOTHING MORE WORKS: Rješenja i problemi na području ekstratonalnog skladanja
U vrijeme kada se problemi dizajniraju da budu rješenja, a industrijski otpad vlada našom svakodnevicom, spekulativni skladatelj Niek Hilkmann, općeteorijski praktičar JoaK i zvučni pjesnik Michael J. Muik predstavljaju svoje ekstratonalne izvedbe, skladbe i pjesme.
Radionica
Četvrtak, 28.9.2017. / 11:00-16:00
IVONA PETROV I UROŠ KRČADINAC: Zagrebački geoglifi
Radionica u Zagrebu započet će pitanjima poput – Što bi bili suvremeni geoglifi? Svaki polaznik razmislit će o poruci koju bi volio poslati gigantskim geoglifom, zatim će je dizajnirati, da bi onda uzeo u ruke mapu Zagreba – mapu u pametnom telefonu, GPS-uređaju ili na papiru – i pošao u avanturu urbanog crtanja ovog geoglifa. Crtat ćemo hodajući ili vozeći bicikl, dok će uređaj bilježiti našu putanju. Prijave su otvorene do 24.9.2017., a šalju se na e-mail info@pland.hr
Uroš Krčadinac u svom radu povezuje iskustva iz područja informatike, vizualnih umjetnosti, pripovjedanja, animacije i dizajna. Trenutno radi kao predavač na Departmanu za digitalne umetnosti Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu.
Ivona Petrov studentica je arhitekture i smatra da prostor pripada ljudima, zanima je spontana ili organizirana reciklaža prostora pri čemu se isti koriste na nove, organske ili nekonvencionalne načine.