Projekt SpeculativeEdu nastao je u ključnom trenutku za spekulativni dizajn i srodne prakse. Unatoč rastućoj popularnosti ovih pristupa, danas im je potreban novi smjer i odmak od trivijalnih distopijskih spektakularnih scenarija koji mogu samo šokirati ili zagolicati maštu te odmak od opsesije (uglavnom tehnološkim) budućnostima. Zajednica okupljena oko projekta SpeculativeEdu upustila se u kritičku procjenu stanja u spekulativnom dizajnu analizirajući ključne projekte, obrazovne aktivnosti i razgovarajući s nizom aktera koji su se njime praktično bavili ili su ga u protekla dva desetljeća komentirali. Tim edukatora i praktičara iz partnerskih institucija širom Europe proveo više od pedeset intervjua, organizirao nekoliko radionica, prikupio niz studija slučaja, sudjelovao na konferencijama i raspravama, prikupljao podatke te proučavao alate, metode i pristupe. Sve s ciljem stvaranja jasnije slike što danas znači ova praksa za sve zainteresirane za spekulativni dizajn i srodne prakse, obrazovanje u ovom području, ali i obrazovanje o dizajnu općenito.
Marko Golub, u recenziji ističe: “ova knjiga ne samo da predstavlja važan uvid u jedno specifično područje dizajnerske prakse, teorije i edukacije, nego i dokumentira jednu izrazito rijetku situaciji u kojoj su upravo hrvatski autori i institucije, kroz dulje razdoblje i niz različitih, međusobno povezanih aktivnosti – međunarodne radionice, izložbe, tekstove i publikacije – i sami sudjelovali u formiranju i problemskoj artikulaciji tog istog područja. Zahvaljujući dobrim internacionalnim kontaktima, vezama, komunikaciji ili direktnim suradnjama, Ivica Mitrović i Oleg Šuran su bez sumnje najzaslužniji za uvođenje i razvoj tzv. spekulativnog dizajnerskog pristupa, ili spekulativne dizajnerske prakse, u hrvatski, prije svega edukacijski kontekst. Iako se ovo izdanje fokusira na relativno recentan razvoj situacije u tom polju, ono je indirektno rezultat desetljeća predanog rada njegovih autora na inovacijama u području visokoškolskog formalnog obrazovanja dizajnera u Hrvatskoj. “
Dejan Kršić u svojoj recenziji dodaje da je “knjiga namijenjena prije svega studentima i mladim praktikantima u području dizajna […] ali može biti korisna svima koji se bave spekulativnim i kritičkim dizajnom te srodnim kritičkim praksama u područjima suvremene umjetnosti, arhitekture, društvenih i tehničkih znanosti. Posebno su u tom pogledu važne informacije i poticaji za kritičko promišljanje kako vlastitih praksi, tako i uloge korisnika/potrošača u kontekstu 21. stoljeća i budućnosti čovječanstva suočenog s prijetnjama klimatskih promjena, zagađenja, iscrpljivanja prirodnih resursa, pandemijama, ali i ekonomskim i društvenim krizama, poput strukturne nezaposlenosti, porasta socijalnih i ekonomskih razlika, konzervativnih i populističkih pokreta, masovnih migracija i slično.“
Spekulativni dizajn kao pedagoški alat ima značajan potencijal, studentima otvara horizonte o vrlim novim svjetovima, odnosno kritičkim i kreativnim intervencijama, transgresijama i promjeni te o mogućnostima primjene dizajnerskih načela u različitim kontekstima i na različitim vrstama projekata. Spekulativni pristup studentima omogućuje kreiranje skupa alata i jezika za razumijevanje posljedica svoje dizajnerske prakse. Posebno je poticajan kao obrazovni instrument jer u prvi plan stavlja kritiku, samorefleksiju i odmak od uobičajenih praksi. Spekulativni pristup teži potaknuti djelovanje i promjene u stvarnom svijetu. Autori ističu da spekulativna praksa nije “konačno rješenje”; ona neće promijeniti svijet u jednom divovskom koraku, niti će preko noći iskorijeniti dominantne društveno-ekonomske modele, ali može pokrenuti niz promjena odozdo prema gore i vratiti vjeru u budućnost i zamišljanje novih horizonata. Jedan od sugovornika u knjizi, Martin Avila, ističe da je “spekuliranje dužnost, a ne privilegija” i da je od iznimne važnosti da se taj pristup primijeni na hitno djelovanje koje će kreirati bolju budućnost.
Rad na projektu u katastrofičnoj 2020. godini je autore iznova podsjetio na hitnu potrebu promjene smjera koja će dizajn odmaknuti od uobičajenog načina djelovanja. Naime, kao što Trojan Horse, nezavisna obrazovna platformu iz Helsinkija, ističe u razgovoru za ovu knjigu — “konkretne akcije ne moraju nužno biti grandiozne intervencije, već da mogu biti i skromne geste.”
U završnom dijelu recenzije, Marka Goluba, navodi da nas “knjiga podsjeća na važnost imaginacije u najširem smislu, njenog kapaciteta za društvene i civilizacijske promjene, ali prvenstveno i za kritičko razumijevanje naše sadašnje stvarnosti. Spekulativni dizajnerski pristup, u onom smislu u kojem ga autori ove knjige zagovaraju, zaista nosi iskru budnosti, igre, mašte, inkluzivnosti i mnoštva potencijalnih dijaloga s akterima koji dosad nikad nisu imali dodira s dizajnom kao praksom, jer je suštinski upravo u tome i riječ – ne samo što je dizajn inherentno interdisciplinarna djelatnost, nego su sva područja ljudske kreativnosti ispod svojih površinskih specijalizacija usmjerena razumijevanju svijeta koji nastanjujemo i pozivaju nas da ga transformiramo u bolje mjesto.“
Hrvatsko izdanje je strukturirano u pet cjelina. Nakon uvoda slijedi široki pregled spekulativne dizajnerske prakse i obrazovanja. Potom se autori bave spekulativnim pristupima, metodama i alatima kroz niz detaljnih studija slučaja koje su opisali sami praktikanti. Slijedi sažetak kritičkih pogleda na spekulativne prakse u protekla dva desetljeća, a zaključuje se s prijedlogom budućih pravaca i popisom smjernica (prema dobroj praksi) za pedagoge i spekulativne dizajnere.
Autori se nadaju se da će ova knjiga svima koji se prvi put susreću s ovom praksom dati sveobuhvatan uvod u prošlost, sadašnjost i budućnost spekulativnog dizajna i srodnih pristupa. Da će iskusni praktičari imati priliku usporediti postojeće spoznaje i saznati više o različitim pristupima, metodama, alatima i studijama slučaja za koje prije možda nisu znali zbog radikalne heterogenosti i interdisciplinarnosti ovog područja. Te da će pedagozi pronaći brojne smjernice, alate, studije slučaja i druge izvore inspiracije, a studenti moći iskoristiti ovaj sveobuhvatni pregled spekulativnog dizajna u Europi i šire tijekom nastavnog procesa.
Knjiga je besplatna i dostupna u limitiranoj količini u Hrvatskom dizajnerskog društvu (englesko i hrvatsko izdanje). Do isteka zaliha je knjigu moguće naručiti i online.
Koordinator projekta je bilo Sveučilište u Splitu (Umjetnička akademija), akademski partneri su bili Sveučilište Edinburgh Napier (Velika Britanija), Goldsmiths / Sveučilište u Londonu (Velika Britanija), Institut za interaktivne tehnologije iz Madeire (Portugal), HER (Italija) i Institut za transmedijski dizajn (Slovenija).